Južna Koreja

Vodič za Busan – između mora i grada (plus dnevni izlet u Gyeongju)

Nemate puno vremena? Evo par osnovnih informacija o Busanu:

  • Viza? Državljanima Srbije nije potrebna viza za turistički boravak do 90 dana, ali je pre puta potrebna K-ETA elektronska dozvola (izuzetak su mlađi od 17 i stariji od 65 godina). Nama je odobrena za oko sat vremena, ali je savet da se prijavite najmanje 72 sata pre puta. K-ETA košta 7,5 EUR i traje tri godine.
  • Najbolje vreme za putovanje? Proleće i jesen, kada su temperature prijatnije za obilazak, ili leto za odmor i kupanje. Mi smo bili u oktobru – uglavnom je bilo super vreme, ali je par puta padala kiša.
  • Minimum dana? Za prvi obilazak preporučujemo dva ili tri dana, a još jedan ako želite izlet u Gyeongju.
  • Kako stići? Mi smo došli vozom iz Seula. Vožnja je trajala nešto više od dva sata, a dve karte u jednom pravcu platili smo 84 USD. Povratak u Seul trajao je oko dva i po sata i koštao 88 USD za oboje. Karte smo rezervisali preko Trip.com.
  • Smeštaj? Odseli smo u hotelu Nampo Hound Hotel Premier, koji smo platili 332 EUR za četiri noći. Ogromna soba, ogromna terasa, pogled na Busan toranj – čista desetka! Ako rezervišete smeštaj preko naših Booking linkova, cena za vas ostaje ista, a mi možemo dobiti malu proviziju.
  • Top 3 mesta? Haedong Yonggungsa hram, Gamcheon i Haeundae plaža. Songdo sa žičarom i visećim mostom nam je takođe bio odličan.
  • Ulaznice? Za žičaru i Busan toranj uzeli smo karte preko Trip.com, za Beach Train preko zvaničnog sajta, a izlet u Gyeongju preko GetYourGuidea. Ako želite Sky Capsule, rezervišite na vreme – nama su karte promakle.
  • Prevoz? Kombinovali smo metro i Uber, s tim što smo za veći deo obilaska koristili Uber. Mesta su dosta razbacana, a do nekih svakako ne možete da stignete samo metroom.
  • Trošak po danu (bez smeštaja)? Ovo je subjektivno, ali računajte oko 50–70 EUR.
  • Još nešto bitno? Busan posle Seula može da deluje mali, ali nemojte da vas prvi utisak prevari. Od našeg hotela do hrama Haedong Yonggungsa bilo je oko 21 kilometar! Ostavite dovoljno vremena za prevoz i gledajte da spajate mesta koja su bilzu u istom danu. O ostalim praktičnim stvarima pričamo u posebnom vodiču o putovanju u Koreju.

Busan nas je prvog dana malo prevario – znatno manje stanovnika od Seula, a i nije ni približno toliko gusto izgrađen, pa smo pomislili da konačno nećemo morati da provedemo pola dana u prevozu. 

A onda smo sutradan seli u Uber i četrdesetak minuta se vozili do hrama, pored beskrajnog niza zgrada, ogromnih mostova iznad mora i megalomanskih lučkih terminala. Jeste Busan manji od Seula, ali je i dalje ogroman i veoma, veoma razuđen. 

Hram na liticama!

Doduše, obilazak nam je bio neuporedivo lakši. Ljudi ima, naravno, ali nigde nismo morali da se provlačimo kroz onako stravične gužve, a da ne pričamo o tome koliko je sve nekako lakše (i lepše) kad si blzu mora! U poređenju sa Seulom, Busan je neka mirnija, opuštenija i manje glamurozna verzija Koreje. 

To, naravno, ne znači da mu nešto fali, naprotiv! Za par dana smo videli šarene kućine nagurane po brdima, moderne solitere uz peščanu plažu, vidikovce iznad vode, hram na liticama – i čak i pijacu na kojoj se prodaje toliko različitih morskih stvorenja da se zapitaš je l’ išta ostalo u moru.

Haeundae plaža.

Ako se pitate da li vredi videti i Busan – apsolutno! Seul je svakako popularniji i dosta luđi, ali ovde smo videli neku drugu stranu Koreje koja nam se, makar na licu mesta, možda i više dopala. 

Naš itinerer (+ koliko dana ostati i gde smo bili smešteni)

U Busanu smo proveli četiri dana. Stigli smo iz Seula pre podne, ostavili kofere u hotelu i odmah krenuli u obilazak, tako da smo iskoristili i dobar deo prvog dana. Jedan ceo dan izdvojili smo za Gyeongju (nikako ne propustiti), a ostala tri za sam grad.

Videli smo sve što smo želeli za ovo vreme, ali smo par puta promenili plan (uglavnom zbog kiše), a i odustali smo od par mesta koja su nam delovala previše slična. 

Gamcheon!
Naša preporuka za smeštaj – Nampo Hound Hotel Premier

Ovaj hotel smo platili 332 EUR za četiri noći i bili prezadovoljni. Soba baš velika, krevet preudoban, TV, odvojeni kupatilo i WC, a u kupatilu i kada i tuš-kabina. Čak je i veliki lavabo bio potpuno odvojen.

Imali smo i ogromnu terasu, sa sjajnim pogledom na Busan toranj. Metro je bio na manje od pet minuta peške. Od nas čista desetka i svaka preporuka.

Pogled sa Busan tornja.

Evo kako je izgledao naš itinerer:

  • Dan dolaska: Iz Seula smo stigli vozom, metroom došli do hotela i ostavili prtljag. Uberom smo nastavili do Gamcheona, gde smo proveli par sati, a onda opet Uberom otišli do Busan tornja u Yongdusan parku. Odatle smo peške nastavili do BIFF trga i Jagalchi pijace, koji su bili na nekih 5-10 minuta od našeg smeštaja.
  • Drugi dan: Počeli smo u Haedong Yonggungsa hramu (možda i najlepše mesto u gradu), a onda otišli do Cheongsapo Daritdol Skywalka (koristili Uber za oba). Onda smo Beach Trainom otišli od Cheongsapa do Mipa. Ostatak dana proveli smo uz Haeundae plažu i na obližnjoj pijaci, dok nas novi pljusak nije naterao da skratimo plan.
  • Dnevni izlet u Gyeongju: Ceo dan smo proveli na organizovanoj turi. Obišli smo Bulguksu, Gyochon Hanok Village, kompleks grobnica Daereungwon i Hwangnidan ulicu, a uveče šetali pored osvetljenih paviljona uz Wolji jezero i Woljeonggyo most – nešto zaista prelepo, kao iz bajke!
  • Poslednji dan: Prvo smo Uberom došli do Songdo Cloud Trailsa, pa žičarom otišli do Amnam parka i Songdo Yonggung visećeg mosta. Nastavili smo opet Uberom u Huinnyeoul kulturno selo, a zatim do Taejongdae parka, koji nam je bio najmanje zanimljiv deo dana. Završili smo ponovnom šetnjom oko BIFF trga i kupovinom suvenira.

Kako smo stigli iz Seula u Busan

Train to Busan, ali bez zombija. To smo, podrazumeva se, morali da konstatujemo čim smo seli u voz. 😀

Od apartmana u Seulu do Seoul Station-a došli smo Uberom za petnaestak minuta, bez ikakve gužve (koju smo očekival)i. Voz je krenuo tačno u 8.58, a u Busanu smo bili oko 11.15. Moderan, udoban, komforan, sve cakum-pakum. 

Pogled na toranj sa naše terase.

Dve karte iz Seula do Busana platili smo 84 USD preko Trip.com. Povratak u Seul, takođe rezervisan unapred preko iste platforme, koštao nas je 88 USD za oboje i trajao oko dva i po sata.

Šta videti u Busanu

Gamcheon Culture Village

Gamcheon je jedan od najpoznatijih delova Busana – gomila šarenih kućica poređanih po brdu, sa uskim prolazima, muralima uglavnom posvećenim Malom princu (i mačkama), skulpturama i pogledima na čitavo naselje. Preslatko, prešareno i sjajno za šetnju i fotkanje. 

Pogled sa jednog od nekoliko vidikovaca.
Šarenilo svugde!
Spremite se i na ozbiljne uspone ako hoćete da dođete do vidikovaca.

Iza današnjeg izgleda stoji mnogo manje vesela priča. Naselje se širilo tokom Korejskog rata, kada su ovde utočište našle izbeglice, a veliki preobražaj počeo je 2009. godine, kroz umetnički projekat u kome su učestvovali umetnici, studenti i stanovnici. Kućice su dobile boje, uličice umetničke radove, a Gamcheon je postao jedna od glavnih turističkih atrakcija grada. 

Mali princ je svugde po četvrti!
A i mačke!
Mnogo lepo mesto!

Busan toranj 

Busan toranj se nalazi u Yongdusan parku, visok je 120 metara i podignut je 1973. godine. Posle tornjeva u Seulu ovo možda ne zvuči preterano impresivno, ali pogled nam je stvarno bio super – ako hoćete da vidite more, luku, mostove i sva ta brda po kojima se grad rasporedio, ovo je najbolje mesto za to. 

Pogled na luku.
Pogled sa još jedne strane.
I još jedne!

Baš sa ovog tornja nam je Busan prvog dana delovao mnogo manji od Seula. Sutradan smo shvatili da smo malo požurili sa zaključkom, ali hej, centralni deo grada stvarno jeste dosta manje zastrašujući!  

Busan toranj.
Yongdusan park ispod tornja.

Karte smo kupili unapred preko Trip.com i platili oko 16 USD za nas dvoje. 

BIFF trg

BIFF trg je nazvan po Busan International Film Festivalu, jednom od najpoznatijih filmskih festivala u Aziji. 

Uprkos tome što u nazivu ima reč trg, nemojte zamišljati veliki otvoreni trg – ovo je više splet nekoliko ulica sa prodavnicama i gomilom štandova gde se prodaje ulična hrana. 

Na BIFF trgu.
Još jedna sa trga.

Oko BIFF trga u pločnik su ugrađeni bronzani otisci šaka poznatih glumaca, pa Busan ima i svoju verziju holivudske Staze slavnih.

Jagalchi riblja pijaca

Jagalchi je najveća riblja pijaca u Južnoj Koreji i jedno od najpoznatijih mesta u Busanu. Ovde se prodaju ribe i morski plodovi, a na licu mesta može i da se jede. Iako je ovo top atrakcija, nama se uopšte nije dopalo, tako da smo samo malo prošetali i brže bolje pobegli. 

Jagalchi pijaca.
Štandova ima u nedogled.
Ovako izgleda otvoreni deo pijace.

Uz rizik da zvučimo licemerno, ali bilo nam je baš grozno da vidimo toliki broj živih riba, jegulja, kraba i ogromnih rakova naguranih u male akvarijume, koji samo čekaju da ih neko odabere.  

Nama je ovo bilo grozno!
Još jedna iz zatvorenog dela pijace.

Pijaca jeste važan deo Busana, ali nama definitivno nije bila među lepšim iskustvima na putovanju.

Haedong Yonggungsa hram

Haedong Yonggungsa je jedan od najlepših hramova koje smo ikada videli – ako ne i najlepši,  pre svega zbog mesta na kome se nalazi, na liticama iznad mora. Ako nešto ne treba propusitit u Busanu, to je onda ovaj hram. 

Kakav hram!
Ima dosta pentranja, ali itekako vredi!
Svugde okolo – voda!

Istorija ovog neverovatnog hrama se tradicionalno vezuje za 1376. godinu (mada neki osporavaju ovaj podatak), ali je stradao tokom japanskih invazija krajem 16. veka, a obnova je počela 1930-ih.

I sam hram je zaista prelep, ne samo okolina.
Ali pogledi su ipak ono zbog čega je poseban.

Do hrama smo iz Nampa stigli Uberom za četrdesetak minuta – 21 kilometar vožnje, čisto da nam Busan pokaže da ipak nije tako malii. 

U hramu ima dosta stepenica, ali i fenomenalnih pogleda na sve strane. Spuštali smo se do litica, penjali do statue iznad hrama i, naravno, fotkali kao nenormalni. 

Predivno!

Ulaz u hram je besplatan.

Cheongsapo Daritdol Skywalk

Busan ima gomilu vidikovaca iznad mora, a mi smo svratili na Cheongsapo Daritdol jer nam je bio usput između hrama i vozića. Pogled na obalu je baš lep, a deo poda je staklen, pa može da se gleda more direktno ispod nogu.

Nažalost, zbog vremena je jedan deo bio zatvoren. Uspeli smo da prošetamo otvorenim delom, fotografišemo se i malo gledamo kroz stakleni pod pre nego što je krenuo pravi potop. 

Cheongsapo Daritdol Skywalk.
Na vidikovcu, malo pre potopa!

Ulaz je besplatan.

Kod samog vidikovca postoji stanica Beach Traina, ali je naša rezervacija bila za ukrcavanje na stanici Cheongsapo, pa smo do nje nastavili peške par minuta. 

Haeundae Beach Train i Sky Capsule

Oni mali šareni vagoni koje ste verovatno već videli na fotografijama Busana zovu se Sky Capsule. Mi smo, naravno, kao i svi turisti, hteli da se vozimo njima. Kada smo proveravali karte iz Beograda, prodaja za naš termin još nije bila otvorena, a kada smo se ponovo setili po dolasku u Busan – sve je bilo rasprodato.

Sky Capsule koje su bile rasprodate.

Umesto kapsule smo zato uzeli Beach Train, vozić koji takođe ide uz obalu, odmah ispod kapsula. Kapsule voze između Mipa i Cheongsapa, dok vozić ima dužu trasu i više stanica, sve do Songjeonga. Karte i termine možete pogledati na zvaničnom sajtu Haeundae Blueline Parka.

Mi smo išli od Cheongsapa do Mipa. Dve karte platili smo oko 10 EUR i rezervisali ih prethodnog dana. Stigli smo nekih sat vremena pre termina, ali pošto je pljuštala kiša, pitali smo radnika da li možemo ranije i pustio nas je u voz.

Beach Train.

Sama vožnja nam je bila simpatična, ali ništa spektakularno. Uspeli smo da sednemo u prvi red okrenut prema moru, a opet smo dobar deo puta gledali uglavnom drveće. Kad se sve sabere, više smo se baktali kartama i čekali da se ukrcamo nego što smo se vozili. Nije bilo skupo i svakako je bilo bolje nego da pešačimo po kiši, ali da nije ništa posebno, stvarno nije. 

Haewol Observatory.

Usput smo iz voza videli i Haewol Observatory, još jedan vidikovac iznad mora, ali pošto smo već bili na Cheongsapo Daritdol, ovaj smo odlučili da preskočimo. Ako planirate na ovaj vidikovac, dobro je znati da postoji stanica kod njega, ali hoćete da siđete i onda nastavljate vožnju, uzmite kartu koja dozvoljava više ukrcavanja. 

Haeundae plaža 

Od Mipo stanice do Haeundae plaže ima dva-tri minuta peške, a kad smo se spustili, pogled je bio stvarno fenomenalan. Široka peščana plaža, more, a odmah iza nje ogromni moderni soliteri i neboderi koji se nižu duž obale. 

Haeundae plaža.
Mnogo sam se svidela plaža uprkos tome što vreme nije bilo nešto!

Između zgrada i peska se nalazi lepo uređeno šetalište, sa gomilom kafića, restorana i hotela. 

Tu smo se fotkali, malo odmarali, a neki od nas su malo i legli na pesak – naravno da nije bilo dobro vreme za kupanje, ali nam se plaža toliko dopala da nam se baš nije žurilo dalje. 

Šetalište pored plaže.

Prošetali smo dobrim delom promenade, pa svratili do Haeundae pijace – koja je ustvari uličica sa puno, puno štandova i malih restorana, gde smo seli da ručamo. 

Obližnja pijaca.
I naš ručak!

Kada smo izašli, ponovo je pljuštalo, pa smo odustali od daljeg obilaska i ostatak dana proveli na našoj ogromnoj terasi. 

Songdo Cloud Trails

Poslednji dan počeli smo kod Songdo plaže. Došli smo zbog žičare, ali smo prvo odlučili da prošetamo Songdo Cloud Trailsom, šetalištem iznad mora. 

Songdo Cloud Trails.
Definitivno najbolji vidikovac prema moru.
Ima i par simpatičnih skulptura!

Odavde se pružaju sjajni pogledi prema Songdu, Amnam parku i žičarama koje prolaze iznad vode. Prvo smo ovaj deo grada gledali odavde – a onda iz vazduha. 

Vidi se i stanica žičare.
A i sama žičara – koja prolazi tačno iznad.

Busan Air Cruise i Songdo Yonggung viseći most

Žičara Busan Air Cruise prelazi oko 1,6 kilometara iznad mora, od Songdo Beach stanice do Songdo Sky Parka kod Amnam parka. Povratne karte kupili smo još kod kuće preko Trip.com i platili 25 USD za oboje, za običnu kabinu (za one hrabrije postoji i opcija kabine sa staklenim podom).

Sam početak vožnje – evo ga vidikovac!
I vidikovac iz ptičje perspektive.
Pogled na grad.

Čekali smo svega nekoliko minuta, a sama vožnja trajala je oko deset minuta u jednom pravcu. Pogledi su fenomenalni – more ispod, obala, mostovi, grad. 

Po dolasku smo malo prošetali Amnam parkom, a zatim se spustili do Songdo Yonggung visećeg mosta. 

Viseći most – pogled iz žičare.
Viseći most.
I pogled ka delu grada odakle smo došli.

Most se pruža iznad vode prema malom nenaseljenom ostrvu Dongseom, duž čijih litica postoji i duga pešačka staza. I sam odlazak do mosta i šetnja po njemu su nam bili sjajni, a pogledi stvarno spektakularni.

Dongseom, pogled sa mosta.
Povratak žičarom.

Ulazak na most smo doplatili nešto sitno, manje od 1 EUR po osobi. 

Huinnyeoul Culture Village

Huinnyeoul nas je podsetio na neki korejski Santorini – uske uličice iznad mora, kućice, prodavničice, kafići i pogledi zbog kojih malo-malo pa staneš. Iako u nazivu ima „selo”, u pitanju je gradska četvrt na ostrvu Yeongdo.

Huinnyeoul Culture Village.
Pogled na deo grada gde je žičara.
Ovde se vidi Jeoryeong Coastal Walk.

Kao i Gamcheon, ovaj kraj povezan je sa naseljavanjem izbeglica tokom Korejskog rata. Danas u njemu ima dosta lokala i umetničkih prostora, ali ljudi i dalje žive u mnogim kućama.

Simpatično mesto skroz, a nije bilo puno turista kad smo mi bili!
Podseća malo na Grčku!
Još jedna!

Preko vode se vide Songdo i Amnam, o kojima smo pisali iznad, a odmah ispod je Jeoryeong Coastal Walk, koji smo videli odozgo, ali se nismo spuštali. Posle toliko tabananja i stepenica po Koreji, stvarno nam se nije dodatno silazilo i penjalo – pogled iz samog naselja nam je bio sasvim dovoljan.

Iznad naselja, dok smo čekali Uber.

Taejongdae park

Taejongdae je veliki park na jugu ostrva Yeongdo, sa šumom, liticama, vidikovcima, svetionikom i hramom. 

Park može da se obiđe i peške, ali zbog silnih uspona nam to stvarno nije padalo na pamet, pa smo planirali da sednemo na Danubi turistički vozić. On, međutim, nije radio, nego ga je menjao besplatan autobus. 

Prva stanica – observatorija koja ne radi.
Ispred observatorije.

Iako smo bili razočarani što vozić nije u funkciji, sve je bilo super organizovano – na svakoj stanici se čekalo u redu i u autobus je ulazilo samo onoliko ljudi koliko ima mesta za sedenje.

Sišli smo na sve tri stanice. Kod observatorije smo se pomalo zeznuli, jer je skoro sve bilo zatvoreno ili u radovima, osim najnižeg nivoa. Odatle smo nekih 200 metara nastavili peške do svetionika, pa autobusom do Taejongsa hrama i nazad do početka. 

Svetionik.
Inače, ovde smo svugde videli džinovske paukove i druge bube!
A i nekoliko maca!

Park je skroz okej, ali nam posle svega što smo već videli u Busanu nije bio ništa posebno. Lepo mesto za lokalce da malo pobegnu u prirodu, ali za turiste ipak ima mnogo zanimljivijih mesta.

Ako imate više vremena od nas

U Busanu smo preskočili još nekoliko mesta, neka zbog kiše, druga jer nam se nisu uklapala u plan. Ako ostajete duže, evo još par ideja:

  • Dongbaekseom: Na zapadnom kraju Haeundae plaže počinje obalna staza sa pogledima na more, svetionikom, statuom sirene i kratkim visećim mostom. Mi smo ovu šetnju preskočili zbog pljuska.
  • Igidae Coastal Walk: Duža pešačka staza uz more i litice, za one kojima ni posle svega ostalog nije dosta tabananja. Ostavite dovoljno vremena – ovo nije kratka usputna šetnja između dve atrakcije.
  • Seokbulsa hram: Poznat po ogromnim figurama Bude i bodisatvi uklesanim direktno u stene. Do njega ima dosta uzbrdo, pa razmislite o taksiju ako biste da sačuvate noge za ostatak dana.
  • Seomyeon: Jedan od glavnih delova Busana za šoping, sa gomilom prodavnica, restorana i kafića. Ako vam je u planu i malo ozbiljnija kupovina, svratite u ovaj kraj.
  • Samgwangsa hram: Posebno je poznat po hiljadama šarenih lampiona tokom festivala povodom Budinog rođendana.
  • Dakbatgol: Još jedno naselje sa muralima i šarenim ulicama. Ovde su i „Stepenice želja”, sa čak 192 stepenika, uz koje ide mali zeleni monorejl.

Dnevni izlet u Gyeongju

Jedan dan izdvojili smo za Gyeongju, nekadašnju prestonicu kraljevstva Silla. Silla je bila jedno od tri stara korejska kraljevstva, a u 7. veku osvojila je druga dva i pod svojom vlašću ujedinila veliki deo Korejskog poluostrva. 

Postojala je skoro hiljadu godina, od 57 godine p.n.e. sve do 935 godine, a Gyeongju je za sve to vreme bio njena prestonica! Otud ovde toliko hramova, kraljevskih grobnica i ostataka palata, zbog kojih je ovaj grad jedno od najvažnijih istorijskih mesta u Koreji.

Turu smo rezervisali preko GetYourGuide-a i platili 50 EUR za nas dvoje. Sa grupom smo se našli u 9.20 kod stanice metroa, a na isto mesto vratili se oko 20.15. Skoro jedanaest sati, dakle, ali za razliku od mnogih drugih organizovanih izleta na koje smo išli širem sveta, ovde smo stvarno imali dovoljno vremena da sami šetamo i istražujemo.

Naša preporuka: Ako želite da obiđete i nekadašnju prestonicu Sille, ispod je tura na koju smo mi išli.

Powered by GetYourGuide

Prva stanica bila je Bulguksa, prelepi budistički kompleks podignut u 8. veku, u vreme procvata kraljevstva Silla. Smatra se jednim od remek-dela zlatnog doba budističke umetnosti, sa kamenim stepeništima, mostovima i pagodama, između kojih su raspoređeni šareni hramovi i dvorišta.

Bulguksa hram.
Još jedna iz hrama.

Ovde smo imali oko sat vremena za obilazak, a posle hrama smo napravili pauzu za ručak, koji se dodatno plaćao i za nas dvoje koštao oko 10 EUR.

Ručak uopšte nije bio loš!

Zatim smo otišli u Gyochon Hanok Village. Ovde se nalaze tradicionalne korejske kućice, uske uličice i dosta restorančića i kafića, dok u delu kuća ljudi i dalje žive. Najpoznatiji deo je imanje ugledne porodice Choi, koja je uspela da sačuva bogatstvo kroz čak dvanaest generacija, ali je bila poznata i po pomaganju siromašnima i ulaganju u zajednicu. I ovde smo imali oko sat vremena za obilazak. 

Gyochon Hanok Village.
Simpatično, a dosta manje posećeno nego hanok naselja u Seulu!

Odmah pored naselja je Woljeonggyo, prelepi natkriveni drveni most, prvobitno podignut 760. godine, pogađate, u vreme kraljevstva Silla. Originalni most odavno ne postoji, a današnja rekonstrukcija završena je 2018. godine. Prošetali smo njime tokom dana, a kasnije se vratili da ga vidimo osvetljenog – i stvarno je vredelo videti ga oba puta.

Woljeonggyo most iz daljine.
Pa malo bliže!
Pored mosta!
I u mostu!

Posle ovoga smo otišli u Daereungwon kompleks, u kome se nalaze 23 grobnice kraljeva, kraljica i plemstva iz perioda Sille. Spolja izgledaju kao velika, pravilna brdašca prekrivena travom – odmah su podsetile na kraljevske grobnice u staroj Upsali u Švedskoj! 

Ispod tih zelenih humki nalaze se grobne komore, preko kojih su naslagani kamenje i zemlja. Takva konstrukcija otežavala je posao pljačkašima, pa je veliki broj predmeta ostao sačuvan do arheoloških iskopavanja.

Humke!
Pazite samo da ne stanete na travu – za taj prekršaj preti zatvorska kazna!

Prve grobnice istraživane su tokom japanske kolonijalne vlasti, ali iskopavanja još traju. Ovde su pronađeni zlatne krune, nakit, oružje i konjska oprema, a 2020. godine čak i ceremonijalne cipele od pozlaćene bronze, stare oko hiljadu i po godina! 

Mi smo posebno doplatili ulazak u Cheonmachong, „grobnicu nebeskog konja”, koju su arheolozi otvorili 1973. godine. Ime je dobila po slici belog konja pronađenoj na delu konjske opreme. Ne zna se pouzdano ko je ovde sahranjen, ali su u grobnici pronađeni zlatna kruna i više od 11.500 predmeta, pa se pretpostavlja da je pripadala nekom od vladara Sille. Smatra se da potiče iz 5, a moguće i iz 6. veka.

Replika platna po kome je Cheonmachong grobnica dobila ime.
Još jedna!

Odmah u blizini je Hwangnidan-gil, živahan deo grada sa gomilom restorančića, kafića i prodavnica – u kojima se neretko prodaju i prilično bizarne stvari. Tu smo probali lignju na štapu, neke kolače i još malo šetkali. Za kompleks grobnica i šetnju ovim delom imali smo ukupno oko sat i po.

Ulica nije ništa posebno, ali ima super stvari za klopu!

U sumrak smo stigli do Donggung palate i Wolji jezera. Nekada je ovo bio deo kraljevskog kompleksa u kome su se održavale gozbe i primali važni gosti. Originalna palata nije sačuvana, ali su pojedini paviljoni rekonstruisani, a njihov odraz u vodi, kada se upale svetla, izgleda kao iz neke bajke. Ovde smo se zadržali četrdesetak minuta. 

Donggung palata.
I mi u palati u sumrak!
Prelepooo!

Za kraj smo se vratili do Woljeonggyo mosta, ovog puta da ga vidimo osvetljenog. Iako smo ga već obišli po danu, uveče je izgledao potpuno drugačije – nestvarno lepo.

Most noću!

To bi bilo to o Busanu! Ako imate pitanja, utiske ili preporuke, pišite nam u komentarima – uvek nam je drago da vas čujemo.

Ako vam je ovaj vodič pomogao da isplanirate putovanje, možete da nas častite kafom i tako podržite Zajedno oko sveta. Sve vodiče pišemo sami, na osnovu naših putovanja, a vaša podrška nam pomaže da nastavimo da ih pravimo. Možete nas podržati i tako što ćete nas zapratiti na Instagramu.

Častite nas kafom ovde | Pratite nas na Instagramu

Hvala na čitanju – do sledećeg putopisa!

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *