Skip to content
  • Srbija
  • Evropa
    • Andora
    • Austrija
    • Belgija
    • Belorusija
    • Bugarska
    • Bosna i Hercegovina
    • Crna Gora
    • Estonija
    • Finska
    • Francuska
    • Holandija
    • Hrvatska
    • Italija
    • Kipar
    • Letonija
    • Lihtenštajn
    • Litvanija
    • Luksemburg
    • Malta
    • Nemačka
    • Poljska
    • Portugal
    • Rumunija
    • Rusija
    • San Marino
    • Severna Makedonija
    • Slovačka
    • Slovenija
    • Španija
    • Švajcarska
    • Turska
    • Ukrajina
    • Vatikan
  • Daleke destinacije
    • Azerbejdžan
    • Indija
    • Izrael
    • Južnoafrička Republika
    • Kambodža
    • Katar
    • Kolumbija
    • Kuba
    • Tajland
    • Ujedinjeni Arapski Emirati
  • Putnički kutak
  • O Nama
Meni
zajedno oko sveta logo
  • Srbija
  • Evropa
    • Andora
    • Austrija
    • Belgija
    • Belorusija
    • Bugarska
    • Bosna i Hercegovina
    • Crna Gora
    • Estonija
    • Finska
    • Francuska
    • Holandija
    • Hrvatska
    • Italija
    • Kipar
    • Letonija
    • Lihtenštajn
    • Litvanija
    • Luksemburg
    • Malta
    • Nemačka
    • Poljska
    • Portugal
    • Rumunija
    • Rusija
    • San Marino
    • Severna Makedonija
    • Slovačka
    • Slovenija
    • Španija
    • Švajcarska
    • Turska
    • Ukrajina
    • Vatikan
  • Daleke destinacije
    • Azerbejdžan
    • Indija
    • Izrael
    • Južnoafrička Republika
    • Kambodža
    • Katar
    • Kolumbija
    • Kuba
    • Tajland
    • Ujedinjeni Arapski Emirati
  • Putnički kutak
  • O Nama
Hit enter to search or esc to close
Početna / Srbija / Vodič za Beograd — 25+ stvari koje vredi posetiti
Posted inSrbija

Vodič za Beograd — 25+ stvari koje vredi posetiti

Posted - Kaća&Marko Posted on 05.06.2020.
0

Mnogo puta smo čuli strance kako zaljubljeno pričaju o Beogradu, oduševljeni i onim što su videli i onim što su pojeli (i bogami popili) i onima koje su upoznali. Mnogo puta smo čuli naše ljude da kažu da je Beograd najružniji, najprljaviji i najhaotičniji grad na svetu.

Mnogo puta smo se i mi iznervirali zbog svega što se u Beogradu dešava – zbog izmeštanja železničke stanice, zbog Beograda na vodi, zbog pevajuće fontane na Slaviji, zbog urnisanog Trga Republike, zbog seče drveća.

Pogled na Stari grad sa Brankovog mosta.

Uprkos tome što je Beograd zaista naružen zadnjih godina, ovaj naš belo-sivi grad ipak i dalje ima ono nešto zbog čega ne možemo da zamislimo da živimo negde drugde — a nije da nismo videli kako izgledaju drugi gradovi po Evropi i svetu.

Razmišljajući o tome koliko nam ovih dana, u doba korone, nedostaju putovanja, odlučili smo da stavimo turističke naočare, spremimo fotkalice i pođemo u obilazak Beograda. Sledi 25+ znamenitosti i lokacija na koje bismo mi poveli nekog ko želi bolje da upozna Beograd. Pa da krenemo. ?

Šta videti u Beogradu

Tabela sadržaja

  • Hram Svetog Save
  • Muzej Nikole Tesle
  • Crkva Svetog Marka
  • Muzej grada Beograda
  • Stari dvor i Novi dvor
  • Trg Nikole Pašića
  • Terazije
  • Muzej automobila
  • Trg Republike
  • Narodni muzej
  • Knez Mihajlova
  • Studentski trg
  • Skadarlija
  • Cetinjska 15
  • Muzej nauke i tehnike
  • Bajrakli džamija
  • Muzej Dositeja i Vuka
  • Kalemegdan
  • Saborna crkva
  • Botanička bašta
  • Konak kneza Miloša
  • Muzej Jugoslavije
  • Afrički muzej
  • Akvarijum i tropikarijum
  • Gardoš kula

Hram Svetog Save

Hram Svetog Save je jedna od najvećih pravoslavnih bogomolja na svetu i najveći pravoslavni hram na Balkanu. Poređenja radi, od našeg hrama su veće jedino Hram Hrista Spasitelja u Moskvi i Hram spasa naroda u Bukureštu (koji je doduše još uvek u izgradnji).

Hram je podignut na mestu gde se veruje da su Turci spalili mošti Svetog Save, osnivača Srpske pravoslavne crkve.

Ideja o gradnji crkve posvećenoj Svetom Savi postojala je mnogo pre nego što je započeta gradnja hrama 1935. godine. Nažalost, početne radove na izgradnji hrama je prekinuo Drugi svetski rat, kada su ga Nemci — a nešto kasnije i partizani i vojnici Crvene armije — koristili kao parking.

Hram, pogled sa Svetosavskog platoa.

Hram je godinama nakon toga služio kao magacin, a gradnja je nastavljena tek 1985. godine, zahvaljujući patrijarhu Germanu koji nije odustao od Hrama Svetog Save ni nakon 88 odbijenih molbi za ponovno dobijanje dozvole za gradnju.

Spoljašnjost hrama je završena tek 2004. godine — iako sada deluje neverovatno da se nekada na Svetosavskom platou nije nalazilo ovo monumentalno zdanje — a unutrašnjost još uvek nije dovršena i niko ne zna kada će biti.

Kada obilazite hram, nemojte nikako propustiti kriptu koja se nalazi ispod temelja hrama, 7 metara ispod zemlje, i u kojoj se nalazi Crkva Svetog kneza Lazara.

Muzej Nikole Tesle

Posvećen jednom od najvećih naučnika svih vremena, Muzej Nikole Tesle nastao je zahvaljujući Savi Kosanoviću, sinu naučnikove sestre i njegovim jedinim naslednikom. Kosanović je naime preneo Tesline lične predmete iz Amerike u Beograd 1951. godine, gde je godinu dana kasnije osnovan Muzej Nikole Tesle.

Od svog osnivanja, muzej se nalazi u vili Đorđa Genčića u sadašnjoj Krunskoj ulici, a u poslednjih par godina se povremeno provlači priča o premeštanju muzeja na drugu lokaciju.

Ispred Muzeja Nikole Tesle u Krunskoj.

U Muzeju Nikole Tesle, prvom tehničkom muzeju u zemlji, izloženi su naučnikovi lični predmeti (na primer, odelo, šešir i džepni sat), knjige, autentična dokumentacija i modeli izuma. Posetioci takođe u muzeju mogu da odgledaju kratak film o Tesli i saznaju više o njegovim dostignućima kroz eksponate koje vodiči puštaju u rad.

I možda najbitnije od svega, u muzeju je izložena urna sa ostacima Nikole Tesle — iako se svako malo povede diskusija i o njenom premeštanju u Hram Svetog Save, što je u suprotnosti sa željama Kosanovićevih i Teslinih naslednika.

Crkva Svetog Marka

Crkva Svetog Marka je sagrađena po ugledu na Gračanicu, jedan od najvažnijih srpskih manastira koje je podigao kralj Milutin početkom 14. veka. Pored impresivne spoljašnjosti, Crkvu Svetog Marka krase vredne ikone, od kojih su neke izložene u hramu, a neke čuvane u riznici.

Pogled na crkvu Svetog Marka iz Tašmajdanskog parka.

U crkvi Svetog Marka su pohranjene mošti najslavnijeg vladara srpske srednjevekovne istorije – cara Dušana, poslednjeg kralja iz dinastije Nemanjića i prvog srpskog cara.

Preko puta sarkofaga sa moštima cara Dušana sahranjen je patrijarh German, prethodnik patrijarha Pavla čijim zalaganjem su nastavljeni radovi na Hramu Svetog Save, a u kripti crkve počivaju kralj Aleksandar Obrenović i njegova supruga Draga Mašin.

Sarkofag cara Dušana u crkvi Svetog Marka.

Crkva svetog Marka se nalazi u parku Tašmajdan, u kome još možete da vidite Rusku crkvu — i verovali ili ne, spomenik Hejdaru Alijevu, bivšem predsedniku Azerbejdžana (o kome možete da saznate više u našem vodiču za Azerbejdžan).

Muzej grada Beograda

Muzej grada Beograda se sastoji iz nekoliko tematskih muzeja koji posetioce upoznaju sa životom i delima značajnih srpskih umetnika, naučnika i istorijskih figura. Posebno bismo izdvojili sledeće muzeje:

  • Muzej Ive Andrića, smešten odmah pored Novog dvora, posvećen je jednom od najvećih srpskih pisaca i jedinom dobitniku Nobelove nagrade za književnost.
  • Konak knjeginje Ljubice, odmah pored Saborne crkve, jedna je od najlepših vila u Beogradu u kojoj su izloženi predmeti koji svedoče o načinu života u glavnom gradu Srbije u 19. veku.
Konak knjeginje Ljubice.
  • Muzej Paje Jovanovića u Kralja Milana predstavlja legat ovog velikog srpskog slikara koji je Muzeju grada Beograda ostavio preko 800 ličnih predmeta.
  • Muzej Jovana Cvijića nalazi se u kući u kojoj je naš proslavljeni naučnik živeo – i koja je i sagrađena po njegovim nacrtima.

Stari dvor i Novi dvor

Stari i Novi dvor su monumentalna istorijska zdanja koja zajedno čine dvorski kompleks u centru grada, na Terazijama.

Podignut za vreme vladavine kralja Milana Obrenovića, na kraju 19. veka kada je Srbija proglašena za kraljevinu, Stari dvor je bio palata dinastije Obrenović i kasnije rezidencija dinastije Karađorđević.

Stari dvor.

Smešten odmah preko puta, Novi dvor je sagrađen početkom 20. veka za kralja Aleksandra I Karađorđevića, koji je u njemu živeo sve do preseljenja u Beli dvor na Dedinju, kada je dotadašnja kraljevska rezidencija po želji kralja pretvorena u Kraljevski muzej (kasnije Muzej kneza Pavla).

Danas u Starom dvoru zaseda Skupština grada Beograda, a Novi dvor je sedište predsednika Srbije.

Palate nisu otvorene za nas obične ljude, tako da osim što možete da ih obiđete spolja, ostaje samo da se nadamo da će jednog dana njihova vrata biti otvorena za posetioce – ili još bolje, da će skupština i predsednik naći nova sedišta, a dvorovi srpskih kraljevskih dinastija biti pretvoreni u muzeje.

Trg Nikole Pašića

Trg Nikole Pašića je najmlađi beogradski trg, nazvan po bivšem gradonačelniku Beograda i premijeru i Kraljevine Srbije i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Do pre nešto više od 20 godina, ovaj centralni trg nosio je ime Trg Marksa i Engelsa, da bi 1997. godine bio preimenovan i onda i godinu dana kasnije ukrašen spomenikom Nikoli Pašiću.

Fontana na Trgu Nikole Pašića.

Osim spomenika, trg je poznat i po ogromnoj fontanti u kojoj se tradicionalno beogradski maturanti kupaju po završetku srednje škole. Nažalost, sudbina fontane je trenutno neizvesna. Naime, planira se prilično nepotrebna rekonostrukcija trga, a pošto znamo kako se završila obnova Trga Republike, ne možemo da ne pomislimo da će i ovaj trg biti uništen.

Prvobitno je najavljeno da će fontana biti uklonjena, da bi kasnije bilo rečeno da će ipak ostati – ali u izmenjenom obliku. Nije da stanovnike Beograda neko sluša, ali umesto sređivanja trga kome apsolutno ništa ne fali, bolje bi bilo da se gradske vlasti pozabave izgledom obližnjih podzemnih prolaza na Terazijama.

Skupština.

Bilo kako bilo, posetite ovaj trg dok još uvek izgleda kako izgleda — a kad ste već tu, svratite i u Istorijski muzej Srbije koji priređuje nekoliko tematskih izložbi godišnje. Na Trgu se još nalazi Dom Narodne skupštine Republike Srbije pored čijeg stepeništa su podignute dve skulpture, Igrali se konji vrani, srpskog vajara Tome Rosandića.

Terazije

Terazije je čuvena centralna ulica u Beogradu duž koje se nalazi nekoliko istorijskih palata poput Palate Albanije (prvog gradskog oblakodera), Palate Atine i Palate Rosije (današnjeg hotela Moskve).

Hotel Moskva.

Mnogi će vam reći da je upravo zgrada hotela Moskve najlepša građevina u gradu, što zaista nije daleko od istine. Osim što izgleda kao iz bajke, hotel Moskva je nadaleko poznat po fantastičnoj Moskva šnit torti — koju stvarno morate da probate jer reči ne mogu da opišu koliko je ukusna.

Terazijska česma.

Ispred hotela Moskve je davne 1860. godine podignuta Terazijska česma (koja je početkom 20. veka premeštena na Topčider — i kasnije vraćena na svoju prvobitnu lokaciju), na mestu gde se za vreme Turaka nalazila vodovodna kula za razvođenje vode po beogradskim česmama. Ovo je bitno zato što su Turci te kule zvali terazijama za vodu, po čemu su Terazije i dobile ime.

Muzej automobila

Jedan od manje poznatih muzeja u Beogradu je beskrajno simpatični Muzej automobila smešten u Modernoj garaži, prvoj javnoj garaži u gradu, otvorenoj davne 1929. godine.

Zgrada Moderne garaže je proglašena za kulturno dobro — i iako je prestala da služi kao javna garaža posle Drugog svetskog rata, namena joj se nije mnogo menjala: bila je sedište gradskog taksija, kasnije pretvorena u garažu RTV Beograd i na kraju 1994. godine postala dom kolekciji automobila Bratislava Petkovića, osnivača i vlasnika Muzeja automobila.

Oldtajmeri u Muzeju automobila.

Kolekciju muzeja čini oko 100 automobila, od kojih se posebno izdvajaju trotočkaš Maro Gordon iz 1897. godine, Ford model T iz 1925. godine, Kadilak iz 1957. godine i drugi prelepi stari automobili (ne razumemo se mnogo u kola, ali kolekcija je zaista izvanredna).

U muzeju se nalaze i drugi zanimljivi eksponati poput starih registarskih tablica, vozačkih dozvola, fotografija, benzinske pumpe Kod slepog šofera i replike Del Bojevog kultnog automobila.

Trg Republike

Nakon dugačke, skupe i neuspešne obnove, Trg Republike je toliko ružan i nezanimljiv da ne vidimo razlog zašto bi se iko na njemu zadržavao duže od minut, dva, koliko vam treba vremena da fotkate čuveni spomenik kneza Mihajla na konju.

S obzirom na to da je glavni gradski trg i glavno sastajalište u Beogradu, većina turista i kreće u razgledanje grada odavde.

Ukoliko vam neko kaže da se nađete kod konja, misli na Trg Republike — a do nedavno je bilo uobičajeno i da nekome kažete da ćete se naći kod sata, koji je sada demontiran i koji će biti instaliran kod Arene.

U svakom slučaju, Trg je (bio) jedno od najdražih mesta mnogim Beograđanima i možemo samo da se nadamo da će jednog dana dobiti izgled kakav zaista zaslužuje.

Narodni muzej

Na Trgu se nalazi jedan od najboljih i najvažnijih muzeja u Beogradu i čitavoj Srbiji — Narodni muzej. Osnovan 1844. godine, Narodni muzej je najstariji muzej u zemlji, smešten u sadašnjoj zgradi od 1952. godine.

Ukoliko sada posećujete Beograd, srećniji ste od svih onih ljudi koji su dolazili u glavni grad Srbije između 2003. i 2018. godine — kada u muzeju, čija fasada je bila prekrivena skelama, nije bilo stalne postavke. Rekonstrukcija muzeja, koja se toliko odužila da smo već prestali da se nadamo da će joj ikad doći kraj, završena je krajem 2018. godine — i iskreno, čekanje se isplatilo.

Slike u Narodnom muzeju – Guslar Riste Vukanovića, Devojka u plavom Đure Jakšića i Portret Dositeja Obradovića Arsena Teodorovića.

Sada u Narodnom muzeju možete da vidite bogatu arheološku zbirku predmeta od paleolita do rimskog doba, predmete koji svedoče o istoriji zemlje tokom srednjeg veka, umetnička dela najpoznatijih srpskih slikara i jugoslovenskih umetnika i još mnogo toga. U Narodnom muzeju se nalazi i Miroslavljevo jevanđelje, najstariji sačuvani srpski ćirilični rukopis, ali on nije deo stalne postavke i samo povremeno se izlaže.

Ukoliko bismo morali da izdvojimo samo jedan muzej koji morate videti prilikom posete Beogradu, onda bi to definitivno bio Narodni muzej. Zaista je toliko dobar.

Knez Mihajlova

Najznačajnija ulica u gradu, Knez Mihajlova je pešačka zona u kojoj se nalaze mnoge kulturno-istorijske građevine, prodavnice poznatih svetskih brendova, restorani i kafići i tezge sa suvenirima — i u kojoj u praktično bilo koje doba dana možete da čujete ulične svirače.

Šetnja Knezom. 🙂

Neke od građevina koje krase Knez Mihajlovu su restoran Ruski car, Dom štampe, Biblioteka grada Beograda i Palata SANU, jedna od najveličanstvenijih zgrada u čitavom gradu. U ulici možete videti i Muzej Cepter, čija kolekcija sadrži dela umetnika iz 20. i 21. veka, i Kuću legata, u kojoj se redovno održavaju sjajne izložbe.

Ulični svirač na početku Knez Mihajlove.

Kao što možete da vidite — u Knezu, dugačkom samo 790 metara, nema čega nema. Ako vas zanima arhitektura, umetnost, dobra klopa, šoping ili sve zajedno, najživlja ulica u Beogradu vas sigurno neće razočarati.

Studentski trg

Okružen Filozofskim, Filološkim, Geografskim i Prirodno-matematičkim fakultetima, Studentski trg je najstariji trg u Beogradu u čijem centru se danas nalazi Studentski park.

Studentski park se još naziva i Akademski ili Univerzitetski park — a svi ljudi koje mi znamo su ga oduvek zvali prosto i jednostavno Studenjak. Ukoliko hoćete da odmorite pre nego što nastavite dalje ka Kalemegdanu ili samo volite zelenilo, obavezno svratite u Studenjak, gde ćete osim drveća i cveća videti spomenike Josifu Pančiću, Dositeju Obradoviću i Jovanu Cvijiću.

Ulaz u Studenjak.

Postoje još tri razloga zašto put treba da vas navede na Studentski park prilikom posete Beogradu.

Prvo, tačno preko puta Studenjaka se nalazi još jedna čuvena beogradska građevina — Kapetan Mišino zdanje, u kome je nekada bila smeštena Velika škola, a u kome se danas nalaze Rektorat BU i delovi Filozofskog i Filološkog fakulteta.

Kapetan Mišino zdanje.

Dalje, odmah pored Kapetan Mišinog zdanja ćete videti još jednu značajnu zgradu — Zadužbinu Ilije M. Kolarca, jedan od kulturnih centara Beograda u kome se održavaju koncerti, predavanja, radionice i još svašta nešto.

I na kraju, ovde je smešten i Etnografski muzej u čijoj kolekciji se nalazi veliki broj predmeta koji može bliže da vas upozna sa tim kako se živelo u Srbiji u prošlosti.

Skadarlija

Verovatno najpoznatija ulica u Beogradu, Skadarlija je gradska boemska četvrt, proslavljena još krajem 19. i početkom 20. veka kada su u njoj živeli i okupljali se poznati glumci i drugi umetnici.

Najčuveniji stanovnici Skadarlije su bili pisac i slikar Momo Kapor i pesnik i slikar Đura Jakšić, čija kuća se nalazi u broju 34 i u kojoj se danas održavaju razne kulturno-umetničke manifestacije.

Skadarlija u nekoliko slika. 🙂

Drugi čuveni posetioci Skadarlije su bili Tin Ujević, Bora Stanković, Branislav Nušić, Laza Kostić, Rade Drainac i mnogi, mnogi drugi.

Danas je Skadarlija jedno od omiljenih mesta stranih turista zbog velikog broja kafana poput Tri Šešira, otvorene 1864. godine na mestu nekadašnje radionice šešira, i Dva Jelena, otvorene još ranije — 1832. godine!

Cetinjska 15

Do sada smo svi hiljadu puta čuli da je Beograd jedna od evropskih (ili svetskih) prestonica noćnog života — i istina je da turisti vole da partijaju u Beogradu jer ima mali milion klubova, cene su niže nego u drugim metropolama po Evropi i deluje kao da žurka nikad ne staje.

Mi u ovom vodiču nećemo pričati o splavovima niti preporučiti klubove u kojima se pušta turbo-folk, tehno ili pop — ionako ćete ih u Beogradu naći na maltene svakom ćošku.

Cetinjska 15.

S druge strane, ako vas zanima alternativna scena, toplo možemo da proporučimo Cetinjsku 15, do skora napuštenu pivaru Đorđa Vajferta i Ignjata Bajlonija koja je danas dom klubovima i kafićima za alternativce.

Ovaj alternativno-hipsterski centar u srcu Beograda, svega par minuta udaljen od Skadarlije, zamenio je Savamalu, kvart koji je bio nadaleko čuven po bogatoj kulturnoj ponudi — i u kome je srušeno ko zna koliko objekata zbog izgradnje Beograda na vodi.

Muzej nauke i tehnike

Još jedan tehnički muzej koji treba da se nađe na vašoj turističkoj mapi Beograda je Muzej nauke i tehnike, sa preko 400 eksponata koji prikazuju razvoj tehnologije i objašnjavaju kako su tehnička i naučna dostignuća menjala živote ljudi.

Posebno je zanimljivo videti predmete iz običnih domaćinstava, od kojih su čak neka još uvek bila u upotrebi kada smo mi bili klinci.

Detalj iz muzeja. Fotografija preuzeta sa zvaničnog sajta muzeja pošto su nama sve fotke ispale loše zbog osvetljenja. 🙂

Osim stalne postavke, u muzeju postoji i galerija igračaka iz 20. veka, tačnije iz perioda između 1920. i 1970. godine — koja je, iako beskrajno simpatična, na trenutke malo i jeziva (ili smo samo mi gledali previše horor filmova sa starinskim lutkama).

Na kraju, Muzej nauke i tehnike je napravio i potpuno interaktivnu naučnu igraonicu u kojoj klinci mogu da se bliže upoznaju sa mnogim naučnim fenomenima. Moramo da priznamo da je ovo najzabavniji deo muzeja i da smo se sjajno proveli u igraonici. ?

Bajrakli džamija

Danas je teško zamisliti da su nekada beogradskom panoramom dominirali minareti — i to na stotine njih. Za vreme Turaka, u gradu je bilo preko 250 džamija, od kojih je sačuvana jedino Bajrakli džamija. Podignuta u 17. veku na mestu starije islamske bogomolje, Bajrakli džamija je prepoznatljivo ime dobila tek nekih sto godina kasnije, po barjaku koji je sa njenog minareta označavao vreme za molitvu.

Bajrakli džamija iz različitih uglova.

Tokom svoje duge istorije, Bajrakli džamija je služila i kao katolička crkva, u vreme kada je većina drugih džamija porušena, u 19. veku je postala glavna beogradska džamija, a u 20. veku je proglašena i spomenikom kulture od velikog značaja.

Muzej Dositeja i Vuka

Muzej Dositeja i Vuka je jedno od najvažnijih mesta u Srbiji, posvećen najznačajnijim ličnostima srpske kulture — Dositeju Obradoviću, prvom srpskom ministru prosvete i prosvetitelju koji je postavio kamen temeljac Beogradskom univerzitetu, i Vuku Stefanoviću Karadžiću, reformatoru srpskog jezika i tvorcu prvog srpskog rečnika.

Muzej Dositeja i Vuka.

Osim bogate kolekcije koja posetioce bliže upoznaje sa životom i radom dvojice velikana, muzej je značajan i zato što se nalazi u najstarijoj očuvanoj kući u Beogradu. Ova građevina, podignuta tokom vladavine Turaka, služila je početkom 19. veka kao Dositejeva Velika škola, prva viša prosvetna ustanova u zemlji i preteča Beogradskog univerziteta.

Kalemegdan

Svaki grad ima onu jednu atrakciju koju jednostavno morate da vidite. U Beogradu je to Kalemegdan, simbol srpske prestonice — i što se nas tiče, ubedljivo najlepše i najposebnije mesto u gradu.

Smešten na uzvišenju iznad ušća Save u Dunav, Kalemegdan se sastoji iz Kalemegdanskog parka i Beogradske tvrđave, podeljene na Gornji i Donji grad.

Zindan kula.

Ovaj kulturno-istorijski kompleks od neprocenjljivog značaja je tokom svoje dugačke istorije mnogo puta bio uništavan, rušen, građen i dograđivan, igrajući važnu ulogu u odbrani grada još od rimskog doba.

Prilikom obilaska Kalemegdana, možete da vidite mnogobrojne kapije i kule — od kojih se posebno izdvajajo Zindan kapija, Sahat kapija i kula, Despotova kula i Kula Nebojša — i razne druge znamenitosti koje su oblikovale kompleks u jedno od najčudesnijih mesta u zemlji. Pošto bi o znamenitostima Kalemegdana mogao da se napiše odvojen vodič, ovde ćemo spomenuti samo one najbitnije.

Grobnica narodnih heroja.
  • Pobednik — Nedavno restauriran, Meštrovićev Pobednik je postavljen na Kalemegdan 1928. godine povodom desetogodišnjice proboja Solunskog fronta. Zanimljivo je da je spomenik prvo trebalo da bude postavljen na Terazijama kao deo grandiozne fontane. Međutim, narod je u to vreme bio prilično užasnut idejom da se u centru grada nalazi džinovski spomenik golog muškarca, pa je na kraju Pobednik završio na Kalemegdanu, u međuvremenu postavši najprepoznatljiviji i najčuveniji spomenik na ovim prostorima.
Gornji grad, pogled na Pobednika.
  • Crkva svete Ružice — Smeštena ispod velelepne Zindan kapije, crkva Svete Ružice podignuta je na mestu stare crkve koju su Turci uništili, prvo služivši kao magacin za barut, zatim kao vojna crkva i na kraju obična crkva — mada je ona sve samo ne obična. Crkvu Svete Ružice nikako ne možete promašiti jer joj je čitava fasada prekrivena bršljenom, dajući joj zaista magičan izgled, a ne treba propustiti ni obilazak obližnje Kapele Svete Petke, u kojoj se čuva deo moštiju Svete Petke i koja je podignuta na izvoru lekovite vode.
Crkva Svete Ružice (gore) i kapela Svete Petke (dole).
  • Rimski bunar — Nedaleko od Pobednika nalazi se misteriozni Rimski bunar dubok čak 60 metara, koji zapravo nije ni rimski, a ni bunar. Naime, ova neobična cisterna sa duplim spiralnim stepeništem iskopana je početkom 18. veka, a želeći da mu daju na mističnosti, Beograđani su počeli da ga zovu Rimski bunar, ime po kojem je i dan danas poznato. Za Rimski bunar se vezuju mnoge legende — da je Orfej, svirač iz grčke mitologije, baš tuda silazio u podzemni svet Had, da su ga rimske legije napravile i da postoji podzemni prolaz koji vodi od bunara pa sve do druge strane reke. Iako su ove legende samo legende (mada 2 metra podzemnog prolaza ka Savi jesu iskopana), bunar ne prestaje da fascinira ni obične ljude, a ni umetnike. Film Dušana Makavejeva Ljubavni slučaj ili tragedija službenice PTT inspirisan je istinitom pričom u kojoj je bunar mesto zločina, mnoge scene iz filma Miroslava Lekića Lavirint snimljene su upravo u Rimskom bunaru, a iako se nije našao u nijednom njegovom filmu, bunar se izuzetno dopao i jednom jedinom Alfredu Hičkoku koji je posetio Beograd 1964. godine.
Eksponat iz Vojnog muzeja i Sahat kula u pozadini.
  • Vojni muzej — Unutar bedema Beogradske tvrđave smešten je Vojni muzej čija postavka obuhvata period od naseljavanja Slovena na ovim prostorima pa sve do modernog doba — ratova devedesetih i bombardovanja. Izuzev predstavljanja važnih istorijskih događaja poput Kosovske bitke, Prvog i Drugog srpskog ustanka, Prvog svetskog rata i Drugog svetskog rata kroz mape, makete, slike, fotografije, oružje, uniforme, zastave, medalje i druge eksponate, oko muzeja su izloženi brojni topovi, tenkovi i drugo artiljerijsko naoružanje. A u kazamatima Vojnog muzeja možete da vidite srednjevekovne sprave za mučenje — Nirnberšku devicu, Judinu kolevku, razapinjač i mnoge druge.
Izložba srednjevekovnih sprava za mučenje.

U okviru Kalemegdana smešten je i beogradski zoološki vrt, Vrt dobre nade (koji ne možemo nikako da preporučimo usled nehumanih uslova u kojima mnoge životinje žive), dečije igralište Dino park i astronomska opservatorija. Ukoliko sa Kalemegdana želite da se spustite do reke, skoro je izgrađena pasarela koja ga povezuje sa Beton halom, odakle možete i da odete na krstarenje Dunavom (čak i vikinškim brodom).

Saborna crkva

Saborna crkva, čiji zvonik je jedan od najprepoznatljivijih simbola Beograda, sagrađena je na mestu stare crkve sa početka 18. veka koja je više puta bila skrnavljenja i uništavana za vreme turske vladavine.

Saborna crkva.

Crkva koja danas stoji i predstavlja jedan od najvažnijih istorijsko-kulturnih spomenika u gradu podignuta je u prvoj polovini 19. veka po nalogu kneza Miloša Obrenovića, koji je u njoj i sahranjen.

U crkvi se nalazi i grob kneza Mihaila Obrenovića, a u crkvenoj porti počivaju i velikani srpske kulture — Vuk Stefanović Karadžić i Dositej Obradović.

Unutrašnjost Saborne crkve.

Saborna crkva je prelepa, nama najlepša crkva u gradu, i definitivno jedno od top 5 beogradskih znamenitosti koje treba videti. Zanimljivo je spomenuti i da se odmah pored Saborne crkve nalazi Znak pitanja, najstarija sačuvana gradska kafana u jednoj od najstarijih kuća u Beogradu.

Botanička bašta

Botanička bašta Jevremovac je jedna od najlepših zelenih oaza u centru grada, danas najpre poznata po prelepom Japanskom vrtu i staklenoj bašti u kojoj se nalaze razne tropske i egzotične biljne vrste.

Beogradska botanička bašta je idejno delo Josifa Pančića koji nažalost nije doživeo da je vidi na lokaciji koju i danas zauzima. Naime, prvobitna botanička bašta je bila smeštena na Dorćolu, što se ispostavilo kao loša ideja zbog blizine Dunava.

U staklenoj bašti. 🙂

Kada su biljke bile uništene u poplavi, Pančić je krenuo da traži novo mesto za botaničku baštu. Čuveni botaničar je umro samo godinu dana pre nego što je kralj Milan Obrenović 1889. godine poklonio svoje imanje na Paliluli za potrebe botaničke bašte.

Poklonivši imanje nasleđeno od dede Jevremena Obrenovića, kralj je imao samo jedan zahtev — da se novootvorena botanička bašta nazove Jevremovac.

S obzirom na to da se Botanička bašta nalazi na desetak minuta laganog hoda od Trga Republike, savetujemo da je obiđete ukoliko imate malo više vremena u gradu i hoćete da se makar na kratko sklonite od prestoničke gužve.

Konak kneza Miloša

Deo Istorijskog muzeja, Konak kneza Miloša u Topčideru je rezidencijalna palata Miloša Obrenovića koja je nekada bila deo većeg dvorskog kompleksa zajedno sa obližnjom crkvom Svetih apostola Petra i Pavla i mnogim pomoćnim građevinama.

Konak kneza Miloša koji se ne vidi najbolje zbog ogromnog platana starog preko 160 godina.

Unutrašnjost konaka oslikava vreme u kome je knez živeo, sa prostorijama u kojima se kombinuju osmanski i zapadni stil. Nažalost, iako fenomenalan, unutrašnji deo konaka je sasvim rekonstruisan pošto su sve lične stvari kneza Miloša početkom 20. veka prebačene u Narodni muzej — i uništene tokom Prvog svetskog rata.

Kamen koji je knez Miloš koristio da se lakše popne na konja.

Konak kneza Miloša se otvara na Topčiderski park, najstariji park u gradu napravljen po ugledu na evropske parkove koji su okruživali dvorove. S obzirom na to da je podosta udaljen od centra i da je slabo povezan gradskim prevozom sa ostatkom grada, ovaj park više nije popularan kao što je nekada bio, iako je u zadnje vreme postao jedno od omiljenih mesta za fotografisanje mladenaca.

Muzej Jugoslavije

Muzej Jugoslavije posvećen je istoriji Jugoslavije, od njenog nastanka do nestanka, zbog čega je posebno popularan među strancima, pogotovo onima kojima nije baš najjasnije šta se sve tu izdešavalo.

Muzej se sastoji iz tri dela, Starog muzeja, Muzeja 25. maja i Kuće cveća, nekadašnje zimske bašte Josipa Broza Tita u kojoj je sahranjen zajedno sa suprugom Jovankom.

Muzej Jugoslavije i Kuća cveća.

Moramo da priznamo da smo i mi prvi put otišli u Muzej Jugoslavije sada, dok smo pripremali ovaj vodič za Beograd, i da su nam osećanja pomalo pomešana — s jedne strane smo posle obilaska muzeja poželili da smo makar malo upoznali zemlju u kojoj smo se rodili i živeli par godina, a s druge strane, kako god bilo predstavljeno, ne možemo da zaboravimo na koji način se završila priča o staroj Jugi.

Da ne ulazimo u neke mračnije teme — ako ste naših godina, definitivno idite u Muzej, ako ste živeli za vreme Tita i sećate se raspada Jugoslavije, verujemo da možete i da preskočite.

Afrički muzej

Mnogi ljudi ne znaju da u Beogradu postoji Muzej afričke umetnosti, jedini takav muzej u čitavoj jugoistočnoj Evropi. Sasvim nepravedno zapostavljen na listama atrakcija koje treba videti u glavnom gradu Srbije, Muzej afričke umetnosti sadrži zbirku bračnog para Vede Zagorac i dr Zdravka Pečara, jugoslovenskog ambasadora u čak sedam zemalja na afričkom kontinentu.

Malo delić eksponata iz muzeja.

Osim zbirke koju su Veda i dr Pečar poklonili gradu Beogradu, muzej sadrži i mnogo drugih predmeta koje je od osnivanja do danas otkupio ili dobio na poklon. Posetioci mogu da vide dragocene eksponate pretežno iz Afrike — religijske i dekorativne predmete, maske, nakit, tkanine i instumenate — a u muzeju se redovno održavaju i radionice za mlade i edukativni programi za decu i odrasle.

Akvarijum i tropikarijum

Javni akvarijum i tropikarijum je jedan od skrivenih bisera Beograda gde ljubitelji vodenog sveta mogu izbliza da vide mnoštvo riba (imaju čak i Nema i Dori iz crtanog filma U potrazi za Nemom), saznaju više o njima i njihovim prirodnim staništima i dobiju sve potrebne informacije ukoliko žele da ih drže kao kućne ljubimce.

Osim riba, u akvarijumu i tropikarijumu žive i neki reptili, zmije, pauci i kornjače, a u jednom delu je izložena i velika kolekcija bonsai drveća. Takođe bismo hteli da napomenemo da je akvarijum još uvek u fazi izgradnje i da svaka poseta i donacija mnogo znači svim njegovim stanovnicima.

Stanovnici akvarijuma. 🙂

Još jedna stvar — mi zaista mislimo da nijednom živom biću nije mesto u zatočeništvu, ali pošto teško da bi ikada ribe i druge žitelje akvarijuma mogli da puste u prirodu, onda mislimo i da treba podržati rad ljudi koji ih čuvaju i pomoći im da se brinu o svojim životinjama na najbolji i najhumaniji mogući način.

PS. Akvarijum i tropikarijum je pre sve mesto za edukaciju klinaca, ali koliko god godina da imate, nećete ostati ravnodušni kada vidite veličanstvenost našeg podvodnog sveta.

Gardoš kula

Ako želite da vidite grad unutar grada, onda nikako ne treba preskočiti obilazak Zemuna. Ova beogradska opština po izgledu prilično odudara od ostatka prestonice i prepoznatljiva je po niskim, šarenim kućama, lepim crkvama, od kojih se izdvaja Bogorodičina u samom centru, kejom na kome su načičkani tradicionalni restorani — i naravno fenonemalnom kulom Gardoš.

Uspon do kule i kula. 🙂

Gardoš kulu sagradili su Ugari u 19. veku na mestu stare zemunske trvđave povodom hiljadugodišnjice njihovog naseljavanja u Panonskoj niziji. Zbog toga je kula još poznata kao Milenijumska kula. Mađari su osim Gardoš kule podigli još tri Milenijumske kule na obodima kraljevstva, svaku na jednoj strani sveta.

Pogled sa vidikovca kod kule.

Kula nosi još jedan naziv — kula Sibinjanin Janka, po Janošu Hunjadiju koji je sredinom 15. veka potukao osmanlijsku vojsku kod Kalemegdana i svega par nedelja nakon pobede umro od kuge u zemunskoj trvđavi.

Danas se u kuli nalazi atelje, izložba o Milutinu Milankoviću, jednom od najčuvenijih srpskih naučnika, i vidikovac sa kojeg možete da vidite čitav grad iz potpuno druge perspektive.

Ovo nikako nije konačan spisak svega onoga što možete da vidite u Beogradu. Još neki od muzeja koje možete da posetite su Muzej savremene umetnosti, Muzej vazduhoplovstva i Muzej iluzija. Ukoliko želite da provedete malo vremena u prirodi, daleko od centra grada, možete da odete na Adu Ciganliju ili u Košutnjak.

Manastir Rakovica.

Ako već dođete do Košutnjaka, savetujemo i da posetite manastir Rakovicu u kome je sahranjen patrijarh Pavle. A ako imate još vremena i po mogućstvu automobil, onda svakako preporučujemo da odete i do Avalskog tornja i Vinče, o kojima će biti reči u narednim tekstovima.

Ako mislite da smo zaboravili nešto bitno ili imate bilo kakav drugi komentar, pohvalu ili kritiku, voleli bismo da vas čujemo u komentarima. Pratite nas i na Instagramu i tako podržite rad našeg bloga. Hvala na čitanju!

Prethodni članak 20+ najboljih dokumentarnih filmova i serija o putovanjima
Sledeći članak Sremska Mitrovica — carski grad koji zaslužuje bolje

Ostavite komentar

Odustani od odgovora

Naša Priča

Kaca i Marko

Dobrodošli na naš blog o putovanjima! Mi smo Kaća i Marko — i volimo da putujemo i pišemo o putovanjima. Na našem sajtu ćete naći iskrene utiske iz preko 40 zemalja, neobrađene fotke sa mesta koja smo posetili i savete za jeftina i odgovorna putovanja. Niko nas ne plaća da reklamiramo nešto, nemamo sponozore i ne pokušavamo da prodamo išta. Ako vam se sviđa ovo što radimo, ostavite nam komentar ispod tekstova, pratite nas na Instagramu, pustite nam poruku ili nam kupite virtuelnu šolju kafe.

Instagram

🇦🇩 Šesta najmanja država u Evropi, smešte 🇦🇩 Šesta najmanja država u Evropi, smeštena između Španije i Francuske, Kneževina Andora je poznata po dvema stvarima — turizmu i šopingu. 

Ova mikro-država površine 468 km2 u kojoj živi svega 80,000 ljudi godišnje ugosti preko 10 miliona turista, što skijaša i planinara, što onih koji u posetu dolaze zbog izuzetno niskih poreskih stopa. 

U prevodu, ako vas zanimaju zimski sportovi ili ste u okolini i u potrazi za jeftinim parfemima, odećom, alkoholom i sličnim stvarima, onda vas Andora neće razočarati. Ako vas ništa od ovoga preterano ne interesuje, onda verovatno možete i da preskočite posetu ovoj maloj državi.

Iako lepša od, recimo, Lihtenštajna, Andora nema nešto preterano da ponudi „klasičnim” turistima — druge male evropske države poput Malte ili San Marina imaju daleko veću i bolju turističku ponudu. 

Ne kažemo da Andora nema svoje čari — svako mesto na svetu ima — ali se ni ne slažemo sa putopisima koji je opisuju kao neki neverovatni skriveni dragulj Evrope. 

Takođe je istina da smo mi samo obišli glavni grad Andoru la Vellju, ali — makar što se nas tiče — apsolutno ništa ne bismo propustili da je nikada nismo posetili.

📌O tome kako doći do Andore i šta videti u Andora la Velji možete da pročitate kod nas na sajtu. 

#andorra🇦🇩 #putujemo #putopis #zajednookosveta
🇪🇸Još 3 stvari koje treba videti u Barselon 🇪🇸Još 3 stvari koje treba videti u Barseloni🇪🇸

📌Gotska četvrt (Barri Gòtic) je istorijski centar stare Barselone, odnosno najstariji deo grada u kome još uvek mogu da se vidi ostaci rimskih zidina i srednjevekovne građevine. 

Najpoznatija atrakcija u Gotskoj četvrti je Katedrala de la Santa Kruz i Santa Eulalia, koja je prelepa i spolja i unutra — a nikako ne treba propustiti ni priliku da vidite Barselonu sa krova katedrale (do vrha vodi lift). Cena ulaznice je 9 EUR. 

Osim katedrale, savetujemo još da prošetate do obližnjeg Trga del Rei na kome se nalaze srednjevekonve palate (u jednoj je smešten Istorijski muzej Barselone), nađete ostatke rimskog hrama i obiđete Trg Reial koji je uokviren istorijskim zgradama i u čijoj sredini se nalazi zanimljiva fontana. 

📌Sant Pau bolnica je verovatno najveličanstvenija bolnica ikada napravljena. Ujedno, ona je i najveći art nouveau kompleks na svetu koji se sastoji od 27 zgrada (a arhitektin original plan ih je imao čak 48). 

Sant Pau je korišćena kao bolnica sve do ranih 2000. godine, nakon čega je renovirana pretvorena u muzej i kulturni centar. Cena ulaznice je 16 EUR 

📌Citadela park je ogroman javni park u centru Barselone u kome se nalazi nekoliko turističkih atrakcija. Za početak, pre nego što dođete do parka videćete ogromnu Trijumfalnu kapiju koja je napravljena kao glavni ulaz za Svetski sajam u Barseloni 1888. godine. Ova kapija vodi do parka — koji je podignut na mestu gde se sajam održao. 

Na samom ulazu u park nalazi se fenomenalan Dvorac 3 zmaja, a pored njega su smeštene 2 botaničke bašte. U Citadelu parku se još nalaze Parlament Katalonije, malo jezero po kome možete da provozate čamcem, zoo vrt — i ogromna fontana inspirisana Trevi fontanom u Rimu. 

#barselona #spanija #gotskacetvrt #santpau #putujemo
#putopis #zajednookosveta
🇪🇸La Rambla, Barselona🇪🇸 Najčuvenija 🇪🇸La Rambla, Barselona🇪🇸

Najčuvenija i najposećenija ulica u čitavoj Barseloni, La Rambla se proteže sve od Trga Katalonije — koji se smatra glavnim trgom u gradu — do Kolumbovog spomenika u luci Vel.

La Rambla je neosporno prekrasna ulica, ali…takođe je toliko prepuna ljudi da nema neke poente šetati njome jer ćete se non-stop sudarati sa drugim ljudima i/ili brinuti o tome da vas neko ne opljačka. 

Duž ulice ima mnogo ugostiteljskih objekata i kioska koji prodaju suvenire, cveće i sveže sokove, a šetajući La Ramblom ćete videti i nemali broj uličnih performera (u nedostatku bolje reči) u veoma kompleksnim kostimima. 

Ulaz u popularnu pijacu Bokerija (La Boquería) se takođe nalazi u La Rambli — ovo je jedna od najčuvenijih pijaca na svetu koja je iz nekog razloga postala i jedna od glavnih turističkih atrakcija u Barseloni. Da, ovde možete da kupite svašta, ali pijaca kao pijaca. 

Na kraju, u jednoj ulici koja se uliva u La Ramblu se nalazi Palata Guelj, još jedna predivna privatna kuća koju je dizajnirao Gaudi. 

La Rambla se završava kod Kolumbovog spomenika koji je visok 60 metara i sagrađen u čast Kolumbovog prvog putovanja u Ameriku.

Ako hoćete, liftom možete da se popnete na vrh spomenika. Kada smo mi došli do spomenika, lift više nije radio, ali sam se ja već jednom pela do gore. Pogled je ok, ali imajte u vidu da se spomenik ljuljuška, što nije baš najprijatniji osećaj na toj visini. Ulaznica za lift košta 6 EUR. 

#larambla #barselona #katalonija #spanija #putopis #zajednookosveta
🇪🇸🎨Nacionalni umetnički muzej Katalonije 🇪🇸🎨Nacionalni umetnički muzej Katalonije🎨🇪🇸

Nedaleko od Trga Španije nalazi se impresivno zdanje Nacionalnog umetničkog muzeja Katalonije (MNAC). 

Muzej je od 1934. godine smešten u Nacionalnoj palati izgrađenoj za Expo, a u njemu se nalazi velika kolekcija romaničke umetnosti, ponajviše murala koji su ukrašavali crkve po staroj Kataloniji, kao i gotičke, renesansne, barokne i moderne umetnosti. 

Da budemo sasvim iskreni, nama se postavka i nije nešto preterano dopala — umetnički muzeji u Madridu imaju mnogo bolje postavke. Međutim, mi smo posetili muzej subotom posle 3, kada je ulaz besplatan, tako da ne možemo da se žalimo. Cena ulaznice ostalim danima je 12 EUR.

Inače, ispod muzeja se nalazi poznata Magična fontana. Ona je takođe podignuta za Expo u Barseloni — i od tada postala jedna od najvećih atrakcija u gradu. 

Fontana izbacuje preko 2,500 litara vode u sekundi, a mlaz može da dostigne visinu i do 50 metara. Nažalost, fontana nije radila tokom naše posete Barseloni, ali sam ja prethodni put imala prilike da vidim performans — i mogu vam reći da je ovo jedna od onih stvari koje treba da vidite u gradu. 

Pošto na netu nema zvaničan sajt gde može da se proveri kada se odigrava šou, najbolje što možemo da vam kažemo da se performans dešava između četvrtka i subote između 20:00 i 22:00 na svakih pola sata, u zavisnosti od godišnjeg doba. Imajte u vidu da ovo nisu 100% proverene informacije i da ne možemo da garantujemo da su sasvim tačne. 

#barselona #montzuik #katalonija #spanija #putujemo #putovanja #putopis #zajednookosveta
🇪🇸Vodič za Barselonu u opisu profila🇪🇸

Na vrhu Montžuika — brda koje se uzdiže iznad Barselone — tokom vremena je bilo nekoliko fortifikacija, a poslednja izgrađena u 17. veku stoji i dan danas — 

Dvorac Montžuik. Iako dvorac — ili bolje rečeno tvrđava — stvarno nije ništa posebno, vredi ući unutra zbog panoramskih pogleda na čitav grad. Cena ulaznice za tvrđavu je 9 EUR. 

Do vrha brežuljka možete doći na nekoliko načina, uključujući busom i žičarom. Pošto žičara nije radio tokom naše posete, mi smo išli do gore busom 150. Bus možete da uhvatite na Trgu Španije (na kome ima stanica metroa) i vožnja do vrha traje oko 20 minuta. Ovaj bus takođe staje i kod stanice žičare Telefèric de Montjuïc. 

Ako do tvrđave hoćete da idete žičarom, onda treba da odete do metro stanice Para-lel, odakle ćete uhvatiti funikular do stanice žičare Telefèric de Montjuïc. Cena povratne karte je u ovom slučaju 13.50 EUR. 

#montjuic #barselona #spanija #putujemo #putuj #putovanja #zajednookosveta
🇪🇸Jedno od najlepših mesta u Barseloni — 🇪🇸Jedno od najlepših mesta u Barseloni — i pravi skriveni dragulj grada — Muzička palata Katalonije je najspektakularnija koncertna dvorana koju smo ikada videli. Sagrađena početkom 20. veka za potrebe hora Orfeo Katala, palata je remek-delo arhitekte Ljuisa Domeneka i Muntanera.

Iako je gradnju palate najvećim delom finansirao hor, bogati građani Barselone su takođe dali svoj doprinos. Zajedno, oni su tražili od arhitekte da napravi palatu koja simbolizuje duh Katalonije — kao odgovor na ovaj zahtev, Domenek i Muntaner je angažovao lokalne umetnike da naprave dekorativne elemente i ukrase po kojima je palata postala poznata. 

Palata je uvrštena na Uneskovu listu svetske baštine 1997. godine, a u njoj se još uvek održavaju koncerti. Međutim, ne morate da odete na neki koncert da biste videli palatu pošto je tokom prepodneva i podneva otvorena za javnost. 

💰 Cena ulaznice: 16 EUR 

#barselona #spanija #putovanja #putujemo #zajednookosveta
🇪🇸Gaudijeva Barselona V deo: Kasa Batljo🇪 🇪🇸Gaudijeva Barselona V deo: Kasa Batljo🇪🇸 

Kasa Batljo je poznata među lokalcima kao Kuća od kostiju pošto njena spoljašnja struktura podseća na skelet. Kao i druga Gaudijeva dela, i ovu kuću karakterišu nepravilni oblici, krivudav krov i fasada ukrašena polomljenim keramičkim pločicama. 

Građevina koja je sada Kasa Batljo je podignuta krajem 18. veka, a početkom 19. veka je kupio Josep Batljo, član jedne od najbogatijih porodica tog vremena. Iako kuća nije bila ništa posebno, gospodin Batljo je kupio zbog lokacije — i veoma brzo unajmio Gaudija da renovira i dizajnira novu kuću koja će biti najlepša i najneobičnija u ulici. 

Porodica Batljo je živela ovde sve do 1954. godine, kada je osiguravajuća kuća otkupila Kasu Batljo i otvorila kancelarije u njoj. Nakon toga je sadašnji vlasnik kuće iznajmljivao prostorije za različite događaje, a Kasa Batljo je danas muzej u privatnom vlasništvu. Kasa je 2005. godine uvrštena na Uneskovu listu svetske baštine. 

Međutim, iako zaista fasinantna, Kuća Batljo je mnogo interesantnija spolja nego unutra. Nemojte pogrešno da nas shvatite, unutrašnjost je fascinantna, ali je cena ulaznice suludo visoka za ono što dobijete. Cena ulaznice počinje od 29 EUR — i to samo ako je kupite putem interneta — a neretko ide i do preko 40 EUR. Naš iskren savet — možete i da preskočite.

#barselona #spanija #putovanje #putopis #zajednookosveta
❤️🇪🇸Park Guelj, Barselona❤️🇪🇸 ❤️🇪🇸Park Guelj, Barselona❤️🇪🇸

Park Guelj je poznat po brojnim građevinama, skulpturama, fontanama i vrtovima — koje je osmislio i dizajnirao Gaudi. 

Sagrađen između 1900. i 1914. godine, park je provobitno zamišljen kao rezidencijalni projekat za bogate stanovnike Barselone. Međutim, na kraju su samo 2 kuće sagrađene, a nijednu od njih nije dizajnirao Gaudi. Jedna od tih kuća je bila napravljena kao izložbena kuća koja bi trebalo da privuče kupce, ali kada je zapravo stavljena na prodaju — niko se nije javio da je kupi. 

Gaudi je na kraju kupio ovu kuću — i u njoj živeo od 1906. godine pa sve do svoje smrti 20 godina kasnije. Danas je ova kuća muzej posvećen Gaudiju u kome možete da vidite dekorativne predmete i nameštaj koje je arhitekta dizajnirao — ali pošto mi nismo hteli da doplatimo za ulaznicu, ne znamo da li vredi para ili ne.

U svakom slučaju, pošto je planirani rezidencijalni projekat propao, Guelj je pretvoren u javni park — s tim što se od 2013. godine plaća ulaz u park. Glavni delovi parka — uključujući ogromnu terasu koja je oivičena klupom u obliku morske zmije — preplavljeni su turistima, kao i većina Gaudijevih građevina u Barseloni. 

Ali ako zađete malo dalje, u manje popularne delove parka, onda je zapravo moguće malo se opustiti i uživati u prirodi i arhitekturi oko sebe. 

Još jedna velika mana ovog parka je što je ulaz prilično nepristupačan. Naime, morate da se popnete uz mnogo stepenika da biste ušli u park, što je daleko od idealnog, pogotovo ako ste stariji, imate poteškoće da se krećete ili putujete sa decom u kolicima. 

💰Cena ulaznice: 10 EUR

#barselona #spanija #gaudi #parkguelj #parkguell #putujemo #putopis #zajednookosveta
🇪🇸Gaudijeva Barselona III deo: Kasa Visens🇪🇸

Završena 1885. godine, Kasa Visens je prva značajna kuća koju je dizajnirao Gaudi. Kuća je smeštena u četvrti Grasia — koja je u to vreme bila zaseban grad, spojen sa Barselonom Pasažom de Grasia. 

1878. godine, Gaudijev prijatelj Manual Visens je unajmio tada nepoznatog arhitektu da dizajnira letnju kuću za njegovu porodicu. Kuća — koja je dizajnirana u orijentalnom stilu — proslavila je Gaudija i označila početak ne samo njegove blistave karijere već i početak modernizma u Kataloniji. 

Kada je Visens umro, njegova udovica je prodala kuću doktoru Antoniu Joveru koji je proširio građevinu. Jover je ponudio projekat Gaudiu, ali je arhitekta odbio jer je u to vreme bio zauzet projektovanjem Sagrade Familie. Umesto Gaudija, njegov štićenik Joan Baptista Sera je bio unajmljen za projekat. 

Tokom 20. veka, delovi poseda su prodati i na njihovom mestu izgrađene privatne kuće. Nažalost, veliki deo bašte — u kojoj je nekada bio i vodopad — tada je uništen. Takođe je uništena kapela koja je pripadala imanju. 

Kuća Visens je bila u vlasništvu porodice doktora Jovera sve do 2014. godine, kada je prodata banci iz Andore. Banka je renovirala kuću i otvorila je za javnost 3 godine kasnije. I ova kuća se nalazi na Uneskovoj listi svetske baštine. 

S obzirom na to da je ova kuća najmanje posećena od Gaudijevih kuća u Barseloni, naš topli savet je da je stavite na svoju listu stvari koje treba videti u gradu. Kada smo je mi obilazili, maltene smo bili sami u čitavom muzeju — što je potpuno drugačiji doživljaj od onoga u drugim Gaudijevim kućama. 

💰Cena ulaznice: 18 EUR

#barselona #spanija #casavicens #putujemo #putopis #zajednookosveta
Učitaj još... Prati nas na Instagramu

NAJČITANIJE

  • Vodič kroz Istanbul — 15+ mesta koja ne treba propustiti
  • Top 40 najboljih filmova za ljubitelje putovanja
  • prtljag Kako se spakovati za put avionom
  • Vodič za Sarajevo — šta nikako ne treba propustiti
  • Berlin Vodič kroz Berlin — top 15+ stvari koje treba videti
  • Vize za državljane Republike Srbije
  • Kuba Šta treba znati pre putovanja na Kubu
  • Vodič za Lisabon — 25+ mesta koja ne treba propustiti
  • Wizzair za početnike — uputstvo za kupovinu avio karata
  • Vodič za Trst — top 5 stvari koje vredi videti (za 1 dan)
Copyright © 2023 ZajednoOkoSveta.com Preuzimanje tekstova bez saglasnosti ZajednoOkoSveta.com nije dozvoljeno. Za svaki vid saradnje, pišite na zajednookosveta@gmail.com