Skip to content
  • Putopisi
    • Evropska putovanja
      • Austrija
      • Belgija
      • Belorusija
      • Bugarska
      • Estonija
      • Finska
      • Francuska
      • Holandija
      • Letonija
      • Litvanija
      • Nemačka
      • Poljska
      • Portugal
      • Rusija
      • Slovačka
      • Španija
      • Švajcarska
      • Turska
      • Ukrajina
    • Daleke destinacije
      • Azerbejdžan
      • Indija
      • Južnoafrička Republika
      • Kambodža
      • Katar
      • Kolumbija
      • Kuba
      • Tajland
    • Srbija
  • Jeftine avio karte
  • Saveti za putovanja
  • O Nama
Meni
zajedno oko sveta logo
  • Putopisi
    • Evropska putovanja
      • Austrija
      • Belgija
      • Belorusija
      • Bugarska
      • Estonija
      • Finska
      • Francuska
      • Holandija
      • Letonija
      • Litvanija
      • Nemačka
      • Poljska
      • Portugal
      • Rusija
      • Slovačka
      • Španija
      • Švajcarska
      • Turska
      • Ukrajina
    • Daleke destinacije
      • Azerbejdžan
      • Indija
      • Južnoafrička Republika
      • Kambodža
      • Katar
      • Kolumbija
      • Kuba
      • Tajland
    • Srbija
  • Jeftine avio karte
  • Saveti za putovanja
  • O Nama
Hit enter to search or esc to close
Početna / Putopisi • Srbija / Sremska Mitrovica – carski grad koji zaslužuje bolje
Posted inPutopisi Srbija

Sremska Mitrovica – carski grad koji zaslužuje bolje

Posted - Kaća&Marko Posted on 13.06.2020.
2

Kada sam prvi put pre nekoliko godina otišla u Sremsku Mitrovicu, moram da priznam da sam imala velika očekivanja. Slušajući i čitajući o slavnoj istoriji grada, jednoj od nekadašnjih četiri prestonica Rimskog carstva iz koje su potekli brojni imperatori, zamišljala sam Sremsku Mitrovicu kao jedan veliki moderan grad prepun iskopina koji na svakom ćošku svedoče o njegovoj veličini i značaju.

Malo je reći da sam, došavši u centar grada, tada bila razočarana izgledom slavne majke gradova, kako je nekada Sirmium bio poznat. Pošto je Marko rođen u Sremskoj Mitrovici i njegovi roditelji i dalje tamo žive, od tog prvog puta sam još bezbroj puta dolazila u ovaj grad. I uprkos tome što u Sremskoj Mitrovici nećete naći baš sve ono što su neki od nas naivno mislili da će naći, u ovom vodiču ću vas sprovesti kroz nju i nadam se dati i vama jedan ili više razloga da je prvom prilikom obiđete.

Pre nego što krenemo u ovaj virtuelni obilazak nekadašnjeg Sirmiuma, htela bih i da kažem da – osim što mi je Sremska Mitrovica iz razumljivih razloga draga – sam počela i da je doživljam kao svoju i da je svaka kritika ovog grada upućena isključivo nesposobnim vlastima i drugim nadležnim institucijama koje nisu umele – i još uvek ne umeju – da iskoriste sav njegov potencijal. A da ima potencijala, bogami baš ima.

Mural sunčanog sata koji se čuva u Muzeju Srema.

Šta videti u Sremskoj Mitrovici

Iako je Sremska Mitrovica najveći grad u Sremu, za njen obilazak vam ne treba više od pola dana, eventualno jedan ceo dan – ako ćete pritom i da svratite do Zasavice, specijalnog rezervata prirode udaljenog pola sata kolima od centra.

Pošto je Sremska Mitrovica mala (makar deo u kome ima šta da se vidi) i ravna, apsolutno sve možete da obiđete peške. Ako dolazite kolima, možete da ih ostavite na parkingu blizu autobuske i železničke stanice, a ako dolazite busom ili vozom, svakako ćete obilazak početi odatle.

Železnička stanica, prva obnovljena građevina nakon Drugog svetskog rata.
Plato ispred železničke stanice. Iza mene se nalazi spomenik oslobođenja Sremske Mitrovice.

Autobuska stanica je sasvim obična, ista kao i stotine drugih sličnih po Srbiji. S druge strane, železnička stanica je prva obnovljena građevina u zemlji nakon Drugog svetskog rata – i to su je obnovili Nemci koji su je samo par meseci pre obnove u potpunosti uništili.

Na svega par metara od železničke (i autobuske) ćete imati priliku da probate jedan od najboljih bureka ikada, u buregdžinici Kukić. I pre nego što sam ikad bila u Sremskoj Mitrovici sam čula za ovaj burek – i zaista mogu da potvrdim da je fe-no-me-na-lan. Bukvalno ne smete da odete u Sremsku Mitrovicu i da ne probate ovo čudo od bureka. 😊

***

Od železničke ili autobuske stanice do centra, trga Svetog Dimitrija, treba vam 10, 15 minuta laganog hoda. Pošto smo mi hteli da fotkamo još par mesta pre toga, raznoraznim prečicama smo se uputili ka Rusinskoj crkvi i Katoličkoj porti.

S obzirom na to da mi orijentacija u prostoru nije jaka strana i da me je kroz Sremsku Mitrovicu sproveo rođeni Mitrovčanin, ovde moram da vas posavetujem da koristite mapu na telefonu ili pitate lokalce za smernice – jer ja nemam pojma kako smo zapravo došli do ove dve crkve. 😊

Rusinska crkva.

Dakle, Rusinska crkva – čiji je zvanično ime Grkokatolička crkva Vaznesenja Gospodnjeg – izgrađena je na samom početku 20. veka, nakon što su se sredinom 19. veka u Sremskoj Mitrovici naselili Ukrajinci i Rusini iz Ugarske, danas Ukrajine. Kada je njihov broj dostigao nekoliko stotina, osnovana je grkokatolička parohija i par decenija kasnije je podignuta i ova simpatična crkva.

Baš blizu Rusinske crkve nalazi se i Katolička, zvanično Rimokatolička crkva Svetog Dimitrija, posvećena svecu zaštitniku grada. Sagrađena početkom 19. veka, Katolička crkva 1984. godine postaje konkatedrala, a 1991. bazilika minor. Crkva je zaista jako lepa i toplo preporučujem da uđete unutra da biste videli sjajno oslikanu tavanicu, divne vitraže i orgulje.

Katolička crkva.

Nakon ove dve crkve, uputili smo se ka Bazilici Svetog Dimitrija, antičkim ostacima bazilike izgrađene u 5. veku. Prefekt Leontije je zaslužan za izgradnju ove bazilike – a ovo spominjem jer je on zaslužan za izgradnju istoimene crkve u Solunu, na čijem mestu se danas nalazi najvažnija crkva u ovom grčkom gradu.

Jasno vam je, dakle, da je u pitanju važno arheološko nalazište koje bi u svakom gradu bilo i važna turistička atrakcija. Međutim, kada smo došli do bazilike, sačekalo nas je prilično veliko razočarenje – ulaz na lokalitet je bio zaključan (da napomenemo da smo kod bazilike bili u 11 ujutru, u subotu), nigde nije bilo nikakvih informacija ni o samoj bazilici ni o poseti arheološkom nalazištu i jedino što smo uspeli da vidimo preko prljavog stakla kojim su ostaci ograđeni su obrisi iskopina. U prevodu, da nismo znali šta se tu nalazi, ni u snovima nam ne bi palo na pamet da tu leže ostaci bazilike stare preko 1500 godina.

Ovo je najbolje što sam uspela da usnimim Baziliku preko stakla. Moram i da dodam da se iskopine bolje vide na fotografiji nego uživo jer je staklo tamno i prljavo.

Nažalost, ovo nije sve. Pitali smo ženu koja radi u obližnjoj trafici gde je ulaz u lokalitet – i sve što je znala da nam kaže jeste da se ulazi iz kafića, tj. da sa druge strane postoji kafić iz kog mogu da se vide ostaci crkve. I sve bi sad to bilo super i sjajno da taj kafić zapravo i radi. Možda je i radio pre korone ili će raditi za koji mesec, ali mi smo ovaj put poljubili vrata.

S ovim se vraćam na deo o potencijalu Sremske Mitrovice. Itekako ga ima, samo oni koji su zaduženi za prezentaciju i očuvanje kulturno-istorijskog blaga Sirmiuma nisu dorasli tom zadatku.

***

Sledeća stanica nam je bio centar grada, Trg Svetog Dimitrija. Ovo je ujedno i najlepši deo Sremske Mitrovice, kojim dominira raskošna zgrada Gradske biblioteke, verovatno najmonumentalnije zdanje u gradu. Pored biblioteke je s jedne strane galerija Lazar Vozarević, divna zgrada koju pod hitno treba srediti (koliko sam čula, rekonstrukcija je u planu), a s druge strane počinje ulica Ćire Milekića, glavna pešačka zona sa kafićima i prodavnicama.

Gradska biblioteka.
Fontana Kameni cvet u Gradskom parku.

Nadovezan na trg, gradski park je, osim keja, moje omiljeno mesto u Sremskoj Mitrovici. U sred ovog lepo sređenog parka se nalazi neobična fontana Kameni cvet, a na njegovom obodu ćete videti još jedno izvanredno zdanje ispred kog je podignut mali amfiteatar.

To zdanje je jedno od najvažnijih mesta u gradu, današnji Muzej Srema – ili da budem precizna, njegov istorijski deo.  Ulaznica za muzej košta 150 dinara po osobi i važi i za istorijsku i arheološku postavku. Što se tiče istorijske postavke Srem kroz vekove, stvarno je odlična – ako vas iole zanima istorija ovog dela Srbije. Kao i uvek, meni je najzanimljivije bilo da vidim predmete koji su pripadali običnim ljudima i koji prikazuju kako se nekada živelo ovde, a posebno su mi se dopale razne povelje, proglasi, novinski isečci, diplome i grbovi.

Muzej Srema

Muzej pokriva period od nekog 11. veka pa sve do sredine 20. veka, a čitav jedan deo je posvećen Velikom ratu, tj. bici na Legetu. Nedaleko od Sremske Mitrovice možete i da vidite polje Leget na kom je podignut spomenik poginulima. Ako imate vremena, svakako posetite istorijski deo muzeja, neće vam trebati više od sat vremena da vidite celu postavku, a zaista ima interesantnih stvari. O arheološkom delu ću pisati malo kasnije pošto se nalazi u odvojenoj zgradi.

Ispred muzeja ćete videti iskopine, ali zaista ne znam ništa više da vam napišem o tome. Ukoliko neko od vas zna šta se tu dešava, bila bih vam neizmerno zahvalna na pomoći. 😊

Kada prođete iskopine, doći ćete do simpatičnog spomenika mangulici i pulinu podignutih u čast sremskoj svinji i vernom psu čuvaru, a preko puta se nalazi arheološki lokalitet Carska palata.

Spomenik mangulici i pulinu.

Kao što verovatno znate, Sremska Mitrovica leži na ostacima nekadašnjeg velikog Sirmiuma u kome je rođeno 9 rimskih imperatora (na nekim mestima piše 5, na nekim 6, na nekim 9, a ja sam se odlučila za 9 nakon pomoći prijatelja istoričara). Na vrhuncu slave Sirmiuma, u gradu je živelo 100,000 ljudi (mnogo više nego danas!), što bi sada bilo ekvivalentno Londonu.

Ako se pitate zašto nema više iskopina iz ovog vremena u Sremskoj Mitrovici, odgovor je jednostavan – Sirmium se bukvalno nalazi ispod današnjeg grada, ispod kuća (od kojih su mnoge spomenici kulture), puteva, trgova. Ispod Sremske Mitrovice se nalazi i jedini neiskopani rimski hipodrom na svetu – za koji se misli da je najveća građevina antičkog Rima izvan Italije. Da li bi ovako nešto trebalo iskopati po cenu rušenja zdanja starih 100 i više godina, procenite sami. Ovo je svakako delikatno pitanje na koje ne umem da odgovorim i kojim treba da se bave arheolozi i drugi stručnjaci. Da li bih ja volela da u našoj zemlji može da se vidi veličanstven rimski hipodrom iz 4. veka? Naravno! Nažalost, jedno su želje, drugo mogućnosti.

Carska palata.

Bilo kako bilo, ono što u Sremskoj Mitrovici možete da vidite je divna, divna Carska palata, koja je pronađena 1957. godine prilikom početnih radova na izgradnji stambene zgrade i koja se zapravo nalazi odmah kod hipodroma. Deo palate koji danas možete da vidite je samo jedan deo imperijalnog kompleksa, stambeni deo u kome je car živeo i u kome su očuvani ostaci raskošnih mozaika i fresaka, kao i kompleksan sistem podnog grejanja. Čitav lokalitet je natkriven radi zaštite i očuvanja iskopina, a centar za posetioce se sastoji iz galerije i staze kojom možete da šetate oko ostataka palate. Takođe bih htela da napomenem i da je gospođa na blagajni/info pultu jako ljubazna i da je jako strpljivo odgovarala na sva moja pitanja. Ovo je i jedino mesto u gradu gde sam videla magnete i druge suvenire.

Još jedna iz Carske palate.

Nakon obilaska Carske palate, u kojoj smo inače bili sami, krenuli smo dalje, preko ulice Ćire Milekića i trga Svetog Stefana na kome se nalazi Velika crkva ili Pravoslavna crkva Svetog Dimitrija, najveći i najvažniji pravoslavni hram u gradu podignut krajem 18. veka. A preko puta crkve, u nekada lepoj, a danas oronuloj zgradi, smešten je drugi deo Muzeja Srema, tačnije njegov arheološki deo.

Velika crkva na Trgu Svetog Stefana. Nisam mogla bolje da je slikam od drveća. 🙂
Muzej Srema – arheološki deo.

O arheološkoj postavci iskreno ne znam šta da kažem. Da je impresivna, u to nema sumnje. Da ne mogu da verujem u kakvom stanju je muzej koji čuva neprocenjiva blaga antičkog sveta (i ne samo to!), ne mogu.

Kada smo ušli prvo u dvorište muzeja poznato kao Lapidarijum, malo je reći da sam bila šokirana. Prvo, kolekcija je izvanredna – osim mnogobrojnih spomenika i sarkofaga, ovde se čuva i Sunčani sat na kome su predstavljeni Atlas, Herkul i Ifikl, neverovatan primerak koji će oduševiti bilo kog ljubitelja antičkog sveta. U ovom delu muzeja se nalaze i ostaci jedne antičke vile. Na spratu muzeja je kolekcija svakako manje impozantna, ali vredi popeti se gore zbog male prirodnjačke zbirke.

Delić arheološke zbirke.
Sunčani sat.
Ostaci vile u Muzeju Srema.

A sad druga strana medalje. Neviđena je bruka u kakvoj zgradi i na kakav način su izloženi ovakvi eksponati. Pročitala sam na netu da je renoviran krovni i podrumski deo zgrade, što je pohvalno, ali je više nego tragično što unutrašnjost i lapidarijum nisu sređeni. Da li je ovo zaista najbolje što naša država može? Da li je makar nekog ko odlučuje o kulturi ove zemlje sramota?

Dragi čitaoci, ja vam od srca preporučujem da odete u ovaj muzej i podržite njegov rad i ljude koji se bore za kulturu u ovoj zemlji. Ako dovoljno nas podigne glas za naša kulturna blaga, možda se jednog dana nešto i promeni. Za početak bi makar bilo lepo da Muzej Srema dobije dom kakav zaslužuje.

***

Na svega par minuta od Muzeja Srema i Trga Svetog Stefana nalazi se Žitni trg sa iskopinama iz rimskog perioda. Ako ste u Sremskoj Mitrovici bili pre par godina, velika je verovatnoća da sada nećete prepoznati izgled ovog trga. Naime, trg je nedavno renoviran i to tako što su behaton i tribine prekrile deo iskopina. Da stvari budu još gore, korišćen je i malter – jer eto, što da ne. Napravićemo starije i lepše, zar ne?

Žitni trg nekad i sad,

Sad već pomalo tužni, uputili smo se ka Maloj crkvi ili Pravoslavnoj crkvi Svetog Stefana, najstarijoj crkvi u gradu iz koje su dopirali horski glasovi. Malo smo sedeli kod crkve, a onda prešli ulicu da prošetamo kejom i ufotkamo i most Svetog Irineja, viseći pešački most koji povezuje Sremsku i Mačvansku Mitrovicu. Ovaj deo grada je stvarno prelep i ukoliko imate snage, pređite most i odmorite malo na splavu preko puta.

Mala crkva.
Pešački most.

Pošto mi stalno idemo na taj splav, ovaj put smo produžili kejom i ispešaćili sve do Spomen groblja, mesta gde su Nemci i ustaše mučili i pobili nekoliko hiljada ljudi za vreme Drugog svetskog rata. Ovde je pogubljen i poznati slikar Sava Šumanović. U parku se nalazi više humki posvećenih žrtavama, a na vrhu svake je postavljen bronzani spomenik koji predstavlja plamenove. U parku ćete videti i kamene ploče na kojima je uklesan tekst Dobrice Ćosića:

Ovde su Nemci i ustaše od 1941. do 1944. godine ubili 7,950 ljudi i žena. Ovde su izmučene ljude i žene po kiši i snegu gole i bose bajonetima terali da sami sebi iskopaju raku. Ovde su ranjene krečom polivali i žive zakopavali. Ovde su mučenici u smrti čekali spas. Ovde su nad rakama pred bajonetima i mitraljezima pevajući ginuli ljudi. Bili su patrioti, komunisti, borci. Bili su ljudi. Bili su i jesu sloboda, bratstvo naroda i naše dostojanstvo.

Spomen groblje.

***

Za kraj, ostalo je još da vas sprovedem kroz Zasavicu, specijalni rezervat prirode koji se nalazi na nekih 20 kilometara od Sremske Mitrovice. Rezervat nije veliki, tačnije deo za obilazak nije veliki, tako da možete da stignete i da obiđete Sremsku Mitrovicu i onda završite izlet u Zasavici.

Zasavica je napušteno korito Save i kasnije Drine, močvarno područje sa poplavljenim livadama i šumama kroz koji teče istoimena rečica i u kome žive na stotine ptica, životinja i riba. Ako ništa drugo, onda samo zbog bogatstva životinjskog sveta itekako vredi provesti par sati u Zasavici – prilikom naše posete rezervatu, videli smo mangulie, magarce, konje, labudove, rode i mnoge druge ptice.

Životinje u Zasavici. Na gornjoj slici se vidi i kuća/vidikovac.
Na vidikovcu.

Ono što mi se posebno dopalo u Zasavici je što su skoro sve životinje slobodne – izvan centra za posetioce se nalazi velika livada na kojoj konji, magarci i mangulice trčkaraju i rade sve ono što konji, magarci i mangulice inače rade. 😊

Ono što mi se nije dopalo je što su neke životinje zatvorene u boksevima, očigledno da bi ih posetioci izbliza videli. E sad, nije me mrzelo pa sam pitala ljubaznog čoveka na blagajni zašto su ove životinje u boksevima i da li ih ikad puštaju napolje – i saznala sam da su tu odvojene majke sa mladima dok mladunčad malo ne ojača i da su životinje onda na rotaciji. Takođe sam saznala da je jarac, jedina životinja na lancu, prilično nestašan i da napada druge životinje, što jer mu se dopadaju, što jer bi da se bije.

Ako mora da postoji kompromis, pretpostavljam da je ovo prihvatljivo, mada bih zaista volela da vidim i ove životinje slobodne (nemam pojma šta bi sa tim besnim jarcem radili, doduše) – jednostavno mislim da nema potrebe da ih mi ljudi gledamo zatočene kad možemo da ih vidimo slobodne svega par metara iza.

U rezervatu osim životinja ima i dosta klupa na kojima možete da odmorite, mislim da ima i restoran mada nije radio kada smo mi bili – i džinovska drvena kuća vidikovac na čiji vrh možete da se popnete i vidite čitav rezervat.

Ovom prilikom bih još spomenula i da u Zasavici ima dabrova – koje naravno nismo videli. Dabrova u Srbiji nije bilo sve do 2005. godine, kada je Prirodnjački muzej iz Minhena poklonio upravo Zasavici čak 16 porodica koje su se jako brzo prilagodile svom novom domu.

Ponavljam, ako ikako možete, svratite i u Zasavicu, sigurno vam neće biti dosadno, pogotovo ako imate klince. Cena ulaznice je 300 dinara i odmah kod ulaza u rezervat se nalazi parking.

***

Stigli ste do kraja ovog podužeg vodiča za Sremsku Mitrovicu! Htela bih još jednom da naglasim da kritike u ovom tekstu nikako nisu usmerene ka samom gradu – u kome ima puno toga da se vidi, o kome ima neverovatno mnogo da se nauči i u kome su ljudi više nego topli, srdačni i prijateljski nastrojeni.

Hičkokov mural u jednom od sokaka u centru grada.

Nažalost, Sremska Mitrovica, kao i mnogi drugi gradovi u Srbiji, ne dobija dovoljno ni pažnje ni sredstava da dostigne svoj pun potencijal. Mislim da je vreme da se to promeni i da se gradu vrati stara slava – a samim tim i da se ustoliči na mapi naše zemlje kao nezaobilazna stanica svakog domaćeg i stranog turiste prilikom obilaska Srbije. Volela bih da čujem vaše mišljenje o Sremskoj Mitrovici – i naravno, ako imate pitanja, kritike ili sugestije, slobodno ostavite komentar. Pratite nas i na Fejsbuku i Instagramu i tako podržite rad našeg bloga. Hvala na čitanju!

Prethodni članak Turista u svom gradu – vodič za Beograd
Sledeći članak Vodič za Pančevo

2 Comments

  1. Milos
    16.06.2020. at 10:58

    Lep clanak, samo bih ukazao na jednu gresku. Most Svetog Irineja (262 m) nije drugi najduzi viseci pesacki most u Evropi (a jos manje prvi kako vecina Mitrovcana misli).

    Ispred njega su Charles Kuonen Suspension Bridge u Svajcarskoj (494 m), Highline179 u Austriji (406 m) i Millennium Bridge u Londonu (325 m). Sasvim je moguce da ih ima jos, ja sam samo pobrojao one koje sam obisao.

    Lep pozdrav

    Reply
    • Kaća&Marko
      16.06.2020. at 11:30

      Ćao Miloše, hvala na informacijama!

      Pogledala sam ove mostove koje ste rekli i sasvim ste u pravu! I da, u pravu ste i da dosta ljudi kaže da je most najduži u Evropi! 🙂

      Promeniću u tekstu ovaj podatak, hvala vam još jednom na pomoći!

      Veliki pozdrav

      Reply

Ostavite komentar

Odustani od odgovora

Naša Priča

Kaca i Marko

Mi smo zaljubljenici u putovanja – i želimo da inspirišemo i vas da krenete na to putovanje o kome dugo maštate. Na našem sajtu ćete naći iskrene utiske iz raznih zemalja, neobrađene fotke sa mesta o kojima pišemo, savete za jeftina i odgovorna putovanja i informacije koje vam mogu pomoći da nađete jeftine avio karte iz Srbije i regiona.

Instagram

Ova fotka je nastala na našem poslednjem putovanj Ova fotka je nastala na našem poslednjem putovanju, u februaru ove godine. Sećam se kako sam se baš iz naše hotelske sobe u Bakuu dopisivala sa drugarom koji radi u Kini i koji mi je tada pričao o haosu koji je nastao zbog tog nekog novog korona virusa. Tada smo još uvek mislili da taj virus neće doći do nas i nije nam ni palo na pamet koliko će nam se ubrzo životi promeniti. Dve nedelje nakon povratka u Srbiju, i kod nas je registrovan prvi slučaj...i ostalo znate. Ova godina je svima bila teška, mnogi su izgubili članove porodice i prijatelje, mnogi su ostali bez posla, svi smo morali da se prilagodimo potpuno drugačijem načinu života — bez druženja, dodira, zagrljaja. Nadamo se da će nova godina biti bolja od ove i želimo vam pre svega puno zdravlja, ljubavi i radosti. Srećan vam kraj 2020 i početak 2021! 🎄
Imali smo u planu da jutros krenemo kolima za Slov Imali smo u planu da jutros krenemo kolima za Sloveniju na par dana. Međutim, da ništa od toga neće biti bilo nam je jasno još prošle nedelje kako je epidemiološka sitiacija u regionu počela da eskalira i kako su Slovenci pooštrili mere i uveli zabranu kretanja. 😫Bilo kako bilo, divan je bio osećaj (pre korone) sesti u kola i odvesti se bez nekog posebnog plana makar u susednu zemlju. P.S. na slici je pomalo stihijsko lutanje Transilvanijom sada već davne 2014.#rumunija #romania #transylvania #transilvanija #erdely #sibiu #roadtrip #zajednookosveta #fuck2020
❤🏰Ima u dvorcima nešto magično – u čud ❤🏰Ima u dvorcima nešto magično – u čudesnoj arhitekturi koja pripada nekom drugom vremenu, u neverovatnim pričama koje su ispričane iza njihovih zidina, u osećajima koje bude u namernim i slučajnim posetiocima decenijama ili stotinama godina nakon što su im postavljeni temelji.Dvorac Fantast je jedan od tih magičnih dvoraca, podignut u vojvođanskoj ravnici nedaleko od Bečeja i nazvan po omiljenom konju uglednog veleposednika Bogdana Dunđerskog. Više o Fantastu i porodici Dunđerski možete da pročitate u našem najnovijem putopisu (link ka sajtu je u opisu profila). ⬆️#fantast #dvoracfantast #dvoracdundjerski #dundjerski #dvorcivojvodine #vojvodina #becej #upoznajsrbiju #putopis #putujemo #zajednookosveta
Verovatno najlepši dvorac u Srbiji. 😍Osim dv Verovatno najlepši dvorac u Srbiji. 😍Osim dvorca, kompleks Fantast obuhvata ogroman park, malu kapelu u kojoj je sahranjen Bogdan Dunđerski, mini zoo vrt i ergelu sa preko 80 konja (od kojih su neki baš, baš znatiželjni i druževljubivi). ❤Još samo fali da se sredi veliki bazen sa fontanom ispred dvorca i da sve bude savršeno – mada iskreno, i bez toga kompleks izgleda kao iz bajke. 🏰Više o Fantastu ćemo pričati u putopisu koji trenutno pišemo, a dok putopis ne bude gotov, voleli bismo da čujemo i vaše utiske – da li ste bili u ovom dvorcu i kako vam se dopao? 😊#fantast #fantastdvorac #dvorcivojvodine #dvoracdundjerski #dvorac #ergela #konji #becej #vojvodina #upoznajsrbiju #lepasrbija #srbija #putujemo #putopis #zajednookosveta
Ove godine smo dosta obilazili Srbiju – i nijedn Ove godine smo dosta obilazili Srbiju – i nijedno mesto nije na nas ostavilo toliko jak utisak kao napušten dvorac Špicerovih u Beočinu.Od ove nekada velelepne palate koju su svi zaboravili je danas ostao samo kostur obrastao u rastinje – u kome se nažalost najbolje ogleda naš odnos prema našoj kulturi i istoriji.Priča o dvorcu Špicerovih je najtužnija priča koju smo napisali na blogu – i ostaje nam samo da se nadamo da će jednog dana neko otkupiti ovu palatu od države i da će njena priča dobiti srećniji kraj.#dvoracspicerovih #dvoracbeocin #dvorcivojvodine #beocin #putopis #zajednookosveta
Već smo rekli da nam se Šabac jako svideo, a ako Već smo rekli da nam se Šabac jako svideo, a ako vas zanima šta ima da se vidi u ovom lepom gradu i zašto mislimo da bi trebalo da ga posetite što pre, pročitajte i naš novi vodič (link je u opisu profila). 😊#sabac #šabac #sabackatvrdjava #tvrdjava #starigrad #putopis #putujemo #upoznajsrbiju #zajednookosveta
Šabac 😍Nedavno smo bili u Šapcu i možemo r Šabac 😍Nedavno smo bili u Šapcu i možemo reći da nam se grad baš, baš dopao.Dok sabiramo utiske i privodimo putopis kraju, evo par fotki. 😊Da li ste bili u Šapcu u skorije vreme i koje vam je omiljeno mesto u gradu?#sabac #šabac #srbija #upoznajsrbiju #putopis #putovanja #zajednookosveta
Ove godine smo prvi put otišli na Kosmaj, u neusp Ove godine smo prvi put otišli na Kosmaj, u neuspelom pokušaju da za vikend provedemo neko vreme koliko-toliko sami u prirodi. Ispostavilo se, naravno, da je pola Beograda imalo istu ideju kao mi, tako da smo se manje osećali kao da smo došli na opuštenu šetnju po šumi, a više kao da smo krenuli u pravi pravcati obilazak neke super popularne turističke atrakcije. 🤭 Pošto su nam se putovanja zbog korone svela na dnevne izlete u radijusu od 100 kilometara od kuće, ovaj osećaj nam je prilično nedostajao, pa slobodno možemo da kažemo da nam je odlazak na Kosmaj jedan od omiljenih izleta ove godine. 🤗💚 Ostatak ovog kratkog vodiča za Kosmaj možete pročitati na našem sajtu (link u opisu profila) ⬆️#kosmaj #spomenikpalimborcima #spomenikosmaj #vidisrbiju #upoznajsrbiju #putopis #zajednookosveta
Pre godinu dana smo bili u Golubačkoj tvrđavi, a Pre godinu dana smo bili u Golubačkoj tvrđavi, a sada je spreman i vodič na sajtu. 🙌 Link je u opisu profila. 📌#golubackatvrdjava #golubac #golubacfortress #tvrdjava #medievaleurope #medievaltimes #srbija #zajednookosveta
Load More... Follow on Instagram

Nađite smeštaj po vašoj meri

Destinacija

Datum prijave

Datum odjave

Booking.com

NAJČITANIJE

  • prtljag Kako se spakovati za put avionom
  • Istanbul Ultimativni vodič kroz Istanbul – top 16 stvari koje treba videti
  • Berlin Vodič kroz Berlin – top 15 stvari koje treba videti
  • Doha, Katar Doha (Katar) – biser Bliskog Istoka?
  • Šta videti u Sofiji – vodič kroz prestonicu Bugarske
  • Beč Šenbrun Šta videti u Beču – mesta koja stvarno vredi posetiti
  • Kanali, Briž Briž – sva bajkovitost Belgije u jednom gradu
  • Reaktor 4, Černobilj Černobilj – više od 30 godina nakon katastrofe
  • Kuba Šta treba znati pre putovanja na Kubu
  • Minsk – neočekivano lice Belorusije

O nama

  • O Nama
  • Kontakt

Pretraga

Kategorije

  • Austrija
  • Azerbejdžan
  • Belgija
  • Belorusija
  • Bugarska
  • Daleke destinacije
  • Estonija
  • Evropska putovanja
  • Finska
  • Francuska
  • Holandija
  • Indija
  • Jeftine avio karte
  • Južnoafrička Republika
  • Kambodža
  • Katar
  • Kolumbija
  • Kuba
  • Letonija
  • Litvanija
  • Nemačka
  • Poljska
  • Portugal
  • Putopisi
  • Rusija
  • Saveti za putovanja
  • Slovačka
  • Španija
  • Srbija
  • Švajcarska
  • Tajland
  • Turska
  • Ukrajina
  • Uncategorized

Skorašnji članci

  • Dnevni izlet – Bečej, Sokolac, Arača
  • Fantast – bajkoviti dvorac porodice Dunđerski
  • Dvorac Špicerovih – kuća duhova na Fruškoj gori
  • Evo zašto treba da posetite Šabac
  • Kako provesti dan na Kosmaju
Copyright © 2020 ZajednoOkoSveta.comPreuzimanje tekstova bez saglasnosti ZajednoOkoSveta.com nije dozvoljeno. Za svaki vid saradnje, pišite na zajednookosveta@gmail.com