Skip to content
  • Srbija
  • Evropa
    • Andora
    • Austrija
    • Belgija
    • Belorusija
    • Bugarska
    • Bosna i Hercegovina
    • Crna Gora
    • Estonija
    • Finska
    • Francuska
    • Holandija
    • Hrvatska
    • Italija
    • Kipar
    • Letonija
    • Lihtenštajn
    • Litvanija
    • Luksemburg
    • Malta
    • Nemačka
    • Poljska
    • Portugal
    • Rumunija
    • Rusija
    • San Marino
    • Severna Makedonija
    • Slovačka
    • Slovenija
    • Španija
    • Švajcarska
    • Turska
    • Ukrajina
    • Vatikan
  • Daleke destinacije
    • Azerbejdžan
    • Indija
    • Izrael
    • Južnoafrička Republika
    • Kambodža
    • Katar
    • Kolumbija
    • Kuba
    • Tajland
    • Ujedinjeni Arapski Emirati
  • Putnički kutak
  • O Nama
Meni
zajedno oko sveta logo
  • Srbija
  • Evropa
    • Andora
    • Austrija
    • Belgija
    • Belorusija
    • Bugarska
    • Bosna i Hercegovina
    • Crna Gora
    • Estonija
    • Finska
    • Francuska
    • Holandija
    • Hrvatska
    • Italija
    • Kipar
    • Letonija
    • Lihtenštajn
    • Litvanija
    • Luksemburg
    • Malta
    • Nemačka
    • Poljska
    • Portugal
    • Rumunija
    • Rusija
    • San Marino
    • Severna Makedonija
    • Slovačka
    • Slovenija
    • Španija
    • Švajcarska
    • Turska
    • Ukrajina
    • Vatikan
  • Daleke destinacije
    • Azerbejdžan
    • Indija
    • Izrael
    • Južnoafrička Republika
    • Kambodža
    • Katar
    • Kolumbija
    • Kuba
    • Tajland
    • Ujedinjeni Arapski Emirati
  • Putnički kutak
  • O Nama
Hit enter to search or esc to close
Početna / Daleke destinacije • Indija / Vodič za Agru — Tadž Mahal + još 3 nezaobilazne atrakcije
Posted inDaleke destinacije Indija

Vodič za Agru — Tadž Mahal + još 3 nezaobilazne atrakcije

Tadž Mahal
Posted - Kaća&Marko Posted on 06.11.2018.
2

Agra je jedan od najposećenijih gradova u Indiji (a i na svetu) iz jednog prostog razloga — ovde se nalazi veličanstveni Tadž Mahal. Prvi put spomenuta u legendarnom epu Mahabharata, Agra je bila glavni grad moćnog mogulskog carstva nekih 100 godina, pre nego što je čuveni Šah Džahan prebacio prestonicu u Delhi u 17. veku.

Šah Džahan je izgradio ne samo Tadž Mahal — već i neverovatne građevine u Delhiju poput Crvene tvrđave i Džama Mašid džamije (više o ovim monumentalnim spomenicima možete pročitati u našem vodiču za Delhi).

Osim njega, i drugi moguli su po Indiji gradili raskošne palate i grobnice, tako da ne čudi mnogo da su neke od najlepših znamenitosti u zemlji podignute upravo za vreme njihove vladavine. Ono što je sigurno jeste da bi i Delhi i Agra bili mnogo kulturno i istorijski siromašniji da Moguli nisu ostavili svoj pečat u ovim gradovima.

Zahvaljujući Mogulima i njihovoj umetnosti gradnje, Agru danas poseti nekoliko miliona ljudi godišnje. I, naravno, kao i milionima drugih pre nas, i nama je jedna od najvećih želja bila da vidimo Tadž, najlepši spomenik ljubavi.

Neopisiv osećaj! 🙂

Indijska železnica — jedno sasvim obično iskustvo

Agra je bila druga stanica na našem putu kroz Zlatni trougao. Nakon što smo nekako preživeli Delhi, trebalo je vozom stići do Agre. Kao i svi stranci, i mi smo čuli priče o indijskoj železnici — ali se nismo dali pokolebati.

Karte smo hteli da kupimo još kod kuće, ali nakon jedno 17 neuspelih pokušaja smo odustali. Uzeli smo ih u Delhiju, gde smo takođe prisustvovali masovnoj tuči na železničkoj stanici u Paharganju (kraju Delhija u kojem nam je bio hotel).

Kada je došao sam dan putovanja, malo smo bili zabrinuti, pogotovo nakon što smo stigli na stanicu — na kojoj, kao i izgleda svugde u ovoj čudnovatoj zemlji, vlada potpuni haos. Međutim, na naše veliko olakšanje, ispostavilo se da smo džabe brinuli.

Voz je bio sasvim pristojan (možda čak i bolji nego kod nas), mesta su bila numerisana, lokalci nisu buljili u nas ili tražili da se fotkamo i čak smo dobili odličan doručak — iako je vožnja trajala samo dva sata. Krenuli smo i stigli na vreme, što nas je još više začudilo jer je indijska železnica nadaleko poznata po kašnjenjima. Sve u svemu, stvarno smo bili pozitivno iznenađeni.

Naravno, sav taj optimizam je splasnuo istog momenta kada smo kročili na stanicu u Agri, gde em što nismo mogli da se pomerimo od broja ljudi, em što su nas prosjaci i prodavci pratili sve dok nismo locirali vozača iz hotela.

Železnička stanica u Delhiju.
Indijski voz — nimalo nalik onome što smo očekivali. 🙂

Agra — gde se sve vrti oko Tadž Mahala

Pošto smo u Agru stigli u 10 ujutru, imali smo ceo dan za obilazak. Većina vodiča i blogera tvrdi da je dovoljan jedan dan za Agru — što u teoriji jeste istina — ali mi nismo hteli da jurcamo, plus smo želeli da imamo jedan ceo dan samo za Tadž. Dva dana su idealna za Agru, pogotovo ako planirate da gledate i izlazak i zalazak sunca kod Tadža.

Elem, nakon čekiranja u hotelu (mi smo bili u hotelu Taj Resorts koji kao i većina hotela u Agri ima restoran na krovu sa koga se vidi Tadž), odlučili smo da iznajmimo kola na ceo dan (sa vozačem, naravno).

Trasa za prvi dan nam je izgledala ovako — Agra tvrđava, grobnica Itimad-ud-Dauluha, poznatija kao Baby Tadž i Mehtab Bag. Drugi dan je bio rezervisan samo za Tadž (i kupovinu suvenira, besciljno šetanje i odmaranje na bazenu).

Šta videti u Agri

Agra Tvrđava

Agra tvrđava je predivan kompleks palata i drugih građevina izgrađen u 16. veku kao glavna rezidencija mogulskih vladara.

Humajun, čija grobnica u Delhiju nas je ostavila bez reči svojom lepotom i grandioznošću, krunisan je upravo ovde. Akbar, još jedan veliki vladar, premestio je prestonicu imperije iz Fatepur Sikrija u Agru — i vladao iz ove tvrđave. Priča ne bi bila potpuna bez — pogađate — Šah Džahana, Akbarovog unuka kojeg je sin pred kraj života utamničio ovde. Po legendi, Šah Džahan je umro u kuli koja je gledala na Tadž Mahal.

I zaista, kada se nađete u Agra tvrđavi, osećate se kao da ste putovali kroz vreme, u ovaj slavni period mogulske vladavine. Tvrđava je sjajno očuvana — i za razliku od Crvene tvrđave u Delhiju, vidi se da je dosta uloženo u restauraciju. Jedino što, nažalost, kvari ceo doživljaj je buljuk ljudi koji se nalazi svugde u tvrđavi — kao i uostalom na skoro svim mestima u Indiji.

Ispred ulaza u Agra tvrđavu.
Detalj iz tvrđave.
Jedna od mnogobrojnih građevina unutar tvrđave.

Mali Tadž

Grobnica Itimad-ud-Dauluha (!) je mogulski mauzolej poznatiji kao Baby Tadž. Smatra se da je grobnica bila svojevrstan nacrt za Tadž Mahal, pa odatle ovaj nadimak.

Pošto velika većina turista dolazi u Agru samo zbog pravog Tadža, ovaj mauzolej je bio skoro prazan kad smo ga mi obilazili (pred kraj obilaska su došli autobusi stranaca, ali i dalje ne možemo da kažemo da je bila gužva, pogotovo po indijskim standardima).

Sama grobnica je prelepa i prepuna detalja — ovo je jedno od najboljih mesta za fotkanje na koje smo naišli u celom Zlatnom trouglu, baš onako kako Perica zamišlja Indiju.

Ono što ovde može da vam pokvari utisak su ljudi koji pokušavaju da vam prodaju popke za obuću (u mauzolej ne možete ući obuveni, ali je stvarno dovoljno samo da se izujete, nikakva zaštita za noge nije neophodna) i Indijke koje će vas besomučno vabiti da ih fotkate — a onda vam za to tražiti pare.

Baby Tadž <3
Pogled na reku Jamunu koja protiče i kroz Agru i kroz Delhi. Nažalost, ovo je jedna od najzagađenijih reka u Indiji.
Unutrašnjost mauzoleja.
Baby Tadž izgleda kao iz bajke. 🙂
Indijke kod grobnice koje vas zovu da ih slikate i onda traže pare.

Mesečeva bašta

Mehtab Bag ili Mesečeva Bašta je bašta koja se nalazi tačno preko puta Tadž Mahala — i jedini razlog zašto ljudi ovde dolaze jeste spektakulrani pogled na Tadž za vreme zalaska sunca.

Ono što je sjajno kod ove bašte jeste da nije mnogo posećena, pa zaista možete da uživate u mestu na kome se nalazite. Ispod zidića koji odvaja baštu od obale reke Jamune krave neometano šetaju i pasu travu, te su i one svojevrsna atrakcija Mehtab Baga.

Na kraju, treba spomenuti još jedan razlog zašto ovo mesto obavezno treba posetiti. Naime, po legendi, Šah Džahan je planirao da izgradi crni Tadž Mahal tačno preko puta grobnice svoje žene — a legendu je dodatno potpalio britanski arheolog koji je u ovoj bašti pronašao ostatke crnog temelja.

Danas arheolozi tvrde da to nisu temelji crnog Tadža nego ostaci fontane/jezerceta — ali kada ste ovde, stvarno želite da verujete da bi Šah Džahan podigao crni Tadž da ga sin nije utamničio.

Ulaz u Mehtab Bag.
Pogled na Tadž iz Mesečeve bašte.
Mesto gde je navodno postavljen temelj za crni Tadž.

Tadž Mahal

O Tadžu nema puno toga da se kaže što već nije rečeno. Ovaj savršeni, neverovatni mauzolej svedoči o jednoj od najvećih ljubavnih priča ikada — priči koja je počela davne 1612. godine, kada se muslimanska princeza Arjumand Banu udala za princa Kurama, koji će kasnije postati poznat kao Šah Džahan.

Nakon udaje za princa, Arjumand je dobila novo ime — Mumtaz Mahal, ime po kojem je dan danas ceo svet zna. Iako je Šah Džahan već imao jednu ženu kada se oženio Mumtaz — a kasnije će ih imati još — ona je bila ljubav njegovog života. Mumtaz je pratila Šah Džahana na svim njegovim putovanjima i vojnim misijama — i bila mu je najverniji politički savetnik.

Nažalost, kao i mnoge poznate ljubavne priče, i ova je imala tragičan kraj. Mumtaz je umrla od komplikacija na porođaju. Nakon njene smrti, Šah Džahan je bio skrhkan bolom. Želeći da održi sećanje na Mumtaz zauvek živim, počeo je da gradi Tadž Mahal, simbol večne ljubavi.

Izgradnja Tadža je trajala 22 godine i u njoj je učestovovalo preko 20,000 radnika.

Mnogi ljudi dan danas veruju da je Šah Džahan hteo da izgradi Crni Tadž preko puta grobnice svoje voljene Mumtaz. Međutim, pošto se to nije desilo, ovaj mogulski vladar je sahranjen pored nje. Njena grobnica se nalazi tačno na sredini mauzoleja, koji krasi savršena simetričnost, a on leži sa njene leve strane.

Iako je Šah Džahan želeo da ljudi iz celog sveta znaju za Tadž, sigurni smo da nije ni mogao da zamisli horde ljudi koji će svaki dan obilaziti ovu grandioznu grobnicu. Gužve u Tadžu su, blago rečeno, užasne. Turisti se grozno ponašaju, pokušavajući da uhvate savršenu fotku i ne obazirući se ni na šta drugo. Ulaz u mauzolej podseća na prvi red metal koncerata, te ako niste pomalo bezobrazni i mnogo pažljivi, lako može da se desi da vas neko ozbiljno povredi. Stampeda su se dešavala u Tadžu — što sasvim dovoljno govori o ponašanju turista ovde.

Međutim, čak i pored zaista nevaspitanih i bahatih turista (lokalnih), utisak o Tadžu ništa ne može da vam pokvari. Jednostavno je savršen. Nijedna fotografija ili snimak ne mogu da dočaraju koliko je savršen. Ako ništa drugo, onda samo zbog Tadža vredi doći u Indiju. Toliko je veličanstven.

Mesto koje ostavlja bez reči. 🙂
<3
Ulaz u mauzolej.
Iiii gužva na ulazu u Tadž. Na fotkama izgleda mnogo bolje nego uživo.
Tadž Mahal, Gostinska kuća.
Čim smo zastali da se fotkamo, evo i Indijaca. 🙂
Čuvena klupa na kojoj se fotkala Ledi Di kad je posetila Tadž.
Nikad dosta slika Tadža iz raznih uglova. 🙂
Glavna kapija Tadž Mahala.

Evo šta treba da znate pre nego što odete u Tadž:

  • Kompleks je otvoren svakog dana od izlaska do zalaska sunca. Petkom je zatvoren za sve posetioce, osim za Muslimane koji idu da se mole u džamiji unutar kompleksa.
  • U cenu karte je uključena zaštita za noge (koju morate da imate kada ulazite u mauzolej) i flaša vode. U kompleksu se nalaze česme sa pijaćom vodom, te iskoristite priliku i napunite flašicu kad ih vidite.
  • U kompleks ne sme da se uneste mnogo toga, uključujući hranu, piće, cigarete i upaljače, kamere i dronove. Na ulasku će vas detaljno pretresati i uzeti sve što smatraju da je bezbednosni rizik.
  • Fotografisanje je zabranjeno unutar mauzoleja — ali unutra je tolika gužva da vrlo verovatno nećete moći ni da izvadite telefon. Mi smo u Tadž išli sa vodičem, tako da smo smeli da fotkamo unutra (sa mesta gde stoje čuvari), ponegde smo uspeli da izbegnemo red i lokalci nas nisu mnogo maltretirali jer ih je on terao od nas (hvala ti, Muhamede).
  • Ispred Tadž Mahala ima nebrojeno puno radnjica sa suvenirima, svi su jako dosadni i maltretiraće vas da kupite nešto, ali ako se cenkate, možete da kupite super stvari za baš malo para.

Kao što ste mogli da primetite, sve u Agri se vrti oko Tadž Mahala — i to sa dobrim razlogom. Ako idete u Zlatni trougao, naoružajte se strpljenjem i — čak i kada vas lokalci, gužve, smeće i ostale čari zemlje ubiju u pojam — setite se zašto ste došli. Jedan pogled na Tadž će biti dovoljan da zaboravite na sve to, verujte nam.

Pročitajte još:
Kako preživeti Indiju (šta bih volela da sam znala pre odlaska u Zlatni trougao)

Ukoliko imate neka pitanja u vezi sa putovanjem u Indiju, slobodno nam se javite ili ostavite komentar ispod članka. Ako vam se dopada naš sajt, zapratite nas na Instragram profilu. Hvala na čitanju — do sledećeg teksta!

Prethodni članak Vodič za Delhi — grad koji nikoga ne ostavlja ravnodušnim
Sledeći članak Vodič za Džajpur — stvarno neverovatna Indija

2 Comments

  1. Mirjana
    19.11.2019. at 15:00

    Prelepo…. sve i fotkice i ambijent i pisanije i vi 🙂
    Ipak cu ja putovati u Indiju 🙂

    Reply
    • Kaća&Marko
      19.11.2019. at 20:13

      Hvala puno!
      Ako imate neko pitanje u vezi sa Indijom, tu smo. 🙂

      Reply

Ostavite komentar

Odustani od odgovora

Naša Priča

Kaca i Marko

Dobrodošli na naš blog o putovanjima! Mi smo Kaća i Marko — i volimo da putujemo i pišemo o putovanjima. Na našem sajtu ćete naći iskrene utiske iz preko 40 zemalja, neobrađene fotke sa mesta koja smo posetili i savete za jeftina i odgovorna putovanja. Niko nas ne plaća da reklamiramo nešto, nemamo sponozore i ne pokušavamo da prodamo išta. Ako vam se sviđa ovo što radimo, ostavite nam komentar ispod tekstova, pratite nas na Instagramu, pustite nam poruku ili nam kupite virtuelnu šolju kafe.

Instagram

🇪🇸Još 3 stvari koje treba videti u Barselon 🇪🇸Još 3 stvari koje treba videti u Barseloni🇪🇸

📌Gotska četvrt (Barri Gòtic) je istorijski centar stare Barselone, odnosno najstariji deo grada u kome još uvek mogu da se vidi ostaci rimskih zidina i srednjevekovne građevine. 

Najpoznatija atrakcija u Gotskoj četvrti je Katedrala de la Santa Kruz i Santa Eulalia, koja je prelepa i spolja i unutra — a nikako ne treba propustiti ni priliku da vidite Barselonu sa krova katedrale (do vrha vodi lift). Cena ulaznice je 9 EUR. 

Osim katedrale, savetujemo još da prošetate do obližnjeg Trga del Rei na kome se nalaze srednjevekonve palate (u jednoj je smešten Istorijski muzej Barselone), nađete ostatke rimskog hrama i obiđete Trg Reial koji je uokviren istorijskim zgradama i u čijoj sredini se nalazi zanimljiva fontana. 

📌Sant Pau bolnica je verovatno najveličanstvenija bolnica ikada napravljena. Ujedno, ona je i najveći art nouveau kompleks na svetu koji se sastoji od 27 zgrada (a arhitektin original plan ih je imao čak 48). 

Sant Pau je korišćena kao bolnica sve do ranih 2000. godine, nakon čega je renovirana pretvorena u muzej i kulturni centar. Cena ulaznice je 16 EUR 

📌Citadela park je ogroman javni park u centru Barselone u kome se nalazi nekoliko turističkih atrakcija. Za početak, pre nego što dođete do parka videćete ogromnu Trijumfalnu kapiju koja je napravljena kao glavni ulaz za Svetski sajam u Barseloni 1888. godine. Ova kapija vodi do parka — koji je podignut na mestu gde se sajam održao. 

Na samom ulazu u park nalazi se fenomenalan Dvorac 3 zmaja, a pored njega su smeštene 2 botaničke bašte. U Citadelu parku se još nalaze Parlament Katalonije, malo jezero po kome možete da provozate čamcem, zoo vrt — i ogromna fontana inspirisana Trevi fontanom u Rimu. 

#barselona #spanija #gotskacetvrt #santpau #putujemo
#putopis #zajednookosveta
🇪🇸La Rambla, Barselona🇪🇸 Najčuvenija 🇪🇸La Rambla, Barselona🇪🇸

Najčuvenija i najposećenija ulica u čitavoj Barseloni, La Rambla se proteže sve od Trga Katalonije — koji se smatra glavnim trgom u gradu — do Kolumbovog spomenika u luci Vel.

La Rambla je neosporno prekrasna ulica, ali…takođe je toliko prepuna ljudi da nema neke poente šetati njome jer ćete se non-stop sudarati sa drugim ljudima i/ili brinuti o tome da vas neko ne opljačka. 

Duž ulice ima mnogo ugostiteljskih objekata i kioska koji prodaju suvenire, cveće i sveže sokove, a šetajući La Ramblom ćete videti i nemali broj uličnih performera (u nedostatku bolje reči) u veoma kompleksnim kostimima. 

Ulaz u popularnu pijacu Bokerija (La Boquería) se takođe nalazi u La Rambli — ovo je jedna od najčuvenijih pijaca na svetu koja je iz nekog razloga postala i jedna od glavnih turističkih atrakcija u Barseloni. Da, ovde možete da kupite svašta, ali pijaca kao pijaca. 

Na kraju, u jednoj ulici koja se uliva u La Ramblu se nalazi Palata Guelj, još jedna predivna privatna kuća koju je dizajnirao Gaudi. 

La Rambla se završava kod Kolumbovog spomenika koji je visok 60 metara i sagrađen u čast Kolumbovog prvog putovanja u Ameriku.

Ako hoćete, liftom možete da se popnete na vrh spomenika. Kada smo mi došli do spomenika, lift više nije radio, ali sam se ja već jednom pela do gore. Pogled je ok, ali imajte u vidu da se spomenik ljuljuška, što nije baš najprijatniji osećaj na toj visini. Ulaznica za lift košta 6 EUR. 

#larambla #barselona #katalonija #spanija #putopis #zajednookosveta
🇪🇸🎨Nacionalni umetnički muzej Katalonije 🇪🇸🎨Nacionalni umetnički muzej Katalonije🎨🇪🇸

Nedaleko od Trga Španije nalazi se impresivno zdanje Nacionalnog umetničkog muzeja Katalonije (MNAC). 

Muzej je od 1934. godine smešten u Nacionalnoj palati izgrađenoj za Expo, a u njemu se nalazi velika kolekcija romaničke umetnosti, ponajviše murala koji su ukrašavali crkve po staroj Kataloniji, kao i gotičke, renesansne, barokne i moderne umetnosti. 

Da budemo sasvim iskreni, nama se postavka i nije nešto preterano dopala — umetnički muzeji u Madridu imaju mnogo bolje postavke. Međutim, mi smo posetili muzej subotom posle 3, kada je ulaz besplatan, tako da ne možemo da se žalimo. Cena ulaznice ostalim danima je 12 EUR.

Inače, ispod muzeja se nalazi poznata Magična fontana. Ona je takođe podignuta za Expo u Barseloni — i od tada postala jedna od najvećih atrakcija u gradu. 

Fontana izbacuje preko 2,500 litara vode u sekundi, a mlaz može da dostigne visinu i do 50 metara. Nažalost, fontana nije radila tokom naše posete Barseloni, ali sam ja prethodni put imala prilike da vidim performans — i mogu vam reći da je ovo jedna od onih stvari koje treba da vidite u gradu. 

Pošto na netu nema zvaničan sajt gde može da se proveri kada se odigrava šou, najbolje što možemo da vam kažemo da se performans dešava između četvrtka i subote između 20:00 i 22:00 na svakih pola sata, u zavisnosti od godišnjeg doba. Imajte u vidu da ovo nisu 100% proverene informacije i da ne možemo da garantujemo da su sasvim tačne. 

#barselona #montzuik #katalonija #spanija #putujemo #putovanja #putopis #zajednookosveta
🇪🇸Vodič za Barselonu u opisu profila🇪🇸

Na vrhu Montžuika — brda koje se uzdiže iznad Barselone — tokom vremena je bilo nekoliko fortifikacija, a poslednja izgrađena u 17. veku stoji i dan danas — 

Dvorac Montžuik. Iako dvorac — ili bolje rečeno tvrđava — stvarno nije ništa posebno, vredi ući unutra zbog panoramskih pogleda na čitav grad. Cena ulaznice za tvrđavu je 9 EUR. 

Do vrha brežuljka možete doći na nekoliko načina, uključujući busom i žičarom. Pošto žičara nije radio tokom naše posete, mi smo išli do gore busom 150. Bus možete da uhvatite na Trgu Španije (na kome ima stanica metroa) i vožnja do vrha traje oko 20 minuta. Ovaj bus takođe staje i kod stanice žičare Telefèric de Montjuïc. 

Ako do tvrđave hoćete da idete žičarom, onda treba da odete do metro stanice Para-lel, odakle ćete uhvatiti funikular do stanice žičare Telefèric de Montjuïc. Cena povratne karte je u ovom slučaju 13.50 EUR. 

#montjuic #barselona #spanija #putujemo #putuj #putovanja #zajednookosveta
🇪🇸Jedno od najlepših mesta u Barseloni — 🇪🇸Jedno od najlepših mesta u Barseloni — i pravi skriveni dragulj grada — Muzička palata Katalonije je najspektakularnija koncertna dvorana koju smo ikada videli. Sagrađena početkom 20. veka za potrebe hora Orfeo Katala, palata je remek-delo arhitekte Ljuisa Domeneka i Muntanera.

Iako je gradnju palate najvećim delom finansirao hor, bogati građani Barselone su takođe dali svoj doprinos. Zajedno, oni su tražili od arhitekte da napravi palatu koja simbolizuje duh Katalonije — kao odgovor na ovaj zahtev, Domenek i Muntaner je angažovao lokalne umetnike da naprave dekorativne elemente i ukrase po kojima je palata postala poznata. 

Palata je uvrštena na Uneskovu listu svetske baštine 1997. godine, a u njoj se još uvek održavaju koncerti. Međutim, ne morate da odete na neki koncert da biste videli palatu pošto je tokom prepodneva i podneva otvorena za javnost. 

💰 Cena ulaznice: 16 EUR 

#barselona #spanija #putovanja #putujemo #zajednookosveta
🇪🇸Gaudijeva Barselona V deo: Kasa Batljo🇪 🇪🇸Gaudijeva Barselona V deo: Kasa Batljo🇪🇸 

Kasa Batljo je poznata među lokalcima kao Kuća od kostiju pošto njena spoljašnja struktura podseća na skelet. Kao i druga Gaudijeva dela, i ovu kuću karakterišu nepravilni oblici, krivudav krov i fasada ukrašena polomljenim keramičkim pločicama. 

Građevina koja je sada Kasa Batljo je podignuta krajem 18. veka, a početkom 19. veka je kupio Josep Batljo, član jedne od najbogatijih porodica tog vremena. Iako kuća nije bila ništa posebno, gospodin Batljo je kupio zbog lokacije — i veoma brzo unajmio Gaudija da renovira i dizajnira novu kuću koja će biti najlepša i najneobičnija u ulici. 

Porodica Batljo je živela ovde sve do 1954. godine, kada je osiguravajuća kuća otkupila Kasu Batljo i otvorila kancelarije u njoj. Nakon toga je sadašnji vlasnik kuće iznajmljivao prostorije za različite događaje, a Kasa Batljo je danas muzej u privatnom vlasništvu. Kasa je 2005. godine uvrštena na Uneskovu listu svetske baštine. 

Međutim, iako zaista fasinantna, Kuća Batljo je mnogo interesantnija spolja nego unutra. Nemojte pogrešno da nas shvatite, unutrašnjost je fascinantna, ali je cena ulaznice suludo visoka za ono što dobijete. Cena ulaznice počinje od 29 EUR — i to samo ako je kupite putem interneta — a neretko ide i do preko 40 EUR. Naš iskren savet — možete i da preskočite.

#barselona #spanija #putovanje #putopis #zajednookosveta
❤️🇪🇸Park Guelj, Barselona❤️🇪🇸 ❤️🇪🇸Park Guelj, Barselona❤️🇪🇸

Park Guelj je poznat po brojnim građevinama, skulpturama, fontanama i vrtovima — koje je osmislio i dizajnirao Gaudi. 

Sagrađen između 1900. i 1914. godine, park je provobitno zamišljen kao rezidencijalni projekat za bogate stanovnike Barselone. Međutim, na kraju su samo 2 kuće sagrađene, a nijednu od njih nije dizajnirao Gaudi. Jedna od tih kuća je bila napravljena kao izložbena kuća koja bi trebalo da privuče kupce, ali kada je zapravo stavljena na prodaju — niko se nije javio da je kupi. 

Gaudi je na kraju kupio ovu kuću — i u njoj živeo od 1906. godine pa sve do svoje smrti 20 godina kasnije. Danas je ova kuća muzej posvećen Gaudiju u kome možete da vidite dekorativne predmete i nameštaj koje je arhitekta dizajnirao — ali pošto mi nismo hteli da doplatimo za ulaznicu, ne znamo da li vredi para ili ne.

U svakom slučaju, pošto je planirani rezidencijalni projekat propao, Guelj je pretvoren u javni park — s tim što se od 2013. godine plaća ulaz u park. Glavni delovi parka — uključujući ogromnu terasu koja je oivičena klupom u obliku morske zmije — preplavljeni su turistima, kao i većina Gaudijevih građevina u Barseloni. 

Ali ako zađete malo dalje, u manje popularne delove parka, onda je zapravo moguće malo se opustiti i uživati u prirodi i arhitekturi oko sebe. 

Još jedna velika mana ovog parka je što je ulaz prilično nepristupačan. Naime, morate da se popnete uz mnogo stepenika da biste ušli u park, što je daleko od idealnog, pogotovo ako ste stariji, imate poteškoće da se krećete ili putujete sa decom u kolicima. 

💰Cena ulaznice: 10 EUR

#barselona #spanija #gaudi #parkguelj #parkguell #putujemo #putopis #zajednookosveta
🇪🇸Gaudijeva Barselona III deo: Kasa Visens🇪🇸

Završena 1885. godine, Kasa Visens je prva značajna kuća koju je dizajnirao Gaudi. Kuća je smeštena u četvrti Grasia — koja je u to vreme bila zaseban grad, spojen sa Barselonom Pasažom de Grasia. 

1878. godine, Gaudijev prijatelj Manual Visens je unajmio tada nepoznatog arhitektu da dizajnira letnju kuću za njegovu porodicu. Kuća — koja je dizajnirana u orijentalnom stilu — proslavila je Gaudija i označila početak ne samo njegove blistave karijere već i početak modernizma u Kataloniji. 

Kada je Visens umro, njegova udovica je prodala kuću doktoru Antoniu Joveru koji je proširio građevinu. Jover je ponudio projekat Gaudiu, ali je arhitekta odbio jer je u to vreme bio zauzet projektovanjem Sagrade Familie. Umesto Gaudija, njegov štićenik Joan Baptista Sera je bio unajmljen za projekat. 

Tokom 20. veka, delovi poseda su prodati i na njihovom mestu izgrađene privatne kuće. Nažalost, veliki deo bašte — u kojoj je nekada bio i vodopad — tada je uništen. Takođe je uništena kapela koja je pripadala imanju. 

Kuća Visens je bila u vlasništvu porodice doktora Jovera sve do 2014. godine, kada je prodata banci iz Andore. Banka je renovirala kuću i otvorila je za javnost 3 godine kasnije. I ova kuća se nalazi na Uneskovoj listi svetske baštine. 

S obzirom na to da je ova kuća najmanje posećena od Gaudijevih kuća u Barseloni, naš topli savet je da je stavite na svoju listu stvari koje treba videti u gradu. Kada smo je mi obilazili, maltene smo bili sami u čitavom muzeju — što je potpuno drugačiji doživljaj od onoga u drugim Gaudijevim kućama. 

💰Cena ulaznice: 18 EUR

#barselona #spanija #casavicens #putujemo #putopis #zajednookosveta
🇪🇸Gaudijeva Barselona II deo: Kasa Mila(Pedr 🇪🇸Gaudijeva Barselona II deo: Kasa Mila(Pedrera)🇪🇸

Kasa Mila — poznata i kao La Pedrera — poslednja je privatna kuća koju je dizajnirao Gaudi. Kuću su naručili bračni par Pere Mila i Rozer Segimon, planirajući da žive na prvom spratu i da iznajmljuju ostale. 

Izgradnju kuće su pratili mnogi problemi. Kako je gradnja napredovala, tako je Gaudi menjao dizajn. Osim toga, dobrano je prešišao dogovoreni budžet i nije se mnogo obazirao na građevinski kod.

Kada je kuća — inspirisana planinama — završena, bila je predmet kritike i podsmeha. Naime, tadašnji stanovnici Barselone su smatrali da je ova građevina previše nekonvencionalna, zbog čega su joj dali nadimak La Pedrera, što znači kamenolom. 

Vlasnici kuća u ulici Pasaž de Grasia su takođe bili ljuti na Gaudija, smatrajući da će Kasa Mila dovesti do smanjenja cena nekretnina u četvrti. 

Nekoliko godina nakon smrti Pere Mila, njegova udovica je prodala kuću agenciji za nekretnine. Ovo se desilo 1946. godine, a ona je nastavila da živi u apartmanu na prvom spratu do svoje smrti, 1964. godine.  Kuća je stavljena na Uneskovu listu svetske baštine 1984. godine i onda restaurirana i otvorena za javnost 1996. godine. 

Međutim, uprkos tome što je deo građevine muzej — za javnost je otvoren jedan apartman, potkrovlje, krovna terasa i unutrašnje dvorište — Kasa Mila ima i druge namene. Naime, osim što služi kao kulturni centar i komercijalni prostor, kuća i dalje ima nekoliko stanovnika! 

💰Cena ulaznice: počinje od 25 EUR

#barselona #spanija #casamila #lapedrera #putujemo
#putopis #zajednookosveta
Učitaj još... Prati nas na Instagramu

NAJČITANIJE

  • Vodič kroz Istanbul — 15+ mesta koja ne treba propustiti
  • Top 40 najboljih filmova za ljubitelje putovanja
  • prtljag Kako se spakovati za put avionom
  • Vodič za Sarajevo — šta nikako ne treba propustiti
  • Berlin Vodič kroz Berlin — top 15+ stvari koje treba videti
  • Vize za državljane Republike Srbije
  • Kuba Šta treba znati pre putovanja na Kubu
  • Vodič za Lisabon — 25+ mesta koja ne treba propustiti
  • Wizzair za početnike — uputstvo za kupovinu avio karata
  • Kako provesti dan na Kosmaju
Copyright © 2023 ZajednoOkoSveta.com Preuzimanje tekstova bez saglasnosti ZajednoOkoSveta.com nije dozvoljeno. Za svaki vid saradnje, pišite na zajednookosveta@gmail.com