Skip to content
  • Srbija
  • Evropa
    • Andora
    • Austrija
    • Belgija
    • Belorusija
    • Bugarska
    • Bosna i Hercegovina
    • Crna Gora
    • Estonija
    • Finska
    • Francuska
    • Holandija
    • Hrvatska
    • Italija
    • Kipar
    • Letonija
    • Lihtenštajn
    • Litvanija
    • Luksemburg
    • Malta
    • Nemačka
    • Poljska
    • Portugal
    • Rumunija
    • Rusija
    • San Marino
    • Severna Makedonija
    • Slovačka
    • Slovenija
    • Španija
    • Švajcarska
    • Turska
    • Ukrajina
    • Vatikan
  • Daleke destinacije
    • Azerbejdžan
    • Indija
    • Izrael
    • Južnoafrička Republika
    • Kambodža
    • Katar
    • Kolumbija
    • Kuba
    • Tajland
    • Ujedinjeni Arapski Emirati
  • Putnički kutak
  • O Nama
Meni
zajedno oko sveta logo
  • Srbija
  • Evropa
    • Andora
    • Austrija
    • Belgija
    • Belorusija
    • Bugarska
    • Bosna i Hercegovina
    • Crna Gora
    • Estonija
    • Finska
    • Francuska
    • Holandija
    • Hrvatska
    • Italija
    • Kipar
    • Letonija
    • Lihtenštajn
    • Litvanija
    • Luksemburg
    • Malta
    • Nemačka
    • Poljska
    • Portugal
    • Rumunija
    • Rusija
    • San Marino
    • Severna Makedonija
    • Slovačka
    • Slovenija
    • Španija
    • Švajcarska
    • Turska
    • Ukrajina
    • Vatikan
  • Daleke destinacije
    • Azerbejdžan
    • Indija
    • Izrael
    • Južnoafrička Republika
    • Kambodža
    • Katar
    • Kolumbija
    • Kuba
    • Tajland
    • Ujedinjeni Arapski Emirati
  • Putnički kutak
  • O Nama
Hit enter to search or esc to close
Početna / Putnički kutak / Kako biti odgovoran turista u svetu masovnog turizma
Posted inPutnički kutak

Kako biti odgovoran turista u svetu masovnog turizma

Posted - Kaća&Marko Posted on 31.08.2019.
0

Na osnovu procena Svetske turističke organizacije Ujedinjenih Nacija, samo 25 miliona turista je prešlo međunarodne granice sada već daleke 1950. godine. 2018. godine se ovaj broj popeo na zaista neverovatnih 1,4 milijardi. Do 2030. godine, broj turista u svetu će se povećati na 1,8 milijardi.

Turizam je danas jedna od najvećih i najprofitabilnijih privrednih grana. Nažalost, iako putovanja oplemenjuju ljude i brišu granice, masovni turizam kakav sada poznajemo nije održiv, uništavajući i životnu sredinu i kulturne identitete širom sveta.

Kao turisti ili putnici, na nama je da poštujemo prirodu i kulturu bilo kojeg mesta koje posetimo i da budemo odgovorni prema planeti na kojoj živimo i ljudima kod kojih dolazimo u goste.

Kada putujemo, tada vidimo koliko je naš svet u isto vreme i lep i tragičan. Međutim, ako kao vrsta nastavimo ovako da se ponašamo prema njemu, plašimo se da buduće generacije neće imati prilike da vide ono lepo.

Sledi 10 stvari koje bilo ko može da uradi da bi bio odgovorniji putnik. Možda ne možete uvek da primenite sve, možda ne možete ili ne želite da primenite većinu, ali sigurno možete da uradite makar jednu ili dve stvari i započnete tu promenu koju želite da vidite oko sebe.

1. Kupujte lokalno

Jedan od najboljih načina da podržite lokalnu zajednicu na putovanjima jeste da kupujete lokalno. Kada kupujete hranu, suvenire ili odeću, podržite lokalne prodavce umesto velikih svetskih brendova ili lanaca prodavnica.

Svaki put kada odlučite da jedete kod uličnog prodavca ili u malom porodičnom restoranu, pazarite suvenire na štandovima ili odsednete u apartmanu ili gostionici koju vode lokalni preduzetnici, vaš novac će potpomoći lokalnu ekonomiju. Kupovinom u velikim svetskim lancima vaše pare zavrašavaju u rukama najbogatijih koje uglavnom nije briga ni za lokalno stanovništvo ni za životnu sredinu.

Osim što na ovaj način pomažete lokalcima da žive bolje i unaprede svoje usluge, vaše iskustvo na putovanju će biti mnogo autentičnije i imaćete mnogo bolju priliku da upoznate lokalnu kulturu i iskusite kako izlgeda život u mestu koje posećujete.

2. Ne ostavljajte smeće iza sebe

Smeće je ozbiljan ekološki problem koji stravično utiče na prirodnu okolinu. Sigurno ste videli snimke mora preplavljenih đubretom ili životinja koje su umrle u strašnim mukama nakon unošenja plastike. Ni čovek nije imun na negativne posledice sve većeg akumuliranja smeća.

Osim toga što naravno ne treba bacati smeće na mesta koja za to nisu predviđena, na putovanjima je moguće dodatno smanjiti đubre koje ostavljamo iza sebe na sledeće načine:

  • Ponesite ceger na put. Nosite platneni ceger sa sobom gde god da idete i pakujte namirnice ili suvenire u njega. Nemojte uzimati plastične kese ni kada vam prodavci ponude.
  • Koristite staklenu flašu ili termos. Ako putujete u zemlju gde sme da se pije voda sa česme, ponesite flašu ili termos sa sobom i napunite je pre nego što krenete napolje. Osim što nećete imati potrebe da kupujete jednokratne plastične flaše, ovako možete da uštedite na putovanju.
  • Kupite filter za vodu. Ukoliko putujete negde gde voda nije dobra za piće, ponesite flašu i uložite malo para u prečišćivač vode.
  • Nemojte koristiti slamke. Milioni slamčica se dnevno iskoriste u svetu i na kraju završe u prirodi ili okeanima. Ako ne možete bez njih, dobro je znati da danas postoje slamčice koje mogu više puta da se koriste.
  • Razmislite o alternativnim sredstvima za negu i lepotu. Umesto kupke, možete da ponesete sapun na put. Šminku možete da skidate rukavicama za tu namenu umesto da koristite tupfere. Možete da ponesete metalni brijač umesto plastičnog koji biste bacili.
Smeće koje bacamo ne nestaje magično. Vrlo često završi u prirodi.

3. Ne ostavljajte tragove iza sebe

Možda ste čuli za izreku koja kaže da sa sobom ponesemo samo uspomene i ne ostavimo ništa osim otisaka stopala.

U idealnom svetu, ovo se podrazumeva. U manje idealnom svetu, turisti itekako ostavljaju tragove iza sebe — i to ne mislimo sad samo na smeće.

Nemojte da uzimate školjke ili pesak sa plaže, nemojte da berete biljke, nemojte da uzimate artefakte sa kulturnih ili istorijskih lokaliteta.

Verovatno da ljudi koji ponesu nešto od ovoga nazad kući nemaju loše namere, ali zamislite šta bi se desilo kada bismo svi odlučili da uzmemo pesak sa jedne plaže ili samo jedan kamenčić sa mesta gde su pronađene iskopine stare nekoliko hiljada godina.

Podrazumeva se naravno i da nikada ne urezujete svoje ime ili na drugi način uništavate mesta koja obilazite.

4. Poštujte lokalnu kulturu i tradiciju

Jedna od najlepših strana putovanja jeste što nam omogućuju da upoznamo i bolje shvatimo druge kulture, tradicije i religije.

Kao putnici, imamo privilegiju da proširimo vidike i vidimo kako se živi u drugim krajevima sveta. U isto vreme smo dužni i da poštujemo zemlju naših domaćina i da se ponašamo u skladu sa njihovim običajima i pravilima.

Neke zemlje su konzervativnije od drugih i imaju stroža pravila ponašanja ili oblačenja nego ono na šta smo navikli kod kuće. Međutim, ako smo mi ti koji kod njih idu u goste, na nama je da se prilagodimo i ne uradimo ništa da ih namerno uvredimo.

Naravno, uvek može da se desi da pogrešimo, ali jedno je napraviti slučajnu grešku koju nam niko normalan neće zameriti, drugo je da idemo u verske objekte polu-goli, otvoreno vređamo ili nipodaštavamo kulturu ili religiju zemlje koju posećujemo ili se ponašamo krajnje neprikladno, poput onih američkih turista koji su slikali svoje gole zadnjice ispred budističkog hrama u Bangkoku.

5. Nemojte podržavati životinjski turizam

Životinjski turizam je neverovatno okrutan. Mladunci tigrova, lavova, slonova i drugih životinja se odvajaju od majki pre vremena, biju i maltretiraju da bi odrasli u poslušne atrakcije za turiste, i drže u nehumanim uslovima nimalo sličnima onim u njihovim prirodnim okruženjima.

Nažalost, mnogi ljubitelji životinja nisu svesni ovoga i daju svoj novac ovoj krvavoj industriji ne bi li imali prilike da provedu malo vremena sa svojim omiljenim životinjama. Neki čak misle da ovako pomažu životinjama, ne znajući da su mnoga skloništa i organizacije koje tvrde da ih spašavaju samo paravani za nimalo etički životinjski turizam.

Životinje nisu naše igračke i sigurno je da nijedna ne želi da igra fudbal, preskače kanap, pozira za Instagram selfije, ide u šetnju sa ljudima ili služi kao radna snaga. Ne postoji nijedan razlog da ikada podržite bilo kakav vid turizma koji uključuje životinje kao zabavu.

Ove dobre životinje mnogo pate zarad turizma. Dresura je jako surova, plus im kičme stradaju od tereta drvenih nosiljki.

6. Smanjite svoj ekološki otisak

Iako nesumnjivo jedan od najvećih ljudskih dostignuća, vazdušni saobraćaj ostavlja velike posledice po dobrobit naše planete. Svaki put kada letimo, povećavamo svoj ekološki otisak i doprinosimo aero zagađenju.

Ovo ne znači da ljudi treba da prestanu da se voze avionom (ili kolima, takođe velikim zagađivačima naše životne sredine), ali postoje neke stvari koje možemo da uradimo da smanjimo svoj negativni uticaj na planetu.

Jedan smo već spomenuli i tiče se smanjenja smeća koje ostavljamo iza sebe. Drugi je da pazimo kako koristimo vodu, na primer da se kraće tuširamo, zavrnemo slavinu dok peremo zube i koristimo hotelske peškire nekoliko dana.

Treći je da prestanemo da jedemo meso ili makar da smanjimo unos namirnica životinjskog porekla. Uzgoj životinja za ljudsku ishranu ima katastrofalne posledice po planetu i samim tim ako makar jednom ili dva puta nedeljno izbacite meso sa dnevnog menija možete značajno da smanjite svoj ekološki otisak.

7. Putujte u manje popularna mesta

Masovni turizam je toliko zahvatio neka mesta da su lokalne vlasti počele da ograničavaju broj ljudi koji dnevno može da ih poseti. Barselona, Venecija i Dubrovnik su samo neki od gradova koji su toliko preplavljeni turistima da određene mere moraju da se uvedu zarad očuvanja kulturno-istorijskih dobara i dobrobiti lokalaca.

Jasno je da su najpopularniji gradovi sveta popularni sa dobrim razlogom. Međutim, teško je zaista uživati negde ako ste stalno okruženi stotinama drugih turista. Ako baš želite da vidite neke od najposećenijih gradova, možete da ih obilazite van sezone, kada ima manje turista. Em će biti mnogo manje gužve, em ćete moći nešto i da uštedite.

Osim toga, možete i da otputujete u neki manje posećen grad. Umesto u Barselonu možete da odete u Kijev. Umesto u Beč, možete da posetite Bratislavu. Na ovaj način i ne doprinosite prekomernom turizmu i imate prilike da vidite gradove koji se tek otvaraju ka inostranim turistima.

8. Nemojte mnogo da se cenjkate

Osim što je u nekim zemljama deo tradicije, cenjkanje je zaista super stvar jer možete da kupite nešto što vam se jako sviđa po ceni koja je prihvatljiva i vama i prodavcu.

Cenjkanje je posebno zanimljivo kad dolazite iz zemlje gde su skoro sve cene fiksne. Međutim, problem je u tome što neki turisti previše ozbiljno shvataju cenjkanje, želeći da toliko spuste cenu za neki suvenir ili obrok da prodavac jedva može išta da zaradi.

Na primer, ako idete u Jugoistočnu Aziju, sigurno će vam biti primamljivo da se cenjakte i vidite dokle zapravo možete da spustite cenu.

S druge strane, nemojte previše da se cenjkate jer tih pola evra ili jedan evro koje možete da uštedite ako ste dovoljno uporni nekom lokalnom prodavcu znače mnogo više nego vama. Mnogi od njih rade za svega par evra dnevno.

Vaše malo nekome znači mnogo.

9. Nemojte da dajete novac prosjacima

Kada putujete i vidite nesrećne i siromašne, zaista je teško ostati ravnodušan. Međutim, ono što treba da znate jeste da ne pomažete lokalnom stanovništvu time što prosjacima dajete novac.

Naime, u mnogim siromašnim zemljama ljudi koji ne moraju da prose traže novac od turista jer znaju da od toga mogu da žive. Još gore, u nekim mestima roditelji teraju decu da prose. Na primer, u arheološkom lokalitetu Angkor u Kambodži postoje upozorenja turistima da ne daju pare deci jer ih na taj način samo motivišu da ne idu u školu.

Negde su deca i deo čitave mreže prosjačenja. U tom slučaju njima ne ostaje ništa dok se oni koji su ih uzeli pod svoje bogate.

Ovo ne znači da nikada nikome ne treba da ostavite novac, samo da budete pažljivi kome ga dajete. Na kraju krajeva, uvek možete nekome ko je u lošoj situaciji da kupite hranu ili vodu.

10. Pričajte drugima o odgovornom turizmu

Mnogi ljudi nisu ni svesni da nekad rade nešto loše po planetu i sve njene žitelje. Mnogi su i svesni, živeći po rečima Luja XV: Posle mene potop!

Ipak, verujemo da čak i oni najneodgovorniji turisti mogu da se promene. Zbog toga je bitno da pričate sa drugima o odgovornosti koju svi mi kao stanovnici ovog sveta imamo i u našem dvorištu i negde daleko od kuće.

Ako vidite da neko radi nešto što ne treba, razgovarajte sa njima ili ih opomenite. Ne treba da vas bude sramota da nekome ukažete da nešto radi pogrešno. Kada bi neko bacio smeće ili pokušao da odnese nešto iz vaše kuće, sigurno biste ga sprečili. Potpuno je isto ako vidite nekog da se ponaša bahato i na otvorenom.

I na kraju, pričajte i sa vašom porodicom i prijateljima o tome. Ljudi se menjaju kroz edukaciju, kroz ono što čuju od onih koje vole i do čijeg mišljenja im je stalo. Ne moraju ni da se slože sa vama u početku, bitno je da ste pokrenuli diskusiju.

***

Sve što radimo ostavlja posledice na naš svet. Sve ovo o čemu smo pričali u ovom tekstu se odnosi na putovanja, ali većina toga može da se primeni i na stvari koje radite kod kuće.

Možda mislite da kao pojedinac ne postoji mnogo toga što možete da uradite, ali istina je da, koliko god ofucano zvučalo, svako od nas može da predstavlja promenu koju želi da vidi u svetu.

Svi smo svedoci uništenju prirodnih resursa, istrebljenju životinjskih vrsta, eksploataciji zemalja takozvanog trećeg sveta, prirodnim nepogodama i drugim promenama koje se dešavaju kao direktna posledica naše nebrige o našem jedinom domu.

Zato je važno da svako od nas uradi nešto. Važno je da svako od nas zna da može da uradi nešto. Možda ne možemo da uradimo puno, ali možemo da damo svoj doprinos očuvanju planete, ma koliko bio mali, i da u isto vreme upoznamo svet, poštujemo druge i čuvamo prirodu.

Pročitajte još:
Volontiranje u Africi — humanost ili kompleks belog spasioca?

Ako vam se dopada ovaj tekst, značilo bi nam da ga podelite sa prijateljima. Možete nas zapratiti i na Instragram stranici i tako podržati rad našeg sajta. Hvala na čitanju! 🙂

Prethodni članak Kako naći jeftine avio karte do bilo koje destinacije
Sledeći članak Vodič za Lion — renesansna čarolija između Saone i Rone

Ostavite komentar

Odustani od odgovora

Naša Priča

Kaca i Marko

Dobrodošli na naš blog o putovanjima! Mi smo Kaća i Marko — i volimo da putujemo i pišemo o putovanjima. Na našem sajtu ćete naći iskrene utiske iz preko 40 zemalja, neobrađene fotke sa mesta koja smo posetili i savete za jeftina i odgovorna putovanja. Niko nas ne plaća da reklamiramo nešto, nemamo sponozore i ne pokušavamo da prodamo išta. Ako vam se sviđa ovo što radimo, ostavite nam komentar ispod tekstova, pratite nas na Instagramu, pustite nam poruku ili nam kupite virtuelnu šolju kafe.

Instagram

🇪🇸Još 3 stvari koje treba videti u Barselon 🇪🇸Još 3 stvari koje treba videti u Barseloni🇪🇸

📌Gotska četvrt (Barri Gòtic) je istorijski centar stare Barselone, odnosno najstariji deo grada u kome još uvek mogu da se vidi ostaci rimskih zidina i srednjevekovne građevine. 

Najpoznatija atrakcija u Gotskoj četvrti je Katedrala de la Santa Kruz i Santa Eulalia, koja je prelepa i spolja i unutra — a nikako ne treba propustiti ni priliku da vidite Barselonu sa krova katedrale (do vrha vodi lift). Cena ulaznice je 9 EUR. 

Osim katedrale, savetujemo još da prošetate do obližnjeg Trga del Rei na kome se nalaze srednjevekonve palate (u jednoj je smešten Istorijski muzej Barselone), nađete ostatke rimskog hrama i obiđete Trg Reial koji je uokviren istorijskim zgradama i u čijoj sredini se nalazi zanimljiva fontana. 

📌Sant Pau bolnica je verovatno najveličanstvenija bolnica ikada napravljena. Ujedno, ona je i najveći art nouveau kompleks na svetu koji se sastoji od 27 zgrada (a arhitektin original plan ih je imao čak 48). 

Sant Pau je korišćena kao bolnica sve do ranih 2000. godine, nakon čega je renovirana pretvorena u muzej i kulturni centar. Cena ulaznice je 16 EUR 

📌Citadela park je ogroman javni park u centru Barselone u kome se nalazi nekoliko turističkih atrakcija. Za početak, pre nego što dođete do parka videćete ogromnu Trijumfalnu kapiju koja je napravljena kao glavni ulaz za Svetski sajam u Barseloni 1888. godine. Ova kapija vodi do parka — koji je podignut na mestu gde se sajam održao. 

Na samom ulazu u park nalazi se fenomenalan Dvorac 3 zmaja, a pored njega su smeštene 2 botaničke bašte. U Citadelu parku se još nalaze Parlament Katalonije, malo jezero po kome možete da provozate čamcem, zoo vrt — i ogromna fontana inspirisana Trevi fontanom u Rimu. 

#barselona #spanija #gotskacetvrt #santpau #putujemo
#putopis #zajednookosveta
🇪🇸La Rambla, Barselona🇪🇸 Najčuvenija 🇪🇸La Rambla, Barselona🇪🇸

Najčuvenija i najposećenija ulica u čitavoj Barseloni, La Rambla se proteže sve od Trga Katalonije — koji se smatra glavnim trgom u gradu — do Kolumbovog spomenika u luci Vel.

La Rambla je neosporno prekrasna ulica, ali…takođe je toliko prepuna ljudi da nema neke poente šetati njome jer ćete se non-stop sudarati sa drugim ljudima i/ili brinuti o tome da vas neko ne opljačka. 

Duž ulice ima mnogo ugostiteljskih objekata i kioska koji prodaju suvenire, cveće i sveže sokove, a šetajući La Ramblom ćete videti i nemali broj uličnih performera (u nedostatku bolje reči) u veoma kompleksnim kostimima. 

Ulaz u popularnu pijacu Bokerija (La Boquería) se takođe nalazi u La Rambli — ovo je jedna od najčuvenijih pijaca na svetu koja je iz nekog razloga postala i jedna od glavnih turističkih atrakcija u Barseloni. Da, ovde možete da kupite svašta, ali pijaca kao pijaca. 

Na kraju, u jednoj ulici koja se uliva u La Ramblu se nalazi Palata Guelj, još jedna predivna privatna kuća koju je dizajnirao Gaudi. 

La Rambla se završava kod Kolumbovog spomenika koji je visok 60 metara i sagrađen u čast Kolumbovog prvog putovanja u Ameriku.

Ako hoćete, liftom možete da se popnete na vrh spomenika. Kada smo mi došli do spomenika, lift više nije radio, ali sam se ja već jednom pela do gore. Pogled je ok, ali imajte u vidu da se spomenik ljuljuška, što nije baš najprijatniji osećaj na toj visini. Ulaznica za lift košta 6 EUR. 

#larambla #barselona #katalonija #spanija #putopis #zajednookosveta
🇪🇸🎨Nacionalni umetnički muzej Katalonije 🇪🇸🎨Nacionalni umetnički muzej Katalonije🎨🇪🇸

Nedaleko od Trga Španije nalazi se impresivno zdanje Nacionalnog umetničkog muzeja Katalonije (MNAC). 

Muzej je od 1934. godine smešten u Nacionalnoj palati izgrađenoj za Expo, a u njemu se nalazi velika kolekcija romaničke umetnosti, ponajviše murala koji su ukrašavali crkve po staroj Kataloniji, kao i gotičke, renesansne, barokne i moderne umetnosti. 

Da budemo sasvim iskreni, nama se postavka i nije nešto preterano dopala — umetnički muzeji u Madridu imaju mnogo bolje postavke. Međutim, mi smo posetili muzej subotom posle 3, kada je ulaz besplatan, tako da ne možemo da se žalimo. Cena ulaznice ostalim danima je 12 EUR.

Inače, ispod muzeja se nalazi poznata Magična fontana. Ona je takođe podignuta za Expo u Barseloni — i od tada postala jedna od najvećih atrakcija u gradu. 

Fontana izbacuje preko 2,500 litara vode u sekundi, a mlaz može da dostigne visinu i do 50 metara. Nažalost, fontana nije radila tokom naše posete Barseloni, ali sam ja prethodni put imala prilike da vidim performans — i mogu vam reći da je ovo jedna od onih stvari koje treba da vidite u gradu. 

Pošto na netu nema zvaničan sajt gde može da se proveri kada se odigrava šou, najbolje što možemo da vam kažemo da se performans dešava između četvrtka i subote između 20:00 i 22:00 na svakih pola sata, u zavisnosti od godišnjeg doba. Imajte u vidu da ovo nisu 100% proverene informacije i da ne možemo da garantujemo da su sasvim tačne. 

#barselona #montzuik #katalonija #spanija #putujemo #putovanja #putopis #zajednookosveta
🇪🇸Vodič za Barselonu u opisu profila🇪🇸

Na vrhu Montžuika — brda koje se uzdiže iznad Barselone — tokom vremena je bilo nekoliko fortifikacija, a poslednja izgrađena u 17. veku stoji i dan danas — 

Dvorac Montžuik. Iako dvorac — ili bolje rečeno tvrđava — stvarno nije ništa posebno, vredi ući unutra zbog panoramskih pogleda na čitav grad. Cena ulaznice za tvrđavu je 9 EUR. 

Do vrha brežuljka možete doći na nekoliko načina, uključujući busom i žičarom. Pošto žičara nije radio tokom naše posete, mi smo išli do gore busom 150. Bus možete da uhvatite na Trgu Španije (na kome ima stanica metroa) i vožnja do vrha traje oko 20 minuta. Ovaj bus takođe staje i kod stanice žičare Telefèric de Montjuïc. 

Ako do tvrđave hoćete da idete žičarom, onda treba da odete do metro stanice Para-lel, odakle ćete uhvatiti funikular do stanice žičare Telefèric de Montjuïc. Cena povratne karte je u ovom slučaju 13.50 EUR. 

#montjuic #barselona #spanija #putujemo #putuj #putovanja #zajednookosveta
🇪🇸Jedno od najlepših mesta u Barseloni — 🇪🇸Jedno od najlepših mesta u Barseloni — i pravi skriveni dragulj grada — Muzička palata Katalonije je najspektakularnija koncertna dvorana koju smo ikada videli. Sagrađena početkom 20. veka za potrebe hora Orfeo Katala, palata je remek-delo arhitekte Ljuisa Domeneka i Muntanera.

Iako je gradnju palate najvećim delom finansirao hor, bogati građani Barselone su takođe dali svoj doprinos. Zajedno, oni su tražili od arhitekte da napravi palatu koja simbolizuje duh Katalonije — kao odgovor na ovaj zahtev, Domenek i Muntaner je angažovao lokalne umetnike da naprave dekorativne elemente i ukrase po kojima je palata postala poznata. 

Palata je uvrštena na Uneskovu listu svetske baštine 1997. godine, a u njoj se još uvek održavaju koncerti. Međutim, ne morate da odete na neki koncert da biste videli palatu pošto je tokom prepodneva i podneva otvorena za javnost. 

💰 Cena ulaznice: 16 EUR 

#barselona #spanija #putovanja #putujemo #zajednookosveta
🇪🇸Gaudijeva Barselona V deo: Kasa Batljo🇪 🇪🇸Gaudijeva Barselona V deo: Kasa Batljo🇪🇸 

Kasa Batljo je poznata među lokalcima kao Kuća od kostiju pošto njena spoljašnja struktura podseća na skelet. Kao i druga Gaudijeva dela, i ovu kuću karakterišu nepravilni oblici, krivudav krov i fasada ukrašena polomljenim keramičkim pločicama. 

Građevina koja je sada Kasa Batljo je podignuta krajem 18. veka, a početkom 19. veka je kupio Josep Batljo, član jedne od najbogatijih porodica tog vremena. Iako kuća nije bila ništa posebno, gospodin Batljo je kupio zbog lokacije — i veoma brzo unajmio Gaudija da renovira i dizajnira novu kuću koja će biti najlepša i najneobičnija u ulici. 

Porodica Batljo je živela ovde sve do 1954. godine, kada je osiguravajuća kuća otkupila Kasu Batljo i otvorila kancelarije u njoj. Nakon toga je sadašnji vlasnik kuće iznajmljivao prostorije za različite događaje, a Kasa Batljo je danas muzej u privatnom vlasništvu. Kasa je 2005. godine uvrštena na Uneskovu listu svetske baštine. 

Međutim, iako zaista fasinantna, Kuća Batljo je mnogo interesantnija spolja nego unutra. Nemojte pogrešno da nas shvatite, unutrašnjost je fascinantna, ali je cena ulaznice suludo visoka za ono što dobijete. Cena ulaznice počinje od 29 EUR — i to samo ako je kupite putem interneta — a neretko ide i do preko 40 EUR. Naš iskren savet — možete i da preskočite.

#barselona #spanija #putovanje #putopis #zajednookosveta
❤️🇪🇸Park Guelj, Barselona❤️🇪🇸 ❤️🇪🇸Park Guelj, Barselona❤️🇪🇸

Park Guelj je poznat po brojnim građevinama, skulpturama, fontanama i vrtovima — koje je osmislio i dizajnirao Gaudi. 

Sagrađen između 1900. i 1914. godine, park je provobitno zamišljen kao rezidencijalni projekat za bogate stanovnike Barselone. Međutim, na kraju su samo 2 kuće sagrađene, a nijednu od njih nije dizajnirao Gaudi. Jedna od tih kuća je bila napravljena kao izložbena kuća koja bi trebalo da privuče kupce, ali kada je zapravo stavljena na prodaju — niko se nije javio da je kupi. 

Gaudi je na kraju kupio ovu kuću — i u njoj živeo od 1906. godine pa sve do svoje smrti 20 godina kasnije. Danas je ova kuća muzej posvećen Gaudiju u kome možete da vidite dekorativne predmete i nameštaj koje je arhitekta dizajnirao — ali pošto mi nismo hteli da doplatimo za ulaznicu, ne znamo da li vredi para ili ne.

U svakom slučaju, pošto je planirani rezidencijalni projekat propao, Guelj je pretvoren u javni park — s tim što se od 2013. godine plaća ulaz u park. Glavni delovi parka — uključujući ogromnu terasu koja je oivičena klupom u obliku morske zmije — preplavljeni su turistima, kao i većina Gaudijevih građevina u Barseloni. 

Ali ako zađete malo dalje, u manje popularne delove parka, onda je zapravo moguće malo se opustiti i uživati u prirodi i arhitekturi oko sebe. 

Još jedna velika mana ovog parka je što je ulaz prilično nepristupačan. Naime, morate da se popnete uz mnogo stepenika da biste ušli u park, što je daleko od idealnog, pogotovo ako ste stariji, imate poteškoće da se krećete ili putujete sa decom u kolicima. 

💰Cena ulaznice: 10 EUR

#barselona #spanija #gaudi #parkguelj #parkguell #putujemo #putopis #zajednookosveta
🇪🇸Gaudijeva Barselona III deo: Kasa Visens🇪🇸

Završena 1885. godine, Kasa Visens je prva značajna kuća koju je dizajnirao Gaudi. Kuća je smeštena u četvrti Grasia — koja je u to vreme bila zaseban grad, spojen sa Barselonom Pasažom de Grasia. 

1878. godine, Gaudijev prijatelj Manual Visens je unajmio tada nepoznatog arhitektu da dizajnira letnju kuću za njegovu porodicu. Kuća — koja je dizajnirana u orijentalnom stilu — proslavila je Gaudija i označila početak ne samo njegove blistave karijere već i početak modernizma u Kataloniji. 

Kada je Visens umro, njegova udovica je prodala kuću doktoru Antoniu Joveru koji je proširio građevinu. Jover je ponudio projekat Gaudiu, ali je arhitekta odbio jer je u to vreme bio zauzet projektovanjem Sagrade Familie. Umesto Gaudija, njegov štićenik Joan Baptista Sera je bio unajmljen za projekat. 

Tokom 20. veka, delovi poseda su prodati i na njihovom mestu izgrađene privatne kuće. Nažalost, veliki deo bašte — u kojoj je nekada bio i vodopad — tada je uništen. Takođe je uništena kapela koja je pripadala imanju. 

Kuća Visens je bila u vlasništvu porodice doktora Jovera sve do 2014. godine, kada je prodata banci iz Andore. Banka je renovirala kuću i otvorila je za javnost 3 godine kasnije. I ova kuća se nalazi na Uneskovoj listi svetske baštine. 

S obzirom na to da je ova kuća najmanje posećena od Gaudijevih kuća u Barseloni, naš topli savet je da je stavite na svoju listu stvari koje treba videti u gradu. Kada smo je mi obilazili, maltene smo bili sami u čitavom muzeju — što je potpuno drugačiji doživljaj od onoga u drugim Gaudijevim kućama. 

💰Cena ulaznice: 18 EUR

#barselona #spanija #casavicens #putujemo #putopis #zajednookosveta
🇪🇸Gaudijeva Barselona II deo: Kasa Mila(Pedr 🇪🇸Gaudijeva Barselona II deo: Kasa Mila(Pedrera)🇪🇸

Kasa Mila — poznata i kao La Pedrera — poslednja je privatna kuća koju je dizajnirao Gaudi. Kuću su naručili bračni par Pere Mila i Rozer Segimon, planirajući da žive na prvom spratu i da iznajmljuju ostale. 

Izgradnju kuće su pratili mnogi problemi. Kako je gradnja napredovala, tako je Gaudi menjao dizajn. Osim toga, dobrano je prešišao dogovoreni budžet i nije se mnogo obazirao na građevinski kod.

Kada je kuća — inspirisana planinama — završena, bila je predmet kritike i podsmeha. Naime, tadašnji stanovnici Barselone su smatrali da je ova građevina previše nekonvencionalna, zbog čega su joj dali nadimak La Pedrera, što znači kamenolom. 

Vlasnici kuća u ulici Pasaž de Grasia su takođe bili ljuti na Gaudija, smatrajući da će Kasa Mila dovesti do smanjenja cena nekretnina u četvrti. 

Nekoliko godina nakon smrti Pere Mila, njegova udovica je prodala kuću agenciji za nekretnine. Ovo se desilo 1946. godine, a ona je nastavila da živi u apartmanu na prvom spratu do svoje smrti, 1964. godine.  Kuća je stavljena na Uneskovu listu svetske baštine 1984. godine i onda restaurirana i otvorena za javnost 1996. godine. 

Međutim, uprkos tome što je deo građevine muzej — za javnost je otvoren jedan apartman, potkrovlje, krovna terasa i unutrašnje dvorište — Kasa Mila ima i druge namene. Naime, osim što služi kao kulturni centar i komercijalni prostor, kuća i dalje ima nekoliko stanovnika! 

💰Cena ulaznice: počinje od 25 EUR

#barselona #spanija #casamila #lapedrera #putujemo
#putopis #zajednookosveta
Učitaj još... Prati nas na Instagramu

NAJČITANIJE

  • Vodič kroz Istanbul — 15+ mesta koja ne treba propustiti
  • Top 40 najboljih filmova za ljubitelje putovanja
  • prtljag Kako se spakovati za put avionom
  • Vodič za Sarajevo — šta nikako ne treba propustiti
  • Berlin Vodič kroz Berlin — top 15+ stvari koje treba videti
  • Vize za državljane Republike Srbije
  • Kuba Šta treba znati pre putovanja na Kubu
  • Vodič za Lisabon — 25+ mesta koja ne treba propustiti
  • Wizzair za početnike — uputstvo za kupovinu avio karata
  • Kako provesti dan na Kosmaju
Copyright © 2023 ZajednoOkoSveta.com Preuzimanje tekstova bez saglasnosti ZajednoOkoSveta.com nije dozvoljeno. Za svaki vid saradnje, pišite na zajednookosveta@gmail.com