Skip to content
  • Srbija
  • Evropa
    • Andora
    • Austrija
    • Belgija
    • Belorusija
    • Bugarska
    • Bosna i Hercegovina
    • Crna Gora
    • Estonija
    • Finska
    • Francuska
    • Holandija
    • Hrvatska
    • Italija
    • Kipar
    • Letonija
    • Lihtenštajn
    • Litvanija
    • Luksemburg
    • Malta
    • Nemačka
    • Poljska
    • Portugal
    • Rumunija
    • Rusija
    • San Marino
    • Severna Makedonija
    • Slovačka
    • Slovenija
    • Španija
    • Švajcarska
    • Turska
    • Ukrajina
    • Vatikan
  • Daleke destinacije
    • Azerbejdžan
    • Indija
    • Izrael
    • Južnoafrička Republika
    • Kambodža
    • Katar
    • Kolumbija
    • Kuba
    • Tajland
    • Ujedinjeni Arapski Emirati
  • Putnički kutak
  • O Nama
Meni
zajedno oko sveta logo
  • Srbija
  • Evropa
    • Andora
    • Austrija
    • Belgija
    • Belorusija
    • Bugarska
    • Bosna i Hercegovina
    • Crna Gora
    • Estonija
    • Finska
    • Francuska
    • Holandija
    • Hrvatska
    • Italija
    • Kipar
    • Letonija
    • Lihtenštajn
    • Litvanija
    • Luksemburg
    • Malta
    • Nemačka
    • Poljska
    • Portugal
    • Rumunija
    • Rusija
    • San Marino
    • Severna Makedonija
    • Slovačka
    • Slovenija
    • Španija
    • Švajcarska
    • Turska
    • Ukrajina
    • Vatikan
  • Daleke destinacije
    • Azerbejdžan
    • Indija
    • Izrael
    • Južnoafrička Republika
    • Kambodža
    • Katar
    • Kolumbija
    • Kuba
    • Tajland
    • Ujedinjeni Arapski Emirati
  • Putnički kutak
  • O Nama
Hit enter to search or esc to close
Početna / Evropa • Nemačka / Vodič kroz Berlin — top 15+ stvari koje treba videti
Posted inEvropa Nemačka

Vodič kroz Berlin — top 15+ stvari koje treba videti

Berlin
Posted - Kaća&Marko Posted on 09.02.2019.
12

Glavni i najveći grad Nemačke, Berlin je danas jedan od najvažnijih političkih i kulturnih centara Evrope. Ovde dolaze turisti iz celog sveta, od ljudi koji žele da nauče više o istoriji ovog područja, umetničkih duša, gurmana i pivopija pa sve do onih koje zanima kreativna, urbana strana grada, noćni život ili odmor od svega.

Berlin zaista ima ponešto za svakoga — i sigurno se može smatrati jednim pravim globalnim gradom. Međutim, ono što ostavlja najveći utisak u Berlinu jeste svakako gradska istorija — najpre period Drugog svetskog rata i Hladnog rata.

Iako se Berlin oporavio od svega što se dešavalo u prošlom veku, mnogobrojne građevine, spomenici i memorijali stoje kao podsetnici na ovo mračno razdoblje. Zapravo, toliko ih je da na trenutke deluje kao da je to jedino što Berlin ima do ponudi — ali kad zagrebete ispod površine i upoznate ovaj grad malo bolje, naći ćete u Berlinu sve ono zbog čega ste došli.

Šta videti u Berlinu

1. Brandenburška kapija

Svaki grad ima svoj simbol, ono nešto po čemu ga ceo svet zna. To nešto u Berlinu je definitivno Brandenburška kapija.

Podignuta u 18. veku na mestu stare gradske kapije — a na današnjem Pariskom trgu, na zapadnom kraju poznatog bulevara Unter den Linden — Brandenburška kapija je svedok mnogim bitnim događajima u gradskoj istoriji.

Nakon poraza pruske vojske početkom 19. veka, Napoleon Bonaparte je trijumfalno prošao ispod kapije i odneo kuadriju (spomenik kočije sa četiri konja koji se nalazi na vrhu kapije) u Pariz.

Brandenburška kapija.

Za vreme nacista, kapija je korišćena kao simbol partije. Srećom, preživela je Drugi svetski rat — ali sa znatnim oštećenjima. Samo jedna konjska glava sa originalne kuadrije je ostala čitava nakon rata — i danas se nalazi u muzeju.

Kada je Berlin bio podeljen na Istočni i Zapadni, Brandenburška kapija je služila kao granični prelaz, a nakon podizanja Berlinskog zida 13. avgusta 1961. godine, bila je zatvorena.

Kapija je postala simbol slobode u toku revolucije 1989. godine — što je i ostala sve do današnjeg dana.

2. Rajhstag

Izgrađen kao dom prve skupštine nemačkog carstva, Rajhstag je verovatno najpoznatija građevina u čitavoj Nemačkoj — u kojoj danas zaseda Bundestag, nemački parlament. Građevina je otvorena za javnost, tako da ukoliko kupite ulaznice na vreme, možete da obiđete i samu zgradu i kupolu po kojoj je čuvena.

Zgrada Rajhstaga.

Iako je ova zgrada izgorela u požaru oko 1930. godine i u toku nacističke vladavine služila uglavnom za propagandne i vojne svrhe, Rajhstag je ipak imao bitan simbolički značaj za vreme rata. Zato je i jedan od glavnih ciljeva Crvene armije tokom Bitke za Berlin bio da osvoje upravo Rajhstag. Jedna od najpoznatijih fotografija snimljenih u tom periodu je upravo ona na kojoj vojnik podiže zastavu na Rajhstagu, simbolišući pobedu Sovjetskog Saveza nad Nemačkom.

Nakon rata, zgrada je bila uništena — i kasnije i obnovljena, ali su u toku rekonstrukcije uklonjeni svi simboli, statue i dekoracije koji su imali veze sa nemačkom mitologijom. 1990. godine se upravo ovde održala ceremonija povodom ujedinjenja Nemačke — i onda je odlučeno da će se zgrada renovirati, imajući u vidu i njen prvobitan izgled i istoriju.

  • Cena ulaznice: ulaz je besplatan, ali je neophodno registrovati se pre posete, ili online ili u centru za posetioce
  • Radno vreme: od 08:00 do 24:00; poslednji ulaz je u 21:45
  • Zvanični sajt: https://www.bundestag.de/en 

3. Berlinska katedrala

Istorija najveće i najlepše crkve u Berlinu seže sve do 15. veka — ali crkva koja je podignuta 1454. godine nije bila ni nalik ovoj danas. Prvobitna crkva je zapravo bila samo katolička kapela u okviru Berlinskog dvorca koja je kasnije pretvorena u protestantsku crkvu. U 18. veku je uništena da bi se oslobodilo prostora za proširenje dvorca.

Berlinska katedrala.

Nova crkva je podignuta severno od dvorca — ali je i ona ubrzo srušena. Na njenom mestu je podignuta današnja Berlinska katedrala koja je, baš kao i Rajhstag, poznata po svojoj ogromnoj i impresivnoj kupoli.

Unutrašnjost katedrale.

Kao i mnoge druge građevine, i ova crkva je nažalost bila uništena tokom Drugog svetskog rata — i rekonstruisana par decenija kasnije. U samoj crkvi je smeštena kripta nemačke dinastije Hoencolern sa skoro 100 sarkofaga. Jedini vladar iz ove dinastije koje nije sahranjen u kripti je car Vilhelm II koji je abdicirao na kraju Prvog svetskog rata.

Osim unutrašnjosti crkve i kripte, možete se popeti i do kupole, do koje vodi 270 vijugavih stepenika i odakle se pruža fenomenalan pogled na grad.

  • Cena ulaznice: 10 EUR (ulaz je besplatan u toku službe)
  • Radno vreme: od ponedeljka do petka od 10:00 do 18:00; subota 10:00 do 17:00 i nedelja od 12:00 do 17:00
  • Zvaničan sajt: https://www.berlinerdom.de/en/

4. Muzejsko ostrvo

U Berlinu ima mnogo sjajnih muzeja — ali ubedljivo najpoznatiji se nalaze na takozvanom Muzejskom ostrvu, severnom delu ostrva na reci Špreji u samom centru Berlina.

Stari muzej na Muzejskom ostrvu.

Ovde ima čak 5 muzeja:

  • Stari muzej — Postavka uključuje dela iz antičke Grčke i Rima. Cena ulaznice je 10 EUR.
  • Novi muzej — Ovde možete da vidite odličnu egipatsku postavku, uključujući bistu egipatske kraljice Nefertiti. Cena ulaznice je 12 EUR.
  • Stara nacionalna galerija — Impresivna građevina inspirisana Akropoljom u kojoj su izložena neka od najvećih umetničkih dela iz perioda neoklasicizma, romantizma, impresionizma i moderne. Cena ulaznice je 10 EUR.
  • Muzej Bode — Ovde se nalaze skulpture, numizmatička kolekcija i vizantijska umetnost. Cena ulaznice je 10 EUR.
  • Pergamonski muzej — Najposećeniji muzej u Berlinu u kome ćete naći neverovatni Pergamonski oltar, Kapiju boginje Ištar i Kapiju tržnice iz Mileta. Cena ulaznice je 12 EUR.
Stara nacionalna galerija.

Postavke svih muzeja su naravno više nego fantastične, ali ako morate da birate jedan ili dva, definitivo posetite Pergamonski muzej i Novi muzej. Nedavno je na Muzejskom ostrvu otvoren Humboltov forum u kome su smešteni Etnografski muzej i Muzej azijskih umetnosti. Ukoliko planirate da obilazite više muzeja, možda vam se više isplati da kupite Museum Pass Berlin sa kojim možete da uđete u nekih 30 muzeja u gradu tokom 3 dana. Cena propusnice je 29 EUR.

5. Berlinski zoološki vrt

Najstariji zoo vrt u Nemačkoj i najposećeniji zoo vrt u Evropi, Berlinski zoološki vrt je zelena oaza u samom centru grada.

Iako ne podržavamo držanje životinja u zoološkim vrtovima, Berlinski zoo je mnogo više od običnog zoo vrta. Ovaj vrt sarađuje sa mnogim univerzitetima i istraživačkim institutima u cilju očuvanja ugroženih vrsta. Osim toga, Berlinski zoo učestvuje u nekoliko programa reintegracije životinja u njihova prirodna staništa.

Berlinski zoo — zelena oaza u samom centru grada.

Sam zoološki vrt je jako lepo sređen — i većina životinja živi u dobrim uslovima. Naravno, koliko god da su dobri uslovi, životinje nisu slobodne — i zaista jeste tužno videti ih u kavezima.

Berlinski zoo vrt važi za jedan od najboljih u svetu, ali pošto nismo bili ni u jednom drugom zoo vrtu (osim beogradskog), ne možemo to da tvrdimo (voleli bismo da čujemo vaše mišljenje).

U sklopu vrta se nalazi i akvarijum.

Tokom Drugog svetskog rata, ceo zoološki vrt je uništen — i od skoro 4,000 životinja, samo 91 je preživela, uključujući 2 mladunčeta lava, 2 hijene, 1 azijskog slona, 1 nilskog konja, 10 babuna, 1 šimpanzu i 1 crnu rodu.

  • Cena ulaznice: 19 EUR (28 EUR za zoo vrt i akvarijum)
  • Radno vreme: 0d 30. oktobra do 26. februara od 09:00 do 16:30, od 27. februara do 26. marta i od 25. septembra do 29. oktobra od 09:00 do 18:00 i od 27. marta do 24. septembra od 09:00 do 18:30
  • Zvaničan sajt: https://www.zoo-berlin.de/en

6. Holokaust memorijal

Holokaust memorijal ili Memorijal ubijenim Jevrejima Evrope je jedan od najneobičnijih memorijala koji postoje. Na 200,000 kvadratnih metara se nalazi 2,711 betonskih ploča koje su široke skoro 1 metar, dugačke 2.30 metara i visoke od 0.2 do 4.7 metara.

Kako je izjavio arhitekta projekta, Peter Ajsenman, ni dizajn memorijala ni broj ploča nemaju nikakvo simboličko značenje — a ceo memorijal je napravljen tako da stvori nelagodnu, zbunjujuću atmosferu.

Ceo memorijal je sačinjen od ovakvih ploča.

Ispod ovog apstraktnog memorijala, koji doduše dosta podseća na groblje, nalazi se podzemni info centar u kome su izloženi lični predmeti nekih od ubijenih ljudi. U jednoj od prostorija se na zidu projektuju imena stradalih Jevreja.

Pročitajte još:
Ukoliko želite da saznate više o Aušvicu, jednom od najozloglašenijih koncentracionih logora na svetu, pogledajte naš vodič kroz Krakov.

Idejno rešenje za memorijal žrtvama Holokausta je bilo kritikovano od samog početka — a ono što je možda najkontroverznije jeste da nigde ne piše kome je posvećen memorijal, ko je počinio strahote tokom rata i šta se sve dešavalo.

Negde u lavirintu ploča.

Istina, da ne znate za postojanje ovog memorijala ili da ne znate kako izgleda, verovatno ne biste pomislili da su ove ploče napravljene kao podsetnik na Holokaust — a možda je to i razlog zašto ljudi stalno sede i hodaju po njima.

7. Topografija terora

Na mestu nekadašnjeg sedišta SS-a, zgrade Gestapoa i glavne kancelarije za bezbednost Rajha nalazi se Topografija terora, muzej čije su postavke izložene i unutar zgrade i ispred nje.

Ovde je nekada bio centar moći nacističke Nemačke, odakle su donošene sve bitne odluke vezane za Treći Rajh.

Danas na mestu muzeja ima jako malo fizičkih dokaza o ovoj stravičnoj prošlosti — saveznička vojska je bombardovala zgrade pred kraj rata, a ono što je ostalo od njih je srušeno desetak godina kasnije.

Ostaci Gestapoa u današnjem muzeju Topografija terora.

Sam muzej je završen 2010. godine i u njemu ćete naći 3 stalne postavke o ovim nacističkim institucijama i zločinima koji su u njima planirani.

Na nekoliko mesta u muzeju imaju i fotografije i dokumenta koja ilustruju istoriju ovog perioda, od vremena kada su nacisti došli na vlast do kraja Drugog svetskog rata.

Bitno je napomenuti i da se deo muzeja nalazi u okviru Princ Albert ulice, koja je za vreme Hladnog rata bila granica između američkog i sovjetskog dela Berlina, pa ćete ovde videti i najduži očuvani deo Berlinskog zida u centru grada.

Ostaci Berlinskog zida.
Pro savet:
Ako želite da saznate više o Berlinu tokom Drugog svetskog rata, mnoge agencije organizuju ture o Trećem Rajhu.

Postoje i besplatne pešačke ture na kojima ćete videti sve od Rajhstaga i Ministarstva vazduhoplovstva pa do mesta gde je bio Hitlerov bunker (spoiler — danas se tu nalazi parking) i Topografije terora.

  • Cena ulaznice: ulaz je besplatan
  • Radno vreme: od 10:00 do 20:00 svakog dana
  • Zvaničan sajt: https://www.topographie.de/en/topography-of-terror/

8. Kontrolna tačka Čarli

Kontrolna tačka Čarli, poznatija kao Čekpoint Čarli, bio je najpoznatiji granični prelaz između Istočnog i Zapadnog Berlina tokom Hladnog rata. Ovo je bio jedini prelaz gde su savezničke diplomate, vojna lica i strani turisti mogli da pređu u sovjetski deo grada — a i preko koga su ljudi iz Istočnog Berlina pokušavali da prebegnu u Zapadni.

Čekpoint Čarli danas.

Čekpoint Čarli je danas jedno od najčuvenijih mesta u gradu, popularizovano kroz mnoge špijunske knjige i filmove, poput Octopussy i Bridge of Spies. Punkt je rekonstruisan tako da podseća na filmsko-romantičnu verziju punkta tokom rata — sa sve zastavama, peščanim vrećama i vojnicima.

Trabi muzej 🙂

Ovde se nalazi i Čekpoint Čarli muzej, u kome možete da naučite više o Berlinskom zidu i ljudima koji su bežali iz Istočne Nemačke. U muzeju su izložene i sprave koje su ljudi koristili za beg, uključujući balon i mini-podmornicu. Cena ulaznice je 17.50 EUR.

Nedaleko od kontrolnog punkta smešten je i Trabi muzej, zanimljivo mesto za sve ljubitelje trabanta. Osim što možete da naučite mnogo toga o ovim kolima, odavde možete i da krenete Trabantom na turu grada. Cena ulaznice za muzej je 9 EUR.

9. Istočna galerija

Istočna galerija je najduža otvorena galerija na svetu — i ujedno i najduži neprekinuti deo Berlinskog zida. Odmah nakon što je zid srušen, oko 120 umetnika iz celog sveta je došlo u Berlin i krenulo da oslikava Istočnu galeriju koja je otvorena u septembru 1990. godine.

Istocna galerija
Čuveni Bratski poljubac. Fotka preuzeta sa wikipedia.com.

Ova galerija se proteže na 1.3 kilometara i sastoji iz preko 100 slika koje ilustruju političke promene koje su se dešavale 1989. i 1990. godine. Najpopularnija dela na zidu su Bratski Poljubac Dmitrija Vrubela, koji prikazuje Eriha Honekera i Leonidu Brežnjeva kako se ljube, kao i Trabant Birgite Kinders, naslikan tako da izgleda kao da trabant probija kroz Berlinski zid.

Istocna galerija, Berlin
Trabant izlazi iz zida. Fotka preuzeta sa wikipedia.com.

S obzirom na to da se galerija nalazi na otvorenom, ne čudi mnogo da je česta meta vandalizma — osim crtanja grafita i škrabanja imena preko slika, galeriju ugrožavaju i turisti koji žele da ponesu deo zida kući kao uspomenu. Zbog svega ovoga, u planu je podizanje nekakve zaštitne barijere koja bi sprečila i lokalce i turiste da uništavaju zid.

10. Aleksandrov trg

Aleksandrov trg, bolje poznat kao Aleksanderplac, najveći je trg u Berlinu i jedno od najživljih mesta u gradu. Trg je i jedan od glavnih saobraćajnih čvorova u nemačkoj prestonici i mesto odakle možete pešaka doći do mnogih turističkih atrakcija — Crvene skupštine, Berlinske katedrale i Muzejskog ostrva.

Tabla za ulaz na Aleksanderplac.

Sa Aleksanderplaca se vidi najviša struktura u gradu — poznati TV toranj izgrađen za vreme Hladnog rata kao simbol komunističke moći. Danas je toranj jedan od mnogih simbola Berlina i jedno od najposećenijih mesta u Nemačkoj.

Na toranj, koji je visok 368 metara, možete da se popnete — i sa opservacione palube koja se nalazi na preko 200 metara uživate u fenomenalnom pogledu na grad. Ulaznica košta 22.50 EUR.

TV toranj, pogled sa Aleksanderplaca.

Na samom trgu se još nalazi Svetski sat, neobičan sat na osnovu koga može da se odredi tačno vreme u skoro 150 gradova širom sveta. Naravno, na trgu i u njegovoj neposrednoj blizini ima i mnogo prodavnica, restorana, kafića i drugih ugostiteljskih objekata i atrakcija.

11. Šarlotenburg palata

Nekadašnja letnja kraljevska rezidencija, Šarlotenburg palata je najveća i najlepša palata u Berlinu, koja je dobila ime po Sofiji Šarloti, mlađoj sestri engleskog kralja Džordža I i supruzi pruskog kralja Fridriha III.

Sofija Šarolta je palatu dobila na poklon od muža — a nakon njene smrti, kralj Fridrih III je nazvao palatu po njoj.

Ovde možete videti neverovatne barokne prostorije, kraljevske apartmane, porcelanske kolekcije, razna umetnička dela i još mnogo toga.

Šarlotenburg palata.

Na imanju je sagrađen i divan park, gde su smešteni Belvedere kuća čaja, mauzolej kraljice Luize i mala kuća projektovana po uzoru na vile u Napulju.

Šarlotenburg palata, kao i većina letnjih rezidencija u Evropi, nalazi se izvan centra grada, u istoimenom naselju u kojem ćete naići i na prvi tržni centar otvoren u Berlinu, nekoliko fakulteta i par muzeja.

  • Cena ulaznice: 19 EUR
  • Radno vreme: od 01. novembra do 31. marta od 10:00 do 16:30 i od 01. aprila do 31. oktobra od 10:00 do 17:30; palata nije otvorena ponedeljkom
  • Zvaničan sajt: https://www.spsg.de/en/home/

12. DDR muzej

Preko puta Berlinske katedrale se nalazi popularan DDR muzej — muzej posvećen životu u Nemačkoj Demokratskoj Republici ili Istočnoj Nemačkoj.

Ovaj interaktivni muzej (u kome možete da pipnete svaki eksponat) se fokusira na sve aspekte života u ovo doba, od toga kako su ljudi živeli i radili do toga kako su se oblačili, šta su radili u slobodno vreme i šta su jeli.

Preko 300 ljudi je doniralo svoje lične predmete za potrebe muzeja, uključujući fotografije, odeću, pokućstvo, kamere i mnoge druge stvari.

DDR muzej
Rekonstruisana soba iz perioda Hladnog rata. Fotka preuzeta sa wikipedia.com.

Ovde možete videti kako su tada izgledali stanovi i škole i virtuelno voziti trabanta po ulicama Istočnog Berlina. Možete naučiti više i svemu onome što je tadašnji režim želeo da ostane sakriveno od običnih građana, poput tajnih aktivnosti državnih bezbednosnih službi i privilegija političke elite.

Iako mali, ovaj muzej je prepun zanimljivih stvari, tako da svakako posetite ovo mesto ako vas zanima kako je izgledao svakodnevni život običnih ljudi tokom Hladnog rata.

  • Cena ulaznice: 12.50 EUR
  • Radno vreme: od 09:00 do 21:00 svakog dana
  • Zvaničan sajt: https://www.ddr-museum.de/en

13. Spomen crkva cara Vilhelma

Jedna od nezaobilaznih stvari na putovanju u Berlin jeste šetnja avenijom Kurfurstendam, berlinskim Šanzelizeom. Osim što je ulica jako lepo sređena i što u njoj ima nebrojeno mnogo prodavnica, pogotovo onih sa luksuznom odećom, ovde treba posetiti spomen crkvu cara Vilhelma koja nosi pomalo neslavan nadimak Šuplji ili Okrnjeni zub.

Spomen crkva cara Vilhelma koja izgleda kao okrnjen zub.

Crkva je nadimak dobila zbog svog neobičnog izgleda. Naime, originalna crkva, podignuta krajem 19. veka, bila je skoro sasvim uništena u bombardovanju 1943. godine. Nakon kraja rata su postojali planovi da se sagradi potpuno nova crkva, ali građani Zapadnog Berlina nisu želeli da se sruše ostaci stare crkve, te je na kraju nađeno kompromisno rešenje — nova, moderna crkva je sagrađena tako da okružuje ostatke stare, tačnije njen polu-uništen toranj. Donji deo starog tornja danas služi kao memorijal.

Donji deo stare crkve gde je sada memorijal.

Odmah pored crkve ćete videti i štandove gde se prodaju kobasice i pivo — a zimi se ovde održava Božićna pijaca. Nažalost, ovo je i mesto terorističkog napada u kome je u decembru 2016. godine poginulo 12 osoba.

  • Cena ulaznice: ulaz je besplatan za sve
  • Radno vreme: od 09:00 do 19:00 (crkva) i od 10:00 do 18:00 od ponedeljka do subote i od 10:00 do 17:30 nedeljom (memorijal)
  • Zvaničan sajt: https://www.gedaechtniskirche-berlin.de/

14. Potsdamer trg

Potsdamer trg je trg u centru Berlina koji je preživeo neverovatnu transformaciju tokom poslednjih par decenija i postao popularna turistička atrakcija u gradu. Većina zgrada na trgu je uništena tokom Drugog svetskog rata.

Nakon podele na Istočnu i Zapadnu Nemačku, trg je podeljen na dva dela — a kada je podignut zid, Potsdamer je bio totalno zapušten.

Međutim, sve se promenilo posle pada Berlinskog zida. 1990. godine je Rodžer Voters iz poznate britanske grupe Pink Flojd ovde napravio spektakularan koncert — a onda su krenuli i veliki građevinski radovi na trgu.

Naime, 1990. godine, Potsdamer je bio ogroman i prazan trg u samom centru jedne evropske metropole — i sav taj prostor se naravno morao iskoristiti. To je ujedno bila prilika i da se grad obnovi — i fizički i metaforički spoje njegov istočni i zapadni deo.

Danas se ovde nalaze moderni neboderi, šoping centri, bioskopi, restorani i kafići — ukratko, sve vrvi od života. Iako trg sam po sebi možda nije ništa spektakularno, pogotovu u odnosu na neke druge delove Berlina, ovo mesto je bitno jer simboliše ne samo spajanje dve Nemačke — već i uspon jednog novog, modernog Berlina.

15. Potsdam

Prestonica nemačke savezne države Brandenburg, Potsdam se nalazi na svega 20 kilometara od susednog Berlina. U ovom bajkovitom gradu se nalazi mnoštvo kulturno-istorijskih znamenitosti, od kojih je najpoznatija palata Sansusi, letnja rezidencija pruskog kralja Fridriha Velikog.

Ime Sansusi bukvalno znači bez brige, što dosta govori o ovoj prekrasnoj palati u kojoj su sagrađeni i neverovatni terasasti vrtovi, staklenici i druge građevine koje će vas ostaviti bez reči.

Sansusi palata.

Osim ove, u Potsdamu ima još palata i aristokratskih kuća izgrađenih u 18. i 19. veku. Međutim, ono što je najimpresivnije u Potsdamu jeste simbioza ove izvandredne arhitekture i prirode — svih ovih palata i mnogobrojnih parkova i jezera.

U Potsdamu ima još mnogo toga za videti — Aleksandrovka, ruska kolonija sa 13 kuća, farmama i pravoslavnom crkvom nazvana po ruskom caru Aleksandru, Brandenburška kapija koja je zapravo starija od one u Berlinu, Holandski kvart u kome ima mnogo holandskih kuća od crvene cigle, i Most Špijuna koji je za vreme Hladnog rata služio kao mesto razmene zarobljenika.

Do Potsdama se lako i brzo stiže iz Berlina — a da biste obišli glavne znamenitosti, potreban vam je jedan dan ovde. Na ovom sajtu možete naći informacije o cenama ulaznica za palate u Potsdamu.

Berlin je ogroman grad koji je pretrpeo svašta tokom svoje burne istorije i koji se uspešno transformisao u modernu, zabavnu i nadasve šarmantnu svetsku metropolu — ili kao što je pre 15 i kusur godina rekao tadašnji gradonačelnik Klaus Voverajt — Berlin je siromašan ali seksi.

Nadamo se da će vam ovaj vodić pomoći da organizujete putovanje u nemačku prestonicu — a ukoliko imate neka pitanja, slobodno nam se javite. Ako vam se dopada naš sajt, zapratite nas na Instragram profilu. Do sledećeg čitanja! 

Prethodni članak Vodič za Kijev — savršen spoj tradicionalnog i modernog
Sledeći članak Top 11 korisnih sajtova za putnike

12 Comments

  1. Jasmina
    20.12.2019. at 21:20

    Odličan

    Reply
    • Kaća&Marko
      20.12.2019. at 21:39

      Hvala! 🙂

      Reply
  2. sonja
    22.01.2020. at 10:37

    Veoma lepo i sazeto predstavljene glavne znamenitosti.

    Reply
    • Kaća&Marko
      22.01.2020. at 11:14

      Hvala Sonja, drago nam je da vam se dopada vodič! 🙂

      Reply
  3. Kristina
    03.03.2020. at 15:46

    Hvala Kaci i Marku na vrlo korisnom i lepom vodicu kroz Berlin. Mislim da ce mi biti od velike pomoci ovog proleca.

    Reply
    • Kaća&Marko
      03.03.2020. at 15:58

      Drago nam je da vam se dopada vodič! Želimo vam lep provod u Berlinu! 🙂

      Reply
  4. Muamer
    09.02.2021. at 00:22

    Od 2017e godine idem u Berlin da radim. Više puta sam kucao na google-u šta videti i posetiti u Berlinu dok nisam naišao na ovaj link. Svaka čast. Sažeto a opet prelepo preneseno o znamenitostima Berlina. Štaviše, ovo će mi biti inspiracija da obiđem svih 15 mesta na proleće, kad planiram da idem, i ista ću fotkati za uspomenu.

    Reply
    • Kaća&Marko
      14.02.2021. at 12:28

      Hvala vam puno! Baš nam je drago da vam se dopada vodič! 🙂

      Reply
  5. JELENA Mhailovic
    08.11.2022. at 22:01

    Clanak je sjajan.
    Mozda bi trebalo upotpuniti sa informacijom o prevozu po Berlinu.
    Takodje, krstarenje po reci Spreji i koriscenje Hop of- Hop on Busa.

    Hvala?

    Reply
    • Kaća&Marko
      09.11.2022. at 09:00

      Hvala na sugestijama. 🙂

      Nismo pisali o prevozu pošto smo se svugde kretali metroom koji je bio prilično dobar. A na krstarenje nažalost nismo išli, ali to je svakako uvek dobra ideja. 🙂

      Reply
  6. Zoran
    13.05.2023. at 20:32

    A bunker

    Reply
    • Kaća&Marko
      23.05.2023. at 17:02

      Nismo sigurni da znamo na šta mislite. Hitlerov bunker, na kome je danas parking, spomenut je u tekstu.

      Reply

Ostavite komentar

Odustani od odgovora

Naša Priča

Kaca i Marko

Dobrodošli na naš blog o putovanjima! Mi smo Kaća i Marko — i volimo da putujemo i pišemo o putovanjima. Na našem sajtu ćete naći iskrene utiske iz preko 40 zemalja, neobrađene fotke sa mesta koja smo posetili i savete za jeftina i odgovorna putovanja. Niko nas ne plaća da reklamiramo nešto, nemamo sponozore i ne pokušavamo da prodamo išta. Ako vam se sviđa ovo što radimo, ostavite nam komentar ispod tekstova, pratite nas na Instagramu, pustite nam poruku ili nam kupite virtuelnu šolju kafe.

Instagram

🇦🇩 Šesta najmanja država u Evropi, smešte 🇦🇩 Šesta najmanja država u Evropi, smeštena između Španije i Francuske, Kneževina Andora je poznata po dvema stvarima — turizmu i šopingu. 

Ova mikro-država površine 468 km2 u kojoj živi svega 80,000 ljudi godišnje ugosti preko 10 miliona turista, što skijaša i planinara, što onih koji u posetu dolaze zbog izuzetno niskih poreskih stopa. 

U prevodu, ako vas zanimaju zimski sportovi ili ste u okolini i u potrazi za jeftinim parfemima, odećom, alkoholom i sličnim stvarima, onda vas Andora neće razočarati. Ako vas ništa od ovoga preterano ne interesuje, onda verovatno možete i da preskočite posetu ovoj maloj državi.

Iako lepša od, recimo, Lihtenštajna, Andora nema nešto preterano da ponudi „klasičnim” turistima — druge male evropske države poput Malte ili San Marina imaju daleko veću i bolju turističku ponudu. 

Ne kažemo da Andora nema svoje čari — svako mesto na svetu ima — ali se ni ne slažemo sa putopisima koji je opisuju kao neki neverovatni skriveni dragulj Evrope. 

Takođe je istina da smo mi samo obišli glavni grad Andoru la Vellju, ali — makar što se nas tiče — apsolutno ništa ne bismo propustili da je nikada nismo posetili.

📌O tome kako doći do Andore i šta videti u Andora la Velji možete da pročitate kod nas na sajtu. 

#andorra🇦🇩 #putujemo #putopis #zajednookosveta
🇪🇸Još 3 stvari koje treba videti u Barselon 🇪🇸Još 3 stvari koje treba videti u Barseloni🇪🇸

📌Gotska četvrt (Barri Gòtic) je istorijski centar stare Barselone, odnosno najstariji deo grada u kome još uvek mogu da se vidi ostaci rimskih zidina i srednjevekovne građevine. 

Najpoznatija atrakcija u Gotskoj četvrti je Katedrala de la Santa Kruz i Santa Eulalia, koja je prelepa i spolja i unutra — a nikako ne treba propustiti ni priliku da vidite Barselonu sa krova katedrale (do vrha vodi lift). Cena ulaznice je 9 EUR. 

Osim katedrale, savetujemo još da prošetate do obližnjeg Trga del Rei na kome se nalaze srednjevekonve palate (u jednoj je smešten Istorijski muzej Barselone), nađete ostatke rimskog hrama i obiđete Trg Reial koji je uokviren istorijskim zgradama i u čijoj sredini se nalazi zanimljiva fontana. 

📌Sant Pau bolnica je verovatno najveličanstvenija bolnica ikada napravljena. Ujedno, ona je i najveći art nouveau kompleks na svetu koji se sastoji od 27 zgrada (a arhitektin original plan ih je imao čak 48). 

Sant Pau je korišćena kao bolnica sve do ranih 2000. godine, nakon čega je renovirana pretvorena u muzej i kulturni centar. Cena ulaznice je 16 EUR 

📌Citadela park je ogroman javni park u centru Barselone u kome se nalazi nekoliko turističkih atrakcija. Za početak, pre nego što dođete do parka videćete ogromnu Trijumfalnu kapiju koja je napravljena kao glavni ulaz za Svetski sajam u Barseloni 1888. godine. Ova kapija vodi do parka — koji je podignut na mestu gde se sajam održao. 

Na samom ulazu u park nalazi se fenomenalan Dvorac 3 zmaja, a pored njega su smeštene 2 botaničke bašte. U Citadelu parku se još nalaze Parlament Katalonije, malo jezero po kome možete da provozate čamcem, zoo vrt — i ogromna fontana inspirisana Trevi fontanom u Rimu. 

#barselona #spanija #gotskacetvrt #santpau #putujemo
#putopis #zajednookosveta
🇪🇸La Rambla, Barselona🇪🇸 Najčuvenija 🇪🇸La Rambla, Barselona🇪🇸

Najčuvenija i najposećenija ulica u čitavoj Barseloni, La Rambla se proteže sve od Trga Katalonije — koji se smatra glavnim trgom u gradu — do Kolumbovog spomenika u luci Vel.

La Rambla je neosporno prekrasna ulica, ali…takođe je toliko prepuna ljudi da nema neke poente šetati njome jer ćete se non-stop sudarati sa drugim ljudima i/ili brinuti o tome da vas neko ne opljačka. 

Duž ulice ima mnogo ugostiteljskih objekata i kioska koji prodaju suvenire, cveće i sveže sokove, a šetajući La Ramblom ćete videti i nemali broj uličnih performera (u nedostatku bolje reči) u veoma kompleksnim kostimima. 

Ulaz u popularnu pijacu Bokerija (La Boquería) se takođe nalazi u La Rambli — ovo je jedna od najčuvenijih pijaca na svetu koja je iz nekog razloga postala i jedna od glavnih turističkih atrakcija u Barseloni. Da, ovde možete da kupite svašta, ali pijaca kao pijaca. 

Na kraju, u jednoj ulici koja se uliva u La Ramblu se nalazi Palata Guelj, još jedna predivna privatna kuća koju je dizajnirao Gaudi. 

La Rambla se završava kod Kolumbovog spomenika koji je visok 60 metara i sagrađen u čast Kolumbovog prvog putovanja u Ameriku.

Ako hoćete, liftom možete da se popnete na vrh spomenika. Kada smo mi došli do spomenika, lift više nije radio, ali sam se ja već jednom pela do gore. Pogled je ok, ali imajte u vidu da se spomenik ljuljuška, što nije baš najprijatniji osećaj na toj visini. Ulaznica za lift košta 6 EUR. 

#larambla #barselona #katalonija #spanija #putopis #zajednookosveta
🇪🇸🎨Nacionalni umetnički muzej Katalonije 🇪🇸🎨Nacionalni umetnički muzej Katalonije🎨🇪🇸

Nedaleko od Trga Španije nalazi se impresivno zdanje Nacionalnog umetničkog muzeja Katalonije (MNAC). 

Muzej je od 1934. godine smešten u Nacionalnoj palati izgrađenoj za Expo, a u njemu se nalazi velika kolekcija romaničke umetnosti, ponajviše murala koji su ukrašavali crkve po staroj Kataloniji, kao i gotičke, renesansne, barokne i moderne umetnosti. 

Da budemo sasvim iskreni, nama se postavka i nije nešto preterano dopala — umetnički muzeji u Madridu imaju mnogo bolje postavke. Međutim, mi smo posetili muzej subotom posle 3, kada je ulaz besplatan, tako da ne možemo da se žalimo. Cena ulaznice ostalim danima je 12 EUR.

Inače, ispod muzeja se nalazi poznata Magična fontana. Ona je takođe podignuta za Expo u Barseloni — i od tada postala jedna od najvećih atrakcija u gradu. 

Fontana izbacuje preko 2,500 litara vode u sekundi, a mlaz može da dostigne visinu i do 50 metara. Nažalost, fontana nije radila tokom naše posete Barseloni, ali sam ja prethodni put imala prilike da vidim performans — i mogu vam reći da je ovo jedna od onih stvari koje treba da vidite u gradu. 

Pošto na netu nema zvaničan sajt gde može da se proveri kada se odigrava šou, najbolje što možemo da vam kažemo da se performans dešava između četvrtka i subote između 20:00 i 22:00 na svakih pola sata, u zavisnosti od godišnjeg doba. Imajte u vidu da ovo nisu 100% proverene informacije i da ne možemo da garantujemo da su sasvim tačne. 

#barselona #montzuik #katalonija #spanija #putujemo #putovanja #putopis #zajednookosveta
🇪🇸Vodič za Barselonu u opisu profila🇪🇸

Na vrhu Montžuika — brda koje se uzdiže iznad Barselone — tokom vremena je bilo nekoliko fortifikacija, a poslednja izgrađena u 17. veku stoji i dan danas — 

Dvorac Montžuik. Iako dvorac — ili bolje rečeno tvrđava — stvarno nije ništa posebno, vredi ući unutra zbog panoramskih pogleda na čitav grad. Cena ulaznice za tvrđavu je 9 EUR. 

Do vrha brežuljka možete doći na nekoliko načina, uključujući busom i žičarom. Pošto žičara nije radio tokom naše posete, mi smo išli do gore busom 150. Bus možete da uhvatite na Trgu Španije (na kome ima stanica metroa) i vožnja do vrha traje oko 20 minuta. Ovaj bus takođe staje i kod stanice žičare Telefèric de Montjuïc. 

Ako do tvrđave hoćete da idete žičarom, onda treba da odete do metro stanice Para-lel, odakle ćete uhvatiti funikular do stanice žičare Telefèric de Montjuïc. Cena povratne karte je u ovom slučaju 13.50 EUR. 

#montjuic #barselona #spanija #putujemo #putuj #putovanja #zajednookosveta
🇪🇸Jedno od najlepših mesta u Barseloni — 🇪🇸Jedno od najlepših mesta u Barseloni — i pravi skriveni dragulj grada — Muzička palata Katalonije je najspektakularnija koncertna dvorana koju smo ikada videli. Sagrađena početkom 20. veka za potrebe hora Orfeo Katala, palata je remek-delo arhitekte Ljuisa Domeneka i Muntanera.

Iako je gradnju palate najvećim delom finansirao hor, bogati građani Barselone su takođe dali svoj doprinos. Zajedno, oni su tražili od arhitekte da napravi palatu koja simbolizuje duh Katalonije — kao odgovor na ovaj zahtev, Domenek i Muntaner je angažovao lokalne umetnike da naprave dekorativne elemente i ukrase po kojima je palata postala poznata. 

Palata je uvrštena na Uneskovu listu svetske baštine 1997. godine, a u njoj se još uvek održavaju koncerti. Međutim, ne morate da odete na neki koncert da biste videli palatu pošto je tokom prepodneva i podneva otvorena za javnost. 

💰 Cena ulaznice: 16 EUR 

#barselona #spanija #putovanja #putujemo #zajednookosveta
🇪🇸Gaudijeva Barselona V deo: Kasa Batljo🇪 🇪🇸Gaudijeva Barselona V deo: Kasa Batljo🇪🇸 

Kasa Batljo je poznata među lokalcima kao Kuća od kostiju pošto njena spoljašnja struktura podseća na skelet. Kao i druga Gaudijeva dela, i ovu kuću karakterišu nepravilni oblici, krivudav krov i fasada ukrašena polomljenim keramičkim pločicama. 

Građevina koja je sada Kasa Batljo je podignuta krajem 18. veka, a početkom 19. veka je kupio Josep Batljo, član jedne od najbogatijih porodica tog vremena. Iako kuća nije bila ništa posebno, gospodin Batljo je kupio zbog lokacije — i veoma brzo unajmio Gaudija da renovira i dizajnira novu kuću koja će biti najlepša i najneobičnija u ulici. 

Porodica Batljo je živela ovde sve do 1954. godine, kada je osiguravajuća kuća otkupila Kasu Batljo i otvorila kancelarije u njoj. Nakon toga je sadašnji vlasnik kuće iznajmljivao prostorije za različite događaje, a Kasa Batljo je danas muzej u privatnom vlasništvu. Kasa je 2005. godine uvrštena na Uneskovu listu svetske baštine. 

Međutim, iako zaista fasinantna, Kuća Batljo je mnogo interesantnija spolja nego unutra. Nemojte pogrešno da nas shvatite, unutrašnjost je fascinantna, ali je cena ulaznice suludo visoka za ono što dobijete. Cena ulaznice počinje od 29 EUR — i to samo ako je kupite putem interneta — a neretko ide i do preko 40 EUR. Naš iskren savet — možete i da preskočite.

#barselona #spanija #putovanje #putopis #zajednookosveta
❤️🇪🇸Park Guelj, Barselona❤️🇪🇸 ❤️🇪🇸Park Guelj, Barselona❤️🇪🇸

Park Guelj je poznat po brojnim građevinama, skulpturama, fontanama i vrtovima — koje je osmislio i dizajnirao Gaudi. 

Sagrađen između 1900. i 1914. godine, park je provobitno zamišljen kao rezidencijalni projekat za bogate stanovnike Barselone. Međutim, na kraju su samo 2 kuće sagrađene, a nijednu od njih nije dizajnirao Gaudi. Jedna od tih kuća je bila napravljena kao izložbena kuća koja bi trebalo da privuče kupce, ali kada je zapravo stavljena na prodaju — niko se nije javio da je kupi. 

Gaudi je na kraju kupio ovu kuću — i u njoj živeo od 1906. godine pa sve do svoje smrti 20 godina kasnije. Danas je ova kuća muzej posvećen Gaudiju u kome možete da vidite dekorativne predmete i nameštaj koje je arhitekta dizajnirao — ali pošto mi nismo hteli da doplatimo za ulaznicu, ne znamo da li vredi para ili ne.

U svakom slučaju, pošto je planirani rezidencijalni projekat propao, Guelj je pretvoren u javni park — s tim što se od 2013. godine plaća ulaz u park. Glavni delovi parka — uključujući ogromnu terasu koja je oivičena klupom u obliku morske zmije — preplavljeni su turistima, kao i većina Gaudijevih građevina u Barseloni. 

Ali ako zađete malo dalje, u manje popularne delove parka, onda je zapravo moguće malo se opustiti i uživati u prirodi i arhitekturi oko sebe. 

Još jedna velika mana ovog parka je što je ulaz prilično nepristupačan. Naime, morate da se popnete uz mnogo stepenika da biste ušli u park, što je daleko od idealnog, pogotovo ako ste stariji, imate poteškoće da se krećete ili putujete sa decom u kolicima. 

💰Cena ulaznice: 10 EUR

#barselona #spanija #gaudi #parkguelj #parkguell #putujemo #putopis #zajednookosveta
🇪🇸Gaudijeva Barselona III deo: Kasa Visens🇪🇸

Završena 1885. godine, Kasa Visens je prva značajna kuća koju je dizajnirao Gaudi. Kuća je smeštena u četvrti Grasia — koja je u to vreme bila zaseban grad, spojen sa Barselonom Pasažom de Grasia. 

1878. godine, Gaudijev prijatelj Manual Visens je unajmio tada nepoznatog arhitektu da dizajnira letnju kuću za njegovu porodicu. Kuća — koja je dizajnirana u orijentalnom stilu — proslavila je Gaudija i označila početak ne samo njegove blistave karijere već i početak modernizma u Kataloniji. 

Kada je Visens umro, njegova udovica je prodala kuću doktoru Antoniu Joveru koji je proširio građevinu. Jover je ponudio projekat Gaudiu, ali je arhitekta odbio jer je u to vreme bio zauzet projektovanjem Sagrade Familie. Umesto Gaudija, njegov štićenik Joan Baptista Sera je bio unajmljen za projekat. 

Tokom 20. veka, delovi poseda su prodati i na njihovom mestu izgrađene privatne kuće. Nažalost, veliki deo bašte — u kojoj je nekada bio i vodopad — tada je uništen. Takođe je uništena kapela koja je pripadala imanju. 

Kuća Visens je bila u vlasništvu porodice doktora Jovera sve do 2014. godine, kada je prodata banci iz Andore. Banka je renovirala kuću i otvorila je za javnost 3 godine kasnije. I ova kuća se nalazi na Uneskovoj listi svetske baštine. 

S obzirom na to da je ova kuća najmanje posećena od Gaudijevih kuća u Barseloni, naš topli savet je da je stavite na svoju listu stvari koje treba videti u gradu. Kada smo je mi obilazili, maltene smo bili sami u čitavom muzeju — što je potpuno drugačiji doživljaj od onoga u drugim Gaudijevim kućama. 

💰Cena ulaznice: 18 EUR

#barselona #spanija #casavicens #putujemo #putopis #zajednookosveta
Učitaj još... Prati nas na Instagramu

NAJČITANIJE

  • Vodič kroz Istanbul — 15+ mesta koja ne treba propustiti
  • Top 40 najboljih filmova za ljubitelje putovanja
  • prtljag Kako se spakovati za put avionom
  • Vodič za Sarajevo — šta nikako ne treba propustiti
  • Berlin Vodič kroz Berlin — top 15+ stvari koje treba videti
  • Vize za državljane Republike Srbije
  • Kuba Šta treba znati pre putovanja na Kubu
  • Vodič za Lisabon — 25+ mesta koja ne treba propustiti
  • Wizzair za početnike — uputstvo za kupovinu avio karata
  • Vodič za Trst — top 5 stvari koje vredi videti (za 1 dan)
Copyright © 2023 ZajednoOkoSveta.com Preuzimanje tekstova bez saglasnosti ZajednoOkoSveta.com nije dozvoljeno. Za svaki vid saradnje, pišite na zajednookosveta@gmail.com