Skip to content
  • Srbija
  • Evropa
    • Andora
    • Austrija
    • Belgija
    • Belorusija
    • Bugarska
    • Bosna i Hercegovina
    • Crna Gora
    • Danska
    • Estonija
    • Finska
    • Francuska
    • Holandija
    • Hrvatska
    • Italija
    • Kipar
    • Letonija
    • Lihtenštajn
    • Litvanija
    • Luksemburg
    • Malta
    • Nemačka
    • Norveška
    • Poljska
    • Portugal
    • Rumunija
    • Rusija
    • San Marino
    • Severna Makedonija
    • Slovačka
    • Slovenija
    • Španija
    • Švajcarska
    • Švedska
    • Turska
    • Ukrajina
    • Vatikan
  • Daleke destinacije
    • Azerbejdžan
    • Indija
    • Izrael
    • Južnoafrička Republika
    • Kambodža
    • Katar
    • Kazahstan
    • Kirgistan
    • Kolumbija
    • Kuba
    • Tajland
    • Ujedinjeni Arapski Emirati
    • Uzbekistan
  • Putnički kutak
  • O Nama
Meni
zajedno oko sveta logo
  • Srbija
  • Evropa
    • Andora
    • Austrija
    • Belgija
    • Belorusija
    • Bugarska
    • Bosna i Hercegovina
    • Crna Gora
    • Danska
    • Estonija
    • Finska
    • Francuska
    • Holandija
    • Hrvatska
    • Italija
    • Kipar
    • Letonija
    • Lihtenštajn
    • Litvanija
    • Luksemburg
    • Malta
    • Nemačka
    • Norveška
    • Poljska
    • Portugal
    • Rumunija
    • Rusija
    • San Marino
    • Severna Makedonija
    • Slovačka
    • Slovenija
    • Španija
    • Švajcarska
    • Švedska
    • Turska
    • Ukrajina
    • Vatikan
  • Daleke destinacije
    • Azerbejdžan
    • Indija
    • Izrael
    • Južnoafrička Republika
    • Kambodža
    • Katar
    • Kazahstan
    • Kirgistan
    • Kolumbija
    • Kuba
    • Tajland
    • Ujedinjeni Arapski Emirati
    • Uzbekistan
  • Putnički kutak
  • O Nama
Hit enter to search or esc to close
Početna / Daleke destinacije • Indija / Vodič za Delhi — grad koji nikoga ne ostavlja ravnodušnim
Posted inDaleke destinacije Indija

Vodič za Delhi — grad koji nikoga ne ostavlja ravnodušnim

Humajunov mauzolej
Posted - Kaća&Marko Posted on 30.10.2018.
2

Delhi je drugi najnaseljeniji grad u Indiji — i u većini slučajeva, polazišna tačka za obilazak čuvenog Zlatnog trougla.

Iako mnogi ljudi misle da su Delhi i Nju Delhi samo dva različita naziva za isti grad, zapravo je Delhi samostalna upravna jedinica (zvanično — Nacionalna prestonična teritorija Delhi) unutar koje se nalazi 11 distrikta. Jedan od njih je Nju Delhi — koji je ujedno prestonica i Delhija i Indije.

Pročitajte još:
Šta treba znati pre putovanja u Zlatni trougao (vodič za Indiju) 

Da stvari budu još komplikovanije, neretko ćete čuti da se Delhi zapravo deli na Nju Delhi i Stari Delhi, iako ovo tehnički nije istina. Stari Delhi se nalazi u Centralnom Delhiju — a kao što smo već rekli, Nju Delhi je entitet za sebe. Ono što jeste istina, doduše, jeste da su i Stari Delhi i Nju Delhi lice i naličje istog novčića — spoj starog i novog koji savršeno priča priču o bogatoj istoriji Delhija.

Pročitajte još:
Kulturni šok — prvi put u Indiji

Šah Džahan, najpoznatiji po izgradnji Tadž Mahala, izgradio je Stari Delhi u 17. veku nakon što je odlučio da prebaci prestonicu svog carstva iz Agre u Delhi. S druge strane, Britanci su izgradili Nju Delhi kao simbol napretka. Iako sasvim drugačiji, Stari Delhi i Nju Delhi se u mnogim stvarima preklapaju i čine dva dela jedne celine.

Već na osnovu ovog uvoda je jasno koliko je Indija jedna kompleksna zemlja — i koliko toga ima da se vidi u Delhiju, prvoj i najšokantnijoj stanici na putovanju kroz Zlatni trougao.

Šta videti u Delhiju

Crvena tvrđava

Crvena tvrđava se nalazi u samom srcu Starog Delhija. Ova velelepna građevina, koju je podigao Šah Džahan u 17. veku, vekovima je služila kao glavna rezidencija vladarima Mogulske dinastije.

Nažalost, iako je tvrđava svojevrsni simbol Delhija, ne bi se moglo reći da je baš održavana. Neki delovi su pod rekonstrukcijom, a neki su samo zapušteni.

Unutra ima dosta radnjica sa suvenirima, ali su cene naravno paprene, pa je možda bolje da šoping obavite negde drugde.

Kao i kod većine znamenitosti u Zlatnom trouglu, i ovde ima mnogo više lokalnih turista nego stranaca, tako da možete da očekujete da će svi želeti da se fotkaju sa vama.

Crvena tvrđava, jedan od najpoznatijih prizora iz Delhija.
Obavezno fotkanje sa lokalcima ispred tvrđave.

Džama Mašid

Džama Mašid je jedna od najvećih i najpoznatijih džamija u Indiji. Ovu veličanstvenu građevinu (stvarno je neverovatna) je takođe izgradio veliki Šah Džahan u 17. veku. Džamija još uvek radi — a u dvorište može da stane oko 25,000 ljudi.

U Džama Mašid ne možete da uđete obuveni, tako da ili možete da ostavite obuću ispred (i nadate se da vam je neće ukrasti) ili da je spakujete u ranac ili torbu. Ulaz se ne plaća — ALI moraćete da platite ako želite da fotkate unutra.

Žene na ulazu dobijaju dugačku odoru (besplatno) — mada moram da napomenem da su samo meni dali da se pokrijem iako sam bila i više nego pristojno obučena.

I ovde će dosta njih želeti da se fotka sa vama, buljeći pre u vas nego u prelepu građevinu ispred sebe.

Džama Mašid ili “džamija u kojoj se ogleda svet.“
Jedna od omiljenih fotki iz Indije. 🙂
Evo šta su me naterali da obučem. Nisam bila srećna. 🙂

Humajunova grobnica

Izgrađena 100 godina pre Tadž Mahala, Humajunova grobnica je prva vrt-grobnica u Indiji, napravljena po ugledu na rajski vrt iz Kurana.

Ova neverovatna građevina je uticala na izgradnju budućih mogulskih grobnica — od kojih je Tadž Mahal najsavršenija i najpoznatija.

Osim glavne grobnice u kojoj su sahranjeni Humajun, njegova žena Banu Begum i drugi mogulski vladari, u samom kompleksu se nalazi još manjih građevina, uključujući i mauzolej avganistanskog plemića Isa Kan Niuazija.

Od svega što smo videli u Delhiju, usudili bismo se da kažemo da je Humajunova grobnica najlepša — ili je makar na nas ostavila najjači utisak.

Grobnica Isa Kan Niuazija, sagrađena pre Humajunove grobnice.
Ulaz u rajski vrt Humajunove grobnice.
Iiii evo je — Humajunova grobnica!
Još jedna fotka mauzoleja — jer je predivan. 🙂

Safdardžungova grobnica

Još jedan monumentalni mauzolej, Safdardžungova grobnica je poslednja veličanstvena vrt-grobnica koju su izradili Moguli.

Podignuta u 18. veku, na zalasku moći mogulskog carstva, ova grobnica je često bila kritikovana zbog manjka simetrije i lošijeg materijala koji se koristio u gradnji.

Međutim, iako možda nije impresivna kao Humajunova grobnica, svakako je vredi videti — ako ništa zbog toga što mali broj turista dolazi ovde, pa zaista možete da uživate u pogledu bez cike i vike oko vas.

Kada smo mi obilazili Safdardžungovu grobnicu, u kompleksu je bilo desetak ljudi, sunce je zalazilo i profesionalni fotograf je fotkao prelepu Indijku u njihovoj svečanoj nošnji, tako da je iskustvo zaista bilo predivno.

Ulaz u Safdardžungovu grobnicu.

Lotosov hram

Lotosov hram je jedna od najčuvenijih znamenitosti u Delhiju — iako je građevina izgrađena pre samo tridesetak godina.

Bez obzira na to što je primer moderne arhitekture, hram svake godine prima hiljade i hiljade turista iz celog sveta. Na osnovu nekih podataka, Lotosov hram je zapravo najposećenija građevina na svetu (i najposećenija građevina u Indiji, posećenija čak i od Tadž Mahala) — ali to nije lako utvrditi s obzirom na to da je ulaz besplatan za sve.

U hram su dobrodošli ljudi svih veroispovesti, tako da ćete zaista videti šarenu gomilu ovde. Imajući u vidu koliko je popularan i da niko ne plaća ulaz, ovde očekujte podugačke redove i detaljan pretres stvari. Unutar hrama je zabranjeno fotografisanje.

Lotosov hram — nažalost, samo odavde može da se fotka.

Kapija Indije

Kapija Indije je ratni memorijal posvećen poginulim vojnicima britansko-indijske vojske u Prvom svetskom ratu i Trećem anglo-afganskom ratu. Ako imate prilike, posetite je i u toku dana i u toku noći pošto je osvetljena između 7 i pola 10 uveče.

Kapiju Indije svakodnevno poseti veliki broj turista, a pošto se naravno ne plaćaju nikakve ulaznice, gužve su ogromne.

Osim lokalaca i stranaca koji pokušavaju da uhvate savršenu fotku, kod kapije se nalazi velik broj uličnih prodavaca i prosjaka koji će vas nemilosrdno pratiti i svojski se truditi da vam izvuku neke pare.

Nažalost, ovo zaista čoveku pokvari doživljaj, tako da se mi nismo zadržali kod kapije duže od 15, 20 minuta.

Kapija Indije na kojoj su uklesana imena 13,300 poginulih vojnika.
Evo i nas ispred Kapije Indije. 🙂

Gurudvara Bangla Sahib

Gurudvara Bangla Sahib je sički hram u kome se svakodnevno održavaju molitve i rituali kojima bilo ko može da prisustvuje. U hramu se nalazi ogromna kuhinja koja dnevno hrani hiljade i hiljade ljudi, sveti bazen na otvorenom, škola i umetnička galerija.

Pre ulaska u hram morate da se izujete (postoji posebna prostorija za strance gde ostavljate obuću), pokrijete ramena ako su otkrivena i stavite maramu na glavu (dobijete u hramu). Volonteri, koji vode strance u obilazak hrama, će vam pričati o njihovoj religiji i o tome kako funkcioniše hram.

Gužve ovde su nenormalne, ali je iskustvo neprocenljivo. Siki su jako ljubazni i prijateljski nastrojeni, tako da pitajte vodiča šta god vas zanima — oni zaista žele da približe strancima svoju religiju.

Gurudvara Bangla Sahib — ili sički hram kome nikad nećemo zapamtiti ime. 🙂
Kod svetog bazena. 🙂
Siki u hramu.

Akšardam

Akšardam je drugi najveći Hindu hram u Indiji (i u svetu). Izgrađen 2005. godine, ovaj hram slavi hindi i indijsku kulturu kroz milenijume. Unutar samog kompleksa se nalazi nekoliko građevina — a oko hrama se nalaze prelepe muzičke fontane koje su osvetljene noću.

70% svih turista koji se nađu u Delhiju obiđu Akšardam — što nas nimalo ne čudi s obzirom na to da je hram predivan.

Ulaz u Akšardam je besplatan za sve — ali unutar kompleksa ne smete da unesete telefon, fotoaparat, torbu, cigarete i još mnogo toga. Stvari možete da ostavite u garderobi, ali ako unajmite kola, možda je bolje da ostanu kod vozača.

Redovi za ulazak u hram su poduži — nama je trebalo oko pola sata da prođemo obezbeđenje. Nažalost, unutra je zabranjeno slikanje — ali ako vam je za utehu, možete da kupite knjižicu o hramu ili razglednice za uspomenu.

Akšardam — slika uzeta iz vodiča koji smo kupili u hramu pošto je slikanje strogo zabranjeno.

Kutub Minar

Kutub Minar je najviši minaret na svetu sačinjen od opeke. Unutar ovog minareta visokog 72,5 metara se nalazi 379 spiralnih stepenika.

Nekada su ljudi mogli da uđu u minaret, ali nakon jezive nezgode 1981. godine (stampedo koji je nastao nakon što je u minaretu nestalo struje) u kojoj je život izgubilo skoro 50 ljudi, Kutub Minar je zatvoren.

Iako poseta zatvorenom minaretu možda ne zvuči preterano zanimljivo, Kutub Minar se nalazi u okviru impozantnog Kutub kompleksa koji još čine i nekoliko grobnica, ruševine džamije i hindu hramova i druge impresivne građevine (poput džinovskog, nikad završenog Alai minareta).

Ovo mesto se smatra jednim od najveličanstvenijih primera indo-islamske kulture, te ne čudi da ga godišnje poseti par miliona turista.

Kutub minaret.
Ispred Kutub Minara — radnik iz obezbeđenja nam pokazao gde da se fotkamo. 🙂
Ostaci građevina u Kutub kompleksu.
Nikad završeni Alai minaret.

Gandi Smriti

Nekada poznat kao Birla kuća, Gandi Smriti je muzej posvećen Mahatmi Gandiju. Ovo je mesto gde je Gandi proveo poslednja 144 dana svog života i gde je bio ubijen 30.01.1948. godine.

Osim što možete da vidite gde je živeo i umro, u Gandi Smriti možete dosta toga da naučite o prošlosti Indije i životu i radu oca nacije.

Nažalost, kada smo mi bili u Indiji, u zemlji su uveliko tekle pripreme za proslavu Gandijevog rođendana, tako da je Gandi Smriti bio zatvoren za posetioce.

Ipak, Gandijev muzej smo zaista želeli da vidimo — a verujemo i svako ko posećuje Indiju — tako da smatramo da mu je mesto na listi mesta koje ne treba propustiti u Delhiju.

Gandijev memorijal, Delhi
Gandijev memorijal.

Šta još raditi u Delhiju

Ukoliko imate još vremena u Delhiju ili biste voleli da vidite neke malo manje poznate ili nekonvencionalne znamenitosti i atrakcije, preporučujemo sledeće 3:

Džantar Mantar — Izgrađen u 18. veku, Džantar Mantar je astronomska opservatorija koju čini 13 astronomskih instrumenata. U Indiji postoji sve ukupno 5 Džantar Mantara, pa ako ne stignete da obiđete ovaj u Delhiju, imaćete priliku da vidite jedan u Džajpuru.

Ispred jedne od astronomskih sprava u Džantar Mantaru.

ISKCON — Ako želite da vidite kako igleda Hare Krišna hram, ISKCON hram je jedan od najpoznatijih na svetu. Ovde u principu ne dolaze stranci i nema šta mnogo da se vidi ili radi, tako da vam je dovoljno pola sata za obilazak.

ISKCON hram.

Agrasen Ki Baoli — Ovo je nekadašnji stepenasti bunar koji se prostire na tri nivoa. Iako smo na raznim blogovima pročitali da za ovo mesto retko ko zna i da nikad nije prenatrpano ljudima, mi nismo mogli da sednemo a kamoli da se pentramo po svim nivoima.

Gužve na stepenicama.

Smeštaj u Delhiju

Delhi je ogroman grad prepun istorijskih i kulturnih znamenitosti. Ako ste kao i mi, bitno vam je da je smeštaj blizu onih mesta koje želite da obiđete. Međutim, sve atrakcije u Delhiju su toliko razbacane po gradu da je skoro pa svejedno gde ćete izabrati smeštaj — sve dok izaberete deo grada koji je koliko toliko bezbedan.

Evo su delovi grada u kojima turisti najčešće borave:

  • Paharganj, poznat i kao Veliki Bazar. Ovo je centralni kraj Delhija gde se nalazi dosta hotela i hostela i gde veliki broj stranaca odseda, pogotovo bekpekera. Prednost je što je ovaj kraj jako blizu železničke stanice, pa ako planirate da putujete vozom do Agre (ili bilo gde drugde u Indiji), Paharganj je dobra opcija za vas. Naš hotel je bio ovde — i iako je lokacija stvarno dobra, budite spremni da ćete kod bazara videti mnoge stvari koje će vas šokirati.
  • Karol Bagh, modernija verzija Paharganja. U ovom delu Delhija se nalaze malo skuplji hoteli, mada koliko smo mi videli na Booking.com, mogu da se nađu i jeftinije opcije. Ako želite da budete malo dalje od epicentra dešavanja u Delhiju, razmislite o ovom kraju. Dobra stvar je što ovde ima dosta mesta za šoping, pa je Karol Bah super za turiste koji baš vole da kupuju suvenire.
  • Connaugh Place, poslovni centar Delhija. Skuplji od prethodne dve opcije, ovaj kraj je savršen za ljude koji ne žele odmah da se nađu u haosu Delhija i koji žele da vide moderniju stranu Indije.
  • Južni Delhi, zelena oaza u Delhiju. Ako ste spremni da date više para za smeštaj i hoćete da budete u super bezbednom kraju (koji je totalno drugačiji od ostatka Delhija), razmislite i o Južnom Delhiju. Hoteli su ovde uglavnom skupi, ali mogu da se nađu i neke pristojne a pristupačne opcije.
  • Stari Delhi, najstariji i najluđi deo grada. Ovde uglavnom odsedaju lokalni turisti — i pokoji neustrašivi stranac. Stari Delhi je veoma prljav, izuzetno bučan i prenatrpan ljudima. Neko će reći da je ovo prava Indija — i verovatno da jeste — ali mi zaista ne bismo preporučili nikome ko ide prvi put u Indiju i ne zna šta ga čeka da ovde izabere smeštaj. Kraj svakako treba obići, ali što se nas tiče, par sati u Starom Delhiju je sasvim dovoljno.

Transport u Delhiju

Prvo i pre svega, saobraćaj u Delhiju je totalno ludilo. Saobraćajne gužve i zastoji su normalna pojava, tako da čak i ako vam na mapi deluje da su dve turističke atrakcije blizu, moguće je da će vam trebati dosta vremena od tačke A do tačke B.

Ono što je pozitivno jeste da ima stvarno dosta načina da se krećete po gradu, uključujući:

  • Autobusi — Ovo je najjeftinija opcija, ali svakako nije najbrža ili najkomfornija. Iskreno, kada smo videli kolike su gužve u lokalnim busevima, stvarno nam nije palo na pamet da se upustimo u tu avanturu.
  • Taksi — Kao i verovatno svugde na svetu, ovo je jedna od najskupljih opcija za transport po gradu. I naravno, budite sigurni da će probati (i verovatno uspeti) da vas prevare za cenu vožnje.
  • Metro — Metro u Delhiju nije još završen i stanice su dosta udaljene jedna od druge, tako da nije baš najzgodnije ovako obilaziti grad. Očekujte velike gužve.
  • Lokalni vozovi — U Delhiju ima dosta železničkih stanica, pa i ovako možete da se krećete po gradu. Mi se nismo vozili vozovima unutar Delhija, ali jesmo između gradova u Zlatnom trouglu – i iskreno, uopšte nije bilo strašno.
  • Rikše (i druga improvizovana vozila) — Popularne među strancima jer su autentične i jeftine, rikše su definitivno i najopasnije saobraćajno sredstvo u Delhiju. Vozači će vas sasvim sigurno svaki put prevariti za cenu vožnje, voziće kao manijaci i možda će i udariti nekog ili nešto dok vas voze.
  • Privatna kola — U svim hotelima u kojima smo bili je postojala opcija da se iznajme kola sa vozačem na 8 sati. Nakon stvarno užasnog iskustva sa rikšama, odlučili smo se za ovu opciju — i nismo se pokajali. U Delhiju smo kola plaćali oko 22 evra po danu.

Došli smo do kraja našeg detaljnog vodiča kroz Delhi. Ukoliko imate neka pitanja u vezi sa putovanjem u Indiju, slobodno nam se javite ili ostavite komentar ispod teksta. Ako vam se dopada naš sajt, zapratite nas na Instragram profilu. Hvala na čitanju!

Prethodni članak Vodič za Gent — još jedan savršen grad u Belgiji
Sledeći članak Vodič za Agru — Tadž Mahal + još 3 nezaobilazne atrakcije

2 Comments

  1. Zorica
    04.11.2018. at 11:10

    Lepo napisano i vrlo zanimljivo.

    Reply
    • Kaća&Marko
      04.11.2018. at 15:53

      Hvala 🙂

      Reply

Ostavite komentar

Odustani od odgovora

Naša Priča

Kaca i Marko

Dobrodošli na naš blog o putovanjima! Mi smo Kaća i Marko — i volimo da putujemo i pišemo o putovanjima. Na našem sajtu ćete naći iskrene utiske iz preko 40 zemalja, neobrađene fotke sa mesta koja smo posetili i savete za jeftina i odgovorna putovanja. Niko nas ne plaća da reklamiramo nešto, nemamo sponozore i ne pokušavamo da prodamo išta. Ako vam se sviđa ovo što radimo, ostavite nam komentar ispod tekstova, pratite nas na Instagramu, pustite nam poruku ili nam kupite virtuelnu šolju kafe.

Instagram

Ako pratite naše objave ili čitate naš blog, on Ako pratite naše objave ili čitate naš blog, onda znate da smo se baš oduševili Dubaijem iako smo mislili da nam se uopšte neće svideti. 

Toliko smo se oduševili da mislimo da bismo mogli jednom godišnje da odemo tamo na par dana i da nam ne bi dosadilo. 

Iako, što se nas tiče, Dubai uvek jeste dobra ideja, ako hoćete da vidite i iskusite najbolje od grada, onda idite kada je kod nas zima. 

Znali smo da je veoma vruće u avgustu, ali kada smo na telefonu videli da je subjektivni osećaj kao da je napolju 57 stepeni, nije nam baš bilo svejedno. 

Na takvim temperaturama je sve teško, a da ne pričamo što mnogo toga po gradu nije ni otvoreno jer Dubajćani nisu ludi da provode vreme napolju tokom letnjih meseci. 

U svakom slučaju, o Dubaiju smo naširoko pisali na blogu, u vodiču koji je jedan od najpopularnijih i najčitanijih na našem sajtu, pa ako vas zanima da saznate više o ovom futurističkom gradu na Bliskom istoku, bacite pogled na www.zajednookosveta.com. 🥂

#dubai #uae #putujemo #putopis #zajednookosveta
Pošto nam je povratni let za Beograd iz Abu Dabij Pošto nam je povratni let za Beograd iz Abu Dabija pomeren za jedan dan — a u Emiratima smo već bili u januaru ove godine — bez razmišljanja smo se složili da želimo opet da vidimo Dubai. Jeste da smo ga baš onako fino obišli prošli put, ali u Dubaiju uvek ima nešto da se radi. 

Opet smo otišli u isti hotel — Millenium Place Dubai Marina — za koji i dalje mislimo da je jedan od najboljih hotela u kojima smo ikad bili, i prvi od dva dana u Dubaiju otišli da vidimo Muzej budućnosti (na kraju smo ga samo i videli jer su karte uveliko bile rasprodate) i onda predveče na krstarenje sa večerom koje smo platili 115 EUR za oboje. 

Krivo nam je što nismo uspeli da uđemo u muzej, mada smo videli robota u holu, ali nema veze, ostaće nam nešto za sledeći put, a krstarenje je bilo pun pogodak jer nam na jahti konačno nije bilo toliko nepodnošljivo vruće. 

Drugi dan u Dubaiju smo odlučili da ne radimo ništa, a to ništa je značilo da smo otišli u Soluna beach club na Palmi, gde smo proveli jedno 7 sati u bazenu, sve dok nije krenula da nadolazi peščana oluja. Odlazak u ovaj beach resort smo preko našeg hotela platili 50 EUR za nas dvoje, s tim što smo 25 EUR iskoristili kao vaučer za hranu i piće. Prilično dobar kraj dugačkog putovanja. 🙃
Zadnji dan u Almatiju smo morali da napustimo apar Zadnji dan u Almatiju smo morali da napustimo apartman u 12, a let nam je bio u 10 uveče, tako da smo hteli sa sve prtljagom da odemo na polu-dnevni izlet da ubijemo vreme. 

Prvo nismo mogli da nađemo ništa povoljno — svi izleti su bili oko ili više od 100 EUR po osobi, što je stvarno puno — a onda kada smo na kraju našli prihvatljivu ponudu, ispostavilo se da su putevi ka jezerima u okolini, uključujući Veliko Almati jezero, svi zatvoreni, što zbog radova, što zbog kiša. 

Bio nam je zanimljiv izlet i u kanjon, ali za to nismo imali vremena jer se samo do tamo putuje oko 4 sata (i onda još toliko nazad).

Par dana ranije smo razmatrali i da odemo sa agencijom preko koje idu lokalci do 3 kanjona i jezera (za nekih 25 EUR po osobi), ali imajući u vidu da se kretalo u 5 ujutru, a vraćalo posle 11 uveče, od ovoga smo odustali. 

Iz ove perspektive, malo nam je žao što nismo uspeli da vidimo ništa van Almatija, ali tamo smo bili previše umorni da bismo proveli oko 20 sati na izletu. 

Na kraju smo otišli u Centralni državni muzej Kazahstana (na slici) i onda u restoran u kome smo popili nekoliko odličnih mohita — nije ispalo baš onako kako smo želeli, ali nam je bogami bilo baš fino. 

Izgleda da jesmo malo omatorili kad više ne jurcamo da vidimo sve. :) 

#almati #almaty #kazahstan #centralnaazija #azija #putujemo #putopis #zajednookosveta
Čim smo došli u Almati, odmah nam je bilo jasno Čim smo došli u Almati, odmah nam je bilo jasno da je ovo jedan moderan grad i da ne može da se poredi ni sa Taškentom, a kamoli sa Biškekom. Osećali smo se, gle čuda, kao da smo došli u neki ruski grad gde život ipak izgleda veoma slično kao kod nas. Daleko od toga da nas je Almati oduševio, ali nismo ni ostali razočarani. 

Evo šta sve ima da se vidi u Almatiju: 

📌Panfilov park — veliki park u centru grada u kome se nalazi nekoliko atrakcija, uključujući prelepu Zenkov katedralu, navodno drugu najveću drvenu crkvu na svetu, mali ali interesantni Muzej kazahstanskih narodnih instrumenata, i monumentalni memorijal posvećen Panfilov herojima koji su poginuli u Drugom svetskom ratu.

📌Kok-Tobe — brdo do kog se stiže uspinjačom i sa kog se pruža lep pogled na ceo grad. Nažalost, gore se nalazi vašar, što nam je pokvarilo utisak, ali hej, vašari su veoma popularan vid zabave u Stanovima. 

📌Kazahstanski umetnički muzej — nismo mnogo očekivali od ovog muzeja, ali nam se baš, baš dopao. 

📌Centralni državni muzej Kazahstana — imali smo višak vremena, pa smo obišli i ovaj muzej. Nije sjajan, ali nije ni loš, tako da sve zavisi koliko vremena imate u Almatiju. 

📌Pamfilov + Arbat pešačke zone — veoma fino sređeni delovi grada u kojima možete da prošetate i sednete na piće ili klopu.

📌Trg republike — nema šta puno da se radi u ovom delu grada, ali možete da vidite spomenik nezavisnosti pored koga se nalaze fontane, kao i predsedničku rezidenciju.

Još je samo bitno da napomenemo da u Almatiju, kao i u Tašketnu i Biškeku, treba koristiti Yandex aplikaciju za kretanje po gradu. Ako zavisite od gradskog prevoza, nećete se puno usrećiti, a Yandex radi savršeno i veoma je povoljan.

#almaty #kazahstan #centralnaazija #azija #putujemo #putopis #zajednookosveta
Udaljenost između Biškeka i Almatija je samo 230 Udaljenost između Biškeka i Almatija je samo 230 km, ali to malo znači u zemljama poput Kirgistana i Kazahstana u kojima su putevi u nimalo zavidnom stanju. 

Na stanicu u Biškeku smo došli oko 9 ujutru, nekih sat vremena pre polaska busa (bus ide u 8, 10, 12, 14 i 16h), kupili karte, ukrcali se unutra i čak i krenuli na vreme! Klima nije baš radila najbolje i autobus je bio toliko štrokav da se i dan danas pitamo kako nismo dobili neku kugu, ali smo bili srećni što idemo u Almati — odakle smo kretali nazad kući! 

Ovaj put smo bili spremni za prelazak granice i za WC bez vrata, a i kazahstanski graničari nam sada nisu pravili nikakav problem pri ulasku u zemlju! Sve je manje više bilo ok, osim što nismo imali baš vazduha na drugom spratu dabl dekera i što je autobus uglavnom išao, kako se nama činilo, 20 na sat. 

U svakom slučaju, u Almati smo stigli nako nešto više od 6 sati puta, na stanicu koja je neuporedivo bolja od one u Biškeku, ali je problem bio što na stanici ne postoji menjačnica i što su nam svi taksisti tražili suludo mnogo para za nešto što je trebalo da bude prilično kratka vožnja. 

Videviši da smo izmoreni i besni što taksisti oko nas obigravaju kao kobci, prišao nam je jedan vozač maršutke i pitao da li nam treba pomoć. 

Nismo se baš najbolje razumeli, i isprva smo mislili da je on samo još jedan od mnogih koji na neki način žele da nas prevare na ovom putu, ali se na kraju ispostavilo da je čovek zapravo stvarno hteo da nam pomogne (spasiba!). 

I to ne zbog para, nego eto onako! Nemamo pojma tačno šta se desilo, ali on je zaustavio neki auto, pričao nešto sa vozačem, ubacio nas unutra i poželeo nam sreću. 

U kolima na putu do smeštaja nam je palo na pamet da možda nismo trebali da uđemo u kola sa nekim nepoznatim Kazahstancem, ali smo se onda setili gde smo — i da u ovom delu sveta tako stvari funkcionišu, ljudi se snalaze, i to i nije uopšte tako loše. A i stigli smo u apartman sa novčanikom i oba bubrega! 

#almaty #kazahstan #centralnaazija #putopis #putujemo #zajednookosveta
Da ne bude da smo potpuno neprevedni prema Biškek Da ne bude da smo potpuno neprevedni prema Biškeku — ili Kirgistanu — treba napomenuti da ono malo turista što dolazi u zemlju uglavnom obilazi prirodne lepote. 

Mi smo videli jedan od najpoznatijih nacionalnih parkova u Kirgistanu, Al Arču, i iskreno možemo da kažemo da su nas prizori tamo ostavili bez reči — a mi smo samo išli u laganu šetnju. 

Ako možete i želite da provedete više vremena u Kirgistanu i pogotovo ako vas zanima planinarenje i istraživanje divljine, sigurno će vaš utisak biti dosta drugačiji nego naš. 

I naravno, sve ovo što smo dosad napisali o Biškeku ne znači da ga ne treba posetiti ako vas put navede ovde ili da se mi kajemo što smo ga videli — samo da ne treba imati velika očekivanja. 

#biskek #alarcha #kirgistan #azija #putujemo #zajednookosveta
Pošto u Biškeku nema bog zna šta da se radi, je Pošto u Biškeku nema bog zna šta da se radi, jedan dan smo izdvojili za posetu nacionalnom parku Al Arča koji se nalazi na svega 40 km od kirgistanske prestonice. 

Al Arča je popularna destinacija za planinarenje, piknik i istraživanje prirode, kako među lokalnim stanovništvom tako i među turistima. 

U parku imaju dve staze, jedna koja je veoma lagana i prati reku — ovo je staza kojom smo mi išli — i jedna koja ide uzbrdo, do vodopada, i koja je zahtevnija i za koju treba ipak imati neku opremu. I nakon vodopada imaju staze, ali su one rezervisane za iskusne planinare koji se penju na vrhove planinskog lanca Tian Šan. 

Da bismo došli do Al Arče, unajmili smo kola sa vozačem za 70 EUR. Realno nas je agencija odrala, ali takve su cene za turiste, plus nam alternativni način dolaska do parka nije delovao nimalo interesantno. 

Naime, gradski prevoz do parka ne postoji, a ako hoćete samostalno da dođete do Al Arče, onda morate da hvatate maršutku kod Oš bazara, da nekako namolite vozača da vas ostavi kod prve kapije za nacionalni park (srećno ako ne znate ruski) i da onda nađete nekog ko će vas besplatno ili za pare prebaciti 12 km do ulaska u park. 

Ako se odlučite na ovo, srećno! I ne zaboravite da sve morate isto i u povratku. 

Elem, uprkos tome što smo bili lakši za 70 EUR nakon posete Al Arči, svakome bismo preporučili da ode i vidi ovaj nacionalni park jer je priroda zaista ne-ve-ro-va-tna, plus ćete možda, kao mi, imati sreće i videti pokoju životinju kojoj je park dom (pozdrav za 3 veverice koje su prišle da nam se jave). 

#alarcha #kyrgyzstan
#kirgistan #centralnaazija
#azija #putujemo #putopis #zajednookosveta
Žao nam je što to moramo da kažemo, ali Biškek Žao nam je što to moramo da kažemo, ali Biškek je baš jedan ružan, otužan grad. Verovatno najružniji i najotužniji koji smo do sad videli. 

Ali nam je takođe ostao u dragom sećanju, jer za razliku od Taškenta, sve je jako blizu i bukvalno na svakom ćošku ima prodavnica i restorana, plus smo se mnogo bolje proveli i osećali nego u uzbekistanskoj prestonici (ako izuzmemo stomačne tegobe koje su počele negde ovde). 

Ako nas pitate šta morate da vidite u Biškeku, naš odgovor je — ništa. Sve je manje više bezveze, ali ako želite spisak stvari, evo šta bismo mi izdvojili:

📌Ala-Too trg — glavni gradski trg na kome se nalazi statua Manasa, legendarnog kirgistanskog junaka.

📌Istorijski muzej — smešten na glavnom trgu, ovaj muzej je zapravo ok (ako ništa drugo, videćete pravu jurtu izbliza). Iza Muzeja se nalazi ogromna statua Lenjina. 

📌Ruska crkva — simpatična belo plava pravoslavna crkva.

📌Parkovi — šetajući centrom grada, proći ćete kroz nekoliko lepo sređenih parkova, uključujući Dubov i Panfilov.

📌Oš bazar — buvljak sličan onome u Taškentu.

Lutajući gradom, verovatno ćete naići i na parlament, pozorište, cirkus i razne spomenike, ali ništa od ovoga se ni po čemu ne izdvaja, osim po tome što izgleda kao da je, kao i čitav grad, ostalo zarobljeno negde tamo u prošlom veku. 

#biskek #kirgistan #centalnaazija #azija #putujemo #putopis #zajednookosveta
🇰🇬Dobrodošli u Kirgistan — horor priča i 🇰🇬Dobrodošli u Kirgistan — horor priča iz noćnog busa 

Sada kad je prošlo neko vreme, ne možemo da se ne zapitamo zašto smo mislili da je dobra ideja da idemo noćnim busom iz Uzbekistana u Kirgistan koji na nekih sat vremena vožnje od Taškenta prelazi u Kazahstan i satima putuje kroz njega da bi tek na nekih 45 minuta od Biškeka zapravo ušao u Kirgistan. Šalu na stranu, ovo putovanje busom nam je jedno od najgorih do sad — ili smo mi malo omatorili pa nam više ovakve avanture nisu preterano zabavne. 

U svakom slučaju, na papiru ceo put zvuči podnošljivo. Kreće se iz Taškenta u 8 uveče, putuje se oko 12 sati, a karta košta samo 20 i nešto EUR. U praksi, ovo je značilo celu noć u drndavom busu u kome smo mi bili jedini stranci (okej, bilo je Rusa, ako se oni računaju kao stranci) i u kome je bio čitav razdragani kik-boks tim iz Uzbekistana. 

Ovo je dobro mesto da kažemo da Uzbekistanci iz nekog razloga nikako ne vole slušalice — ali obožavaju da gledaju klipove na telefonima satima. Svaki član kik-boks tima koji nas je okruživao je satima uživao u blagodetima Jutjuba i baš nikome nisu smetali zvuci koji dopiru iz drugih telefona. Ako su Kinezi poznati po mučenju vodom, onda Uzbekistanci treba da se proslave po mučenju Jutjubom! 

Na sve ovo, napolju je bilo pakleno vruće, čak i nakon zalaska sunca, ali je naš vozač smatrao da klima nije neophodna na 40 stepeni u smrdljivom busu — ruku na srce, palio je klimu nakon što bi se neko požalio i onda je ugasio za 7 do 10 minuta. 

Ali nije to bio kraj našim mukama. Prelazak granice sa Kazahstanom nam je bio gori i stresniji nego prelazak granice Tajland-Kambodža — prvo moraš da vadiš sve svoje stvari na granici koja više izgleda kao vašar nego granica, pa onda pratiš masu ljudi kroz silne hodnike, pa prolaziš granične formalnosti (i ubeđuješ kazahstanskog graničara da tebi stvarno ne treba viza), pa onda pređeš granicu u vašar sa druge strane i nemaš pojma gde ti je bus. I kao šlag na tortu, onda odeš u WC (čučavac, naravno) koji nema vrata. 

To je to, ovde ćemo da se zaustavimo. Jedino pozitivno je što smo znali šta nas čeka na graničnom prelazu sa Kirgistanom. I što smo stigli u Biškek u jednom komadu.
Učitaj još... Prati nas na Instagramu

NAJČITANIJE

  • Vodič kroz Istanbul — 15+ mesta koja ne treba propustiti
  • Top 40 najboljih filmova za ljubitelje putovanja
  • Vodič za Sarajevo — šta nikako ne treba propustiti
  • prtljag Kako se spakovati za put avionom
  • Berlin Vodič kroz Berlin — top 15+ stvari koje treba videti
  • Vize za državljane Republike Srbije
  • Kuba Šta treba znati pre putovanja na Kubu
  • Vodič za Lisabon — 25+ mesta koja ne treba propustiti
  • Vodič za Trst — top 5 stvari koje vredi videti (za 1 dan)
  • Wizzair za početnike — uputstvo za kupovinu avio karata
Copyright © 2023 ZajednoOkoSveta.com Preuzimanje tekstova bez saglasnosti ZajednoOkoSveta.com nije dozvoljeno. Za svaki vid saradnje, pišite na zajednookosveta@gmail.com