Skip to content
  • Srbija
  • Evropa
    • Andora
    • Austrija
    • Belgija
    • Belorusija
    • Bugarska
    • Bosna i Hercegovina
    • Crna Gora
    • Danska
    • Estonija
    • Finska
    • Francuska
    • Holandija
    • Hrvatska
    • Italija
    • Kipar
    • Letonija
    • Lihtenštajn
    • Litvanija
    • Luksemburg
    • Malta
    • Nemačka
    • Norveška
    • Poljska
    • Portugal
    • Rumunija
    • Rusija
    • San Marino
    • Severna Makedonija
    • Slovačka
    • Slovenija
    • Španija
    • Švajcarska
    • Švedska
    • Turska
    • Ukrajina
    • Vatikan
  • Daleke destinacije
    • Azerbejdžan
    • Indija
    • Izrael
    • Južnoafrička Republika
    • Kambodža
    • Katar
    • Kazahstan
    • Kirgistan
    • Kolumbija
    • Kuba
    • Tajland
    • Ujedinjeni Arapski Emirati
    • Uzbekistan
  • Putnički kutak
  • O Nama
Meni
zajedno oko sveta logo
  • Srbija
  • Evropa
    • Andora
    • Austrija
    • Belgija
    • Belorusija
    • Bugarska
    • Bosna i Hercegovina
    • Crna Gora
    • Danska
    • Estonija
    • Finska
    • Francuska
    • Holandija
    • Hrvatska
    • Italija
    • Kipar
    • Letonija
    • Lihtenštajn
    • Litvanija
    • Luksemburg
    • Malta
    • Nemačka
    • Norveška
    • Poljska
    • Portugal
    • Rumunija
    • Rusija
    • San Marino
    • Severna Makedonija
    • Slovačka
    • Slovenija
    • Španija
    • Švajcarska
    • Švedska
    • Turska
    • Ukrajina
    • Vatikan
  • Daleke destinacije
    • Azerbejdžan
    • Indija
    • Izrael
    • Južnoafrička Republika
    • Kambodža
    • Katar
    • Kazahstan
    • Kirgistan
    • Kolumbija
    • Kuba
    • Tajland
    • Ujedinjeni Arapski Emirati
    • Uzbekistan
  • Putnički kutak
  • O Nama
Hit enter to search or esc to close
Početna / Evropa • Malta / Detaljan vodič za Maltu — Valeta, Slijema, Mdina, Gozo…
Posted inEvropa Malta

Detaljan vodič za Maltu — Valeta, Slijema, Mdina, Gozo…

Posted - Kaća&Marko Posted on 13.11.2022.
29

Kada smo počeli da planiramo putovanje na Maltu, bili smo sigurni da nam je nedelju dana više nego dovoljno da vidimo apsolutno sve na ovom malom mediteranskom ostrvu koje je po površini manje od Beograda. Nismo ni bili svesni koliko nismo u pravu.

Udaljena samo 80 km od Sicilije i nekih 300 km od Tunisa i Libije, Malta je deseta najmanja zemlja na svetu koju čini arhipelag ostrva — od kojih su samo 3 najveća, Malta, Gozo i Komino, naseljena. U ovom vodiču ćemo vas sprovesti kroz Maltu i Gozo, pričati o mestima koja ne treba propustiti i dati savete kako da najlakše dođete do atrakcija koje su raštrkane po ostrvima.

U Tri Grada.

Još treba znati da je zbog povoljnog geografskog položaja Malta tokom istorije bila zanimljiva mnogim narodima. Njome su između ostalih vladali Feničani, Rimljani, Grci, Arapi i Francuzi — i naravno Britanci. Međutim, priča o Malti nikako ne bi bila potpuna bez verovatno njenih najpoznatijih vladara, Malteških vitezova ili Hospitalaca. O svemu ovome — a najviše o vitezovima — ćemo takođe pričati u našem vodiču.

Na kraju, bitno je spomenuti da je Malta prilično skupa zemlja za naše prilike — mnogo skuplja nego što smo očekivali, a mi smo je posetili van sezone kada su cene nešto niže. U vodiču ćemo podeliti nekoliko saveta kako da vam putovanje prođe što lagodnije i jeftinije, odnosno kako da uštedite novac — a ipak 100% uživate u odmoru na Malti.

Kod Plave pećine.
Kako doći do Malte?

Wizzair i Air Serbia lete do Malte iz Beograda — Wizzair tokom zimske sezone leti 2 ili 3 puta nedeljno, četvrtkom, subotom i nedeljom, a tokom letenje sezone 4 puta, ponedeljkom, sredom, petkom i nedeljom; Air Serbia obavlja letove 2 puta nedeljno, ponedeljkom i petkom. Iz Niša do Malte leti Ryanair 2 puta nedeljno, ponedeljkom i petkom. Mi smo leteli iz Beograda Wizzom i platili avio karte + sedišta i prljag sve ukupno 200 evra, ali moguće je naći karte i za manje para, pogotovo ako ne planirate da doplatite prtljag.

10 stvari koje treba znati pre putovanja na Maltu

1. Sa jednog kraja zemlje na drugi je moguće doći za sat vremena (ako izuzmemo gužve u saobraćaju). Međutim, to što je Malta mala ne znači da nema šta da se vidi i radi. Na ostrvu možete da vidite hramove stare preko 5,000 godina, hodate stopama srednjevekovnih vitezova, obiđete nekoliko od preko 350 malteških crkvi — i još zaista mnogo toga.

2. Na Malti ima preko 300 sunčanih dana u toku godine. Osim ako ne idete samo da se kupate, najbolje vreme za obilazak je proleće ili jesen. Temperature su tada dovoljno visoke da šetate u letnjoj odeći (i možda se čak i okupate), ali nije nepodnošljivo vruće. Nismo bili na Malti tokom vrhunca sezone, ali apsolutno svi ljudi sa kojima smo pričali su potvrdili da su vrućine nesnosne tokom leta.

3. Malta je bila britanska kolonija sve do druge polovine 20. Veka. Engleski je i dalje jedan od dva zvanična jezika — i vozi se levom stranom. Ukoliko niste iskusan vozač, ne preporučujemo da iznajmljujete auto (zbog uskih ulica, rupa na putu i velikih saobraćajnih gužvi).

Plaža na ostrvu Gozo.

4. Na Malti se koriste britanske utičnice i utikači. Ako već nemate adapter, u svakom hotelu možete da ga iznajmite (ili dobijete za dž), a neki smeštaji takođe imaju USB utikače tako da vam adapter uopšte nije potreban.

5. Gradski prevoz je pristojan. Do apsolutno svih mesta na ostrvu možete da stignete gradskim prevozom — što je odlično, ali je problem što su baš velike gužve u saobraćaju, pogotovo oko Valete i Slijeme. Cena karte je 2 evra tokom letnje sezone ili 1,5 evro tokom zimske sezone.

Tallinja aplikacija pokazuje koji autobus ide gde i za koliko vremena stiže na stanicu. Iako nam je ova aplikacija nebrojeno puta poslužila, ipak imajte u vidu da nisu sve informacije o busevima tačne. Na primer, kada smo išli iz Mdine do Dingli litica, aplikacija nam je izbacila 3 autobusa, a na kraju se ispostavilo da samo jedan od njih ide do naše destinacije. Moguće da se ovo desilo jer smo mi išli van sezone, ali naš savet je da uvek pitate vozača autobusa gde ide.

6. Kad god je moguće, putujte čamcem ili trajektom umesto autobusom. Cene karata su iste, ali se mnogo brže stigne. Od Valete do Slijeme i od Valete do Tri Grada se trajektom stigne za 5-10 minuta. Ako idete u Gozo, možete ili trajektom ili privatnim brodom.

7. Maltežani (pogotovo stariji) su veoma religiozni. Treba biti pristojno obučen za ulazak u crkve, a na plažama se ne preporučuje sunčanje bez gornjeg dela (na nekim mestima smo videli i znak na kome piše da je toples sunčanje zabranjeno).

8. Na Malti živi oko 500,000 ljudi — ali je veoma moguće da nijednom nećete prozboriti sa Maltežaninom. Naime, 20% populacije su stranci — i stranci uglavnom i rade u ugostiteljstvu. Iako ćete naš jezik čuti na svakom ćošku, Srbi ipak nisu najbrojnija manjina na ostrvu — već Britanci kojima je Malta jedno od omiljenih mesta za penzionisanje.

9. Na Malti generalno vlada opuštena mediteranska atmosfera. Ovo je sjajno kada ste na odmoru i hoćete da se opustite, ali očekujte sporu uslugu u svim ugostiteljskim objektima.

10. Nismo obišli celo ostrvo, ali ne možemo da kažemo da smo videli puno lepih plaža. Ako očekujete kilometre peščanih plaža, Malta nije za vas. S druge strane, ako tražite mesto za odmor na kome ima svašta zanimljivo da se vidi i na kome ponegde možete da se bućnete, Malta će vam se dopasti.

Podržite naš blog

Sve što pročitate na našem blogu je 100% iskreno — ako mislimo da je nešto dobro, reći ćemo vam da je dobro; ako mislimo da je nešto gubljenje vremena i para, reći ćemo vam i to.

Sve na našem sajtu je i 100% besplatno — i planiramo da tako ostane zauvek. Do sada smo pomogli stotinama ljudi da lakše i jeftinije putuju i cilj nam je da naš sajt dođe do što većeg broja ljudi koje zanimaju putovanja.

Ako želite da podržite naš rad i trud, zapratite nas na Instagramu, podelite naš sajt sa porodicom i prijateljima ili nam kupite virtuelnu kafu.

Šta videti na Malti 

Pre nego što krenemo u virtuelni obilazak Malte, podelićemo naš plan puta + dodatne predloge kako najbolje iskoristiti vreme na ostrvu. 

Koliko vremena provesti na Malti?

Nedelju dana je dovoljno vremena da vidite sva najpoznatija i najpopularnija mesta na Malti, plus da svratite u neko manje poznato mesto i provedete dan ili dva na Gozu. Ako imate manje vremena, za 5 dana je takođe moguće obići svašta, s tim što ćete onda verovatno morati da obilazite ostrvo malo bržim tempom. 3 dana su dovoljna za najosnovnije, ali ako nikako ne možete da provedete više vremena od toga, bolje išta nego ništa.

Dan 1 — Prvi dan smo sleteli oko 4 popodne i ostatak vremena iskoristili za laganu šetnju po Valeti. Kad god da vam sleće avion, savetujemo da prvi dan provedete obilazeći mesto u kome ste smešteni. 

Dan 2 — Drugi dan je ceo bio rezervisan za obilazak Valete. Nažalost, nismo stigli da obiđemo sve što smo hteli jer se sve atrakcije zatvaraju u 4 popodne. Međutim, ako se bolje organizujete od nas i ako ne planirate da ulazite u baš sve muzeje, onda je jedan dan sasvim dovoljan za Valetu.

Valeta, Trg Kastilja.

Dan 3 — Treći dan smo proveli u Tri grada. Iako na netu na mnogim mestima piše da je dovoljno pola dana za Tri grada, mi se nikako ne slažemo sa tim. Osim ako ne želite samo da projurite kroz Tri Grada, odvojite čitav dan za njihov obilazak. Ako baš ne možete da izdvojite ceo dan, onda savetujemo da samo obiđete Vitoriozu. 

Dan 4 — Četvrti dan smo išli u Marsaklok (i veoma se razočarali) i onda do Plave pećine. 

Dan 5 — Peti dan smo otišli u Mdinu i Rabat, a onda zatim i do Dingli litica. Za Mdinu i Rabat je dovoljno pola dana, a Dingli litice savetujemo da preskočite osim ukoliko ne iznajmljujete auto.

Mdina.

Dan 6 — Šesti dan je bio rezervisan za laganu šetnju po Slijemi i Sent Džulijenu. Za ovo je realno dovoljno pola dana, ali mi smo hteli malo i da odmorimo. 

Dan 7 — Sedmi dan smo otišli na organizovani izlet na Gozo. Jedan dan je dovoljan samo da vidite ono najpoznatije na Gozu — ako ikako možete, provedite 2 dana ovde.  

Dan 8 — Osmi dan smo još malo šetali po Valeti i uveče se vratili kući. 

Kao što smo rekli na samom početku ovog vodiča, nismo videli sve ono što vredi videti na ostrvu — za početak, preskočili smo Meliehu i Popajevo selo od većih atrakcija, a nismo stigli ni da odemo do Komina. Još nismo videli megalitske hramove (koji nam doduše nisu ni izgledali nešto preterano interesantno), a nismo ni bili u Sent Pol zalivu. Ako imate više od nedelju dana, verovatno možete da stignete da obiđete i sve ove stvari — a čak i ako nemate, i dalje možete da prilagodite itinerer svojim željama i uspete da vidite sve ono što je vama bitno. S obzirom na to da u navedenim mestima nismo bili, njih ćemo samo ovlaš spomenuti na kraju putopisa, a sada sledi detaljan pregled mesta i atrakcija koje smo obišli.

Spinola zaliv, Sent Džulijen.
Malta ima samo jedan aerodrom, u mestu koje se zove Luka i koje je udaljeno 8 kilometara od Valete. Do aerodroma ide nekoliko autobusa, a vožnja taksijem je oko 15 evra do Valete ili 20 evra do Sent Džulijena.

Valeta

Valeta je glavni grad Malte u kome živi nešto manje od 7,000 ljudi — i koju svakodnevno poseti nekoliko puta više turista. Građevine u Valeti potiču iz srednjeg veka, još iz perioda Hospitalaca, i čitav istorijski centar je uvršten na Uneskovu listu svetske baštine 1980. godine.

Iako u Valeti ima dosta atrakcija, nijedna izuzev Ko-katedrale Svetog Jovana nije na nas ostavila preterano veliki utisak — ALI smo oboje oduševljeni gradom kao celinom, sa prekrasnim baroknim građevinama, uskim uličicama u kojima su sakrivena arhitektonska čuda i tradicionalni restorančići, pogledima koji ostavljaju bez daha i celokupnom srednjevekovno-mediteranskom atmosferom.

Valeta je dobila ime po Žanu de la Valetu, velikom majstoru Malteškog reda, koji je odbranio Maltu od Turaka u 16. veku i onda započeo izgradnju nove ostrvske prestonice. Više o Malteškom viteškom redu možete da pročitate ispod, u odeljku Kratka istorija Malte.
Negde u Valeti. 🙂

Osim lagane šetnje po Valeti, u gradu nikako ne treba propustiti 3 stvari:

1. Ko-katedrala Svetog Jovana. Katedralu su izgradili Hospitalci u 16. veku, za samo 5 godina, a čitava unutrašnjost je renovirana u baroknom stilu u 17. veku (da bi parirala grandioznim crkvama u Rimu). Prilično jednostavna, spoljašnjost crkve nije ništa posebno — sušta suprotnost onome što se nalazi unutra. Unutrašnjost katedrale može da se poredi sa najraskošnijim palatama, a ono što je posebno interesantno jeste da je čitav mermerni pod sačinjen od grobnica — ovde se nalazi preko 400 grobova malteških vitezova, od kojih je svaki ukrašen drugačije. Međutim, to nije sve — u katedrali se nalaze 2 Karavađova remek-dela, Obezglavljenje Svetog Jovana (inače jedina slika koju je umetnik potpisao) i Sveti Jeronim koji piše.

Ko-katedrala Svetog Jovana.

  • Radno vreme — 09:00 – 16:45 od ponedeljka do subote
  • Cena ulaznice — 15 EUR
  • Zvanični sajt — https://www.stjohnscocathedral.com/
Sveti Jeronim koji piše.

Osim što je jedan od najvećih umetnika svih vremena, Karavađo je takođe poznat po tome što je bio veoma nasilan i temperamentan čovek. Započeo je nebrojeno mnogo tuča i proveo mnogo dana u zatvoru — a kada je tokom duela ubio čoveka, umetnik je pobegao iz Rima u Napulj da bi izbegao smrtnu kaznu. Ubrzo nakon što je došao u Napulj — u kome se još brže proslavio — Karavađo je otišao na Maltu, gde je takođe bio veoma cenjen i čak proglašen vitezom. Međutim, slikar je nepunih godinu dana nakon dolaska na ostrvo uhapšen zbog tuče. Karavađo je uspeo da pobegne iz zatvora, ali je bio izbačen iz Malteškog reda vitezova. Posle toga je pobegao na Siciliju, pa se vratio u Napulj — i onda se na kraju uputio u Rim u nadi da će dobiti oprost od pape, ali umetnik nikada nije stigao u Večni grad. Ne zna se kako je umro — neki misle da je umro od sifilisa, a neki su ubeđeni da su ga ubili ili članovi porodice momka koga je ubio u Rimu ili možda čak Malteški vitezovi.

2. Palata Velikog majstora. Građena između 16. i 18. veka za Velikog majstora viteškog reda, ova palata trenutno ima nekoliko funkcija. Ovde se nalazi sedište malteškog predsednika, a delovi zgrade — Državne sobe i Oružarnica — otvoreni su za javnost. U Državnim sobama su nekada Veliki majstori primali goste, a u Oružarnici se nalazi ogromna kolekcija viteških oklopa, bodeža i oružja. Na našu veliku žalost, palata se trenutno renovira (radovi bi trebalo da budu gotovi početkom sledeće godine), ali sudeći po slikama, ovo mesto stvarno nikako ne treba propustiti. Kada palata bude otvorena za javnost, ažuriraćemo vodič informacijama o radnom vremenu i ceni ulaznica.

Palata Velikog majstora je navodno ukleta. Tokom britanske vladavine, neka engleska gospođa je boravila u palati — i tokom svog boravka stalno čula kučiće i mačiće kako se svađaju u jednoj sobi (ali kada bi ušla u sobu, ona bi bila prazna). Priča dalje kaže da se duh jednom pojavio — i to ni manje ni više nego u obliku velike mačke koja je onda iskočila kroz prozor i nestala.

3. Gornja Baraka bašta (pored Trga Kastilja). Osim što je jedno od lepših mesta za odmor odakle se pruža fantastičan pogled na Veliku luku i Tri Grada, Gornja Baraka bašta je poznata po topovima koji svakodnevno pucaju tačno u podne i u 4 sata (kad smo mi bili, samo jedan top je pucao, ali moguće je da su povremeno i drugi u upotrebi). Pucanje možete posmatrati sa terase ili se spustiti do nivoa topova (ovo košta 3 EUR).

Topovi u Gornjoj Baraka bašti.

U bašti — koja je inače najviša tačka gradske fortifikacije — nalazi se i Baraka lift kojim možete da se spustite skroz do vode, odakle idu čamci i trajekti za Tri Grada. Cena povratne karte za lift je 1 EUR.

Pogled na Baraka lift.

Inače, bitno je napomenuti da se Donja Baraka bašta nalazi malo dalje od Gornje bašte. Da dođete do Donje bašte, treba da se spustite liftom i onda ćete naići na nju posle nekih 10, 15 minuta hoda. U Donjoj bašti se izdvaja neoklasični spomenik britanskom generalu Aleksandru Belu.

Pogled iz Donje Baraka bašte.

Osim ovih glavnih znamenitosti, u Valeti još treba prošetati dvema ulicama, Ulicom Republike i Ulicom Trgovaca. Ovo su glavne ulice u gradu u kojima se nalazi veliki broj ugostiteljskih objekata i suvenirnica.

U Valeti ima i preko 25 crkava, od kojih se izdvajaju Crkva Svete Barbare i Crkva Svetog Franja Asiškog u Ulici Republike i Crkva Brodoloma Svetog Pavla (Maltežani smatraju apostola Pavla spiritualnim ocem).

Crkva Svete Barbare.

Što se tiče muzeja, iznenađujuće je koliko ih zapravo ima na tako malom prostoru. Ovo su neki od najpopularnijih muzeja u Valeti:

Nacionalni muzej lepih umetnosti (MUŻA) — U muzeju je izložena pristojna kolekcija malteških i evropskih umetničkih dela, od kojih je najpoznatija Tarnerova slika Velike luke. Ne možemo da kažemo da nas je muzej impresionirao, ali ako ste ljubitelj umetnosti i imate viška vremena, onda preporučujemo posetu. Muzej je otvoren svakog dana od 9 do pola 5, a cena ulaznice je 10 EUR.

Ispred Nacionalnog muzeja lepih umetnosti.
Nacionalni muzej lepih umetnosti.

Nacionalni muzej arheologije. Iako mali, ovaj muzej je veoma zanimljiv, pogotovo postavka iz neolitskog perioda. Ovde su izloženi predmeti pronađeni u Tarksijenu i drugim hramovima, a posebno se izdvajaju ženske figure — Uspavana dama i Malteška Venera. Na spratu se nalazi postavka iz bronzanog doba i feničanskog perioda, a najinteresantniji eksponati su ljubičasto obojeno parče tekstila, pogrebni ćupovi i sarkofag. Cena ulaznice je 5 EUR.

Kasa Roka Pikola. Sagrađena za maltešku plemićku porodicu de Piro u 16. veku, ova palata je danas delom muzej — a delom kuća koja i dalje pripada istoj porodici. U sklopu posete možete da obiđete 12 soba u kojima su izloženi i vredni i lični predmeti koji pripadaju ovoj porodici. Kuća je nesumnjivo lepa, ali 9.50 EUR je stvarno previše za ulaznicu za ovakav muzej. Palata je otvorena za javnost od ponedeljka do subote od 9 do 5.

Bolnica Hospitalaca (Sacra Infermeria). Ako želite da znate više o malteškim vitezovima, pročitajte odeljak Kratka istorija Malte u našem vodiču ili idite na Vikipediju — samo nemojte da trošite pare i vreme na posetu ovom muzeju u kome jedino možete da vidite nekoliko voštanih figura. Ulaznica je 5 EUR.

Tvrđava Sveti Elmo i Nacionalni ratni muzej. U tvrđavi — sa koje se pruža odličan pogled na luku — danas je smešten ratni muzej sa postavkom koju čine predmeti sve od bronzanog doba pa do Drugog svetskog rata. Muzej radi svakog dana od 9 do pola 5, a ulaznica je 10 EUR.

Pogled sa tvrđave.
Vojni muzej.
Tritonova fontana.

Autobuske stanice u Valeti su sve smeštene kod Tritonove fontane, ogromne fontane koja predstavlja granicu između Valete i Florijane, susednog mesta. Osim stanica za gradski prevoz, ovde možete da kupite karte za Hop-on autobus (koji nikako ne preporučujemo jer sve možete lakše i jeftinije sami da obiđete) i uplatite dnevni izlet negde. Ovde se nalazi i nekoliko štandova sa brzom hranom i pecivom, pa ako nećete da sednete u restoran ili hoćete da uštedite nešto para, ovde možete nešto da pojedete na brzinu.

Na kraju još treba spomenuti The Pub, engleski pab u kome je umro čuveni glumac Oliver Rid 1999. godine, tokom snimanja filma Gladijator. Na osnovu onoga što su ispričali očevici, Rid je popio 8 krigli piva, 12 šotova ruma, pola boce viskija i nekoliko šotova konjaka, na kraju plativši račun od oko 600 evra. Inače, Rid je sve ovo popio u takmičenju sa grupom mornara, a nakon toga se okušao i u obaranju ruke — tokom čega se onesvestio i onda umro na putu do bolnice. U pabu su pristojne cene (veliko pivo — 4,5 EUR; špricer — 3 EUR), a jedan od šankera je naš čovek. Kad već pričamo o ugostiteljskim objektima, naš omiljeni restoran u Valeti se nalazi odmah pored ovog paba i zove se D’Office — hrana je super, cene su niže nego u mnogim drugim restoranima u gradu i takođe nekoliko naših ljudi radi u njemu.

Zanimljivo je spomenuti da je Malta poznata lokacija za snimanje filmova i serija. Ovde je odrađen zavidan broj visokobužetnih produkcija, a svi znamo za čuveno Popajevo selo čiji je filmski set danas jedna od najpopularnijih atrakcija na ostrvu. Osim Popaja koji je na svojevrstan način postavio Maltu na radar Holivuda, neka od najpoznatijih ostvarenja snimanih ovde su Gladijator, Grof Monte Kristo, Asteriks i Obeliks, Troja, Da Vinčijev kod, Minhen, Svet iz doba Jure, Igra prestola i mnogi, mnogi drugi.

Tri Grada

Tri Grada je kolektivno ime za 3 utvrđena gradića koja se nalaze tačno preko puta Valete — to su Vitorioza ili Birgu, Senglea i Kospikua. Vitorioza je najstariji od ova 3 grada i pre izgradnje Valete je bio glavni grad Malte iz kog su vladali Hospitalci. Hospitalci su kasnije, u 16. i 17. veku sagradili Sengleu i Kospikuu.

U Vitoriozi, pogled na Sengleu.
Da biste iz Valete došli u Tri Grada, spustite se Baraka liftom u Gornjoj Baraka bašti sve do dole, onda pređite ulicu i skrenite levo — za par minuta hoda ćete stići do mesta odakle polaze čamci ili trajekti. Mi smo do Tri Grada išli tradicionalnim čamcem i kartu platili 2 evra po pravcu.

Kao što smo već rekli, za Tri Grada je najbolje odvojiti čitav jedan dan, ali ako možete da izdvojite samo pola dana, onda je naša preporuka da odete samo u Vitoriozu — u kojoj se i nalazi najviše atrakcija.

Negde u Vitoriozi.

Mi smo obilazak Tri Grada počeli u Senglei — čamac nas je ostavio u luci odakle smo onda samo nastavili šetnju ka Vitoriozi. U Senglei ima svega par stvari da se vidi — izuzev promenade koja se nalazi duž luke, možete još da svratite do bazilike (koju ćete bolje moći da vidite iz Vitorioze) i do Gardjola bašte iz koje se pruža lep pogled na Valetu i Veliku luku. Kospikua ne može da se pohvali nijednom značajnom atrakcijom, ali je gradić dovoljno simpatičan da vredi prošetati se po njemu makar kratko.

Senglea, promenada pored marine.

Nakon kraćeg obilaska Senglee i Kospikue, mi smo se preko mosta uputili ka Vitoriozi u kojoj smo prvo otišli u Ratni muzej. Muzej radi od 10 do pola 4 svakod gana osim nedelje, a ulaznica košta 13 EUR. Iskreno, osim ako vas izuzetno ne zanima malteška istorija tokom Drugog svetskog rata, naša preporuka je da preskočite ovaj omanji muzej.

Sledeća stanica nam je bila Inkvizitorova palata u kojoj možete da naučite više o rimskoj inkviziciji i ulozi religije u srednjevekovnoj Malti. Palata je poveća i sastoji se iz nekoliko delova — na prvom spratu se nalazi kuhinja i druge prostorije koje su uglavnom služile kao skladište, a na druga dva nivoa su inkvizitorove zvanične i privatne odaje, kao i prostorije za mučenje i zatvor. Posebno su zanimljive zatvorske ćelije u kojima su izložena svedočanstva nekih od zatvorenika koji su bili optuženi za jeres. Muzej je otvoren od utorka do nedelje od 9 do pola 5, a cena ulaznice je 6 evra.

Inkvizitorova palata, soba za mučenje.
Uprkos tome što se inkvizicija usko povezuje sa mučenjem, na Malti ova praksa nije bila toliko rasprostranjena. Smatra se da je mučenje korišćeno veoma retko — i to ne kao kazna za počinjeno delo nego kao način da se osumnjičeni natera da govori istinu ili sarađuje sa inkvizitorom. Od mučenja su bili izuzeti stari, slabi, bolesni i trudnice.

Šetajući dalje šarenim uličicama Vitorioze naišli smo na takozvanu Normanovu kuću koja je verovatno sagrađena pre 13. veka. Kuća nosi ime Normanova jer je izgrađena kada su Maltom vladali Sicilijanci i Normani. Kuća je mala i sastoji se iz 3 nivoa, a ulaz je besplatan.

Normanova kuća.

Nakon ovoga smo izbili na monumentalnu Crkvu Svetog Lorensa iz 17. veka. Preko puta crkve se nalazi promenada pored luke, a odmah tu je i Pomorski muzej koji je nažalost bio zatvoren kada smo mi posetili Maltu.

Crkva Svetog Lorensa.

Na kraju smo prošetali do Tvrđave Svetog Angela koju su obnovili Hospitalci i sa koje se pruža najbolji pogled na Valetu iz Tri Grada. Tvrđava je ogromna, ali u njoj nema ništa posebno da se vidi — međutim, ipak preporučujemo posetu zbog pogleda, plus tvrđava nije toliko popularna među turistima pa možete natenane da je obilazite. Tvrđava je otvorena svakog dana od 9 do pola 5, a cena karte je 10 EUR.

Tvrđava San Angelo, pogled na Valetu.

Marsaklok i Plava pećina

U preambicioznom planu za četvri dan nam je bilo da obiđemo Marsaklok, Plavu pećinu i 2 megalitska hrama — zbog čega smo se odlučili da kupimo karte za Hop-on autobus (22 EUR po osobi). Na kraju smo uspeli da obiđemo samo Marsaklok i Plavu pećinu — iako smo možda mogli da stignemo i do jednog hrama. Međutim, sve i da smo obišli makar jedan hram, nikako ne savetujemo da obilazite Maltu ovim turističkim autobusom.

Marsaklok.

U teoriji, Hop-on bus staje kod mnogih važnih mesta i trebalo bi da vam olakša obilazak. U praksi, bus je uvek užasno pun i nema dovoljno vremena za obilazak više od maksimalno 3 mesta za jedan dan. Zbog toga je naš savet da se ne zeznete kao mi i da isključivo koristite gradski prevoz. Em ćete brže stići gde god hoćete da idete (na primer, Hop-on od Valete do Marsakloka putuje oko sat i 15 minuta jer staje na gomili drugih mesta, a gradskom busu treba nešto malo više od pola sata), em ćete uštedeti novac.

Osim što je Hop-on bio potpuni promašaj, nama je i Marsaklok bio baš veliko razočarenje. Na Instagramu smo mnogo puta videli savršene slike iz ovog šarenog ribarskog seoceta — i onda smo i mi očekivali jedan idiličan, autentičan malteški gradić u kome je vreme stalo. Bože, koliko smo se samo prevarili!

Ako niste čuli za Marsaklok, ovo ribarsko selo je čuveno po malteškim tradicionalnim čamcima koji se koriste za pecanje blizu obale. Selo je još poznato po ribljoj pijaci koja se održava svake nedelje rano ujutru — i po običnoj, turističkoj pijaci koja radi svaki dan. Sve ovo zvuči divno dok zapravo ne dođete u Marsaklok — i ne zateknete jedan najobičniji buvljak na kome se prodaju kineske kopije poznatih brendova i druge tričarije koje možete za manje para da kupite kod Kineza na Novom Beogradu (ili u bilo kojoj kineskoj radnji kod nas).

Ovaj buvljak se prostire čitavom dužinom sela tako da je skoro nemoguće videti vodu — a na šetnju pored mora možete skroz da zaboravite. I najgore od svega, Marsaklok je preplavljen turistima koji su iz nama nepoznatog razloga ODUŠEVLJENI ovim buvljakom. Ok, razumemo da u njihovim zemljama nema možda takvih pijaca — i da je u nekim državama EU zakonski kažnjiva prodaja (i kupovina) kopija skupih brendova — ali nam stvarno nije jasno da neko dođe na Maltu da bi pola dana proveo kupujući jeftine krpe i gužvajući se sa drugim turistima koji su podjednako zainteresovani za iste te krpe.

Zaključak — ako hoćete dobru fotku za Instagram i ne smeta vam sve ovo što smo iznad napisali, onda okušajte sreću u Marsakloku. U bilo kom drugom slučaju, stvarno možete da preskočite ovo selo i provedete mnogo kvalitetnije vreme verovatno bilo gde drugde na ostrvu.

S druge strane, Plava pećina je mesto koje ne treba nikako da propustite na Malti. O Plavoj pećini — koju zapravo čini nekoliko pećina — nema puno da se priča, ali verujte nam na reč da je ovo jedno od najlepših mesta na Malti. Osim što možete da vidite pećinu sa vidikovca, toplo preporučujemo vožnju brodićem koja košta 8 EUR i traje nešto malo manje od pola sata.

Plava pećina.

 

Mdina i Rabat

Mdina je jedan od najlepših gradova na Malti koji je takođe bio državna prestonica od antike pa sve do srednjeg doba — i koji je postao planetarno poznat zahvaljujući seriji Igra prestola.

U Mdini živi samo 300 ljudi, ali je grad praktično spojen sa Rabatom koji ima preko 11,000 stanovnika. Mdina je još poznata kao Tihi grad — ovaj nadimak potiče još iz srednjeg veka, kada su ljudi počeli masovno da odlaze u novu prestnicu Birgu. Iako je malteško plemstvo ostalo u Mdini, skoro svi drugi stanovnici su otišli, a nekada živahan grad je postao grad duhova.

U Mdini.

Mdina je veoma mali grad — prostire se na manje od 1 km2 — i za obilazak ne treba više od sat, dva. U gradu ima nekoliko atrakcija, uglavnom palata i crkava, koje se pojedinačno ne razlikuju mnogo od palata i crkava koje ćete videti na drugim mestima na Malti, ali koje zajedno čine Mdinu jednim od lepših srednjevekovnih utvrđenih gradića u Evropi.

Čitav grad je opasan impresivnim zidinama, a u nekadašnjem šancu ispod grada je danas lepo sređenja baštica kojom možete da prošetate. Mdina kapija je glavna gradska kapija kroz koju se ulazi u srednjevekovno jezgro — a ova kapija je bila prikazana i kao jedna od glavnih gradskih kapija za ulaz u Kraljevu Luku (King’s Landing) u Igri prestola.

Glavna kapija Mdine.

Čim se uđe u grad, sa desne strane se nalaze Prirodnjački muzej i Muzej tamnica, a sa leve strane je smešten toranj koji je nekada služio za razmenu signala između Mdine i ostatka ostrva a u kome je danas turistički info centar.

Šetajući gradom, naići ćete na nekoliko crkava, od kojih je najznačajnija Katedrala Svetog Pavla. Originalna katedrala je sagrađena u 12. veku na mestu gde je prema legendi rimski guverner Publije upoznao apostola Pavla nakon brodoloma koji ga je naneo na Maltu. Pošto je prvobitna katedrala bila veoma oštećena u zemljotresu krajem 17. veka, na njenom mestu je odmah sagrađena nova bogomolja, ova koja stoji dan danas.

Katedrala Svetog Pavla.

Na kraju, još treba spomenuti pogled sa bastiona na samom kraju zidina, odakle se vidi dobar deo ostrva.

Pogled sa bastiona.

Što se tiče Rabata, već smo rekli da se ovaj grad nadovezuje na Mdinu. Hauardova bašta, koja počinje maltene odmah ispred glavne kapije za ulaz u Mdinu, čini prirodnu granica između dva grada. Rabat nije lep poput Mdine, ali u njemu ima nekoliko važnih mesta koja vredi posetiti.

Nedaleko od gradskih zidina Mdine smeštena je Domus Romana, ostaci rimske vile iz 1. veka pre nove ere. Vila je poznata po dobro očuvanim mozaicima, ali ne možemo da vam kažemo da li vredi ući unutra pošto muzej nije bio otvoren kada smo mi bili u Mdini. Vila je otvorena od utorka do nedelje od 9 do pola 5, a cena ulaznice je 6 EUR.

Centar Rabata.

Centar Rabata se nalazi nekih 10 minuta hoda od Mdine, a prepoznaćete ga po ogromnoj crkvi posvećenoj Svetom Pavlu. Ovde možete da se spustite do pećine gde je navodno Sveti Pavle živeo i održavao propovedi tokom 3 meseca boravka na Malti. Ako vam nešto znači, ovu pećinu je posetilo i nekoliko papa. Ulaz je kroz Crkvu Svetog Publija koja pripada katedrali, a pećina je povezana i sa Wignacourt muzejom u kome možete da vidite kompleks grobnica i podzemno sklonište iz Drugog svetskog rata. Cena ulaznice je 6 EUR.

Nedaleko od katedrale nalaze se i katakombe Svetog Pavla i Svete Agate. Ovo su 2 odvojena muzeja, a s obzirom na to da su veoma slični, mi smo posetili samo poznatije katakombe Svetog Pavla. Katakombe su grobnice iz punskog, rimskog i vizantijskog perioda koje predstavljaju najranije tragove hrišćanstva na Malti. Ove podzemne grobnice isklesane u kamenu — kojih ima preko 30 — korišćene su sve do 7, možda čak i 8. veka nove ere. Katakombe su otvorene svaki dan od 9 do pola 5, a cena ulaznice je 6 EUR.

Katakombe Svetog Pavla

Nakon posete Mdini i Rabatu, autobusom smo otišli do Dingli litica — ali ovo ne savetujemo da radite osim ako ne iznajmljujete auto na Malti. Naime, prvo nam je aplikacija za gradski prevoz pokazivala da više autobusa ide do litica — ali bi nam vozači tih autobusa rekli da ne idu do njih — a onda kada smo na kraju ušli u neki autobus, vozač nas je ostavio u sred nedođije odakle nam je trebalo jedno 15, 20 minuta peške do jedne male crkve i vidikovca sa kog se vidi samo vrh litica. Moguće je da se mi nismo dobro snašli i da ima i neka bliža stanica, ali su nam lokalci svakako potvrdili da litice ne mogu dobro da se vide sa kopna sve i da smo otišli na neki drugi vidikovac.

Dingli litice (koje se jedva vide).

Slijema i Sent Džulijen

Slijema je najnaseljeniji grad na Malti koji je veoma popularan među turistima — ovde se nalaze veliki hoteli sa bazenima, šoping centri, ugostiteljski objekti, noćni klubovi i sve ostalo što je potrebno turistima da na najbolji način iskoriste vreme na odmoru. Slijema je takođe poznata po dugačkoj promenadi koja se nadovezuje i na susedni Sent Džulijen.

Slijema, na promenadi.

S obzirom na to koliko je Slijema popularna među turistima — a i lokalcima — ovaj deo ostrva je prepun modernih građevina koje su sušta suprotnost većini građevina na Malti. Izgradnju ovih građevina — koje su zamenile stare, tradicionalne kuće — nisu svi dočekali sa odobrenjem, a neke od negativnih posledica masovne gradnje novih apartmana i hotela uključuju velike saobraćajne gužve i povećano zagađenje.

Sent Džulijen, Spinola zaliv.

Bilo kako bilo, većina turista odseda upravo i Slijemi ili Sent Džulijenu — koji su dobro povezani sa ostatkom ostrva. Mi smo bili smešteni u Valeti, ali da nismo našli ništa što nam odgovara u prestonici, 99% bismo izabrali neki hotel u Slijemi.

Sent Džulijen.

Valeta i Slijema su povezani trajektom koji ide na svakih pola sata (možete doći iz jednog u drugi grad i autobusom, ali to znatno duže traje). Ako idete trajektom, imaćete dobar pogled na Manoel ostrvo koje je sa koponom povezano mostom. Ovo ostrvce je tokom srednjeg veka korišćeno kao karantinski centar u koji su smeštani putnici sa brodova sa namerom da se spreči izbijanje kuge i kolere, a kasnije je ovde sagrađeno utvrđenje. Danas se na ostrvu nalazi marina za jahte.

Spinola zaliv opet.

Već smo spomenuli promenadu pored mora u Slijemi — koja je dugačka preko 2 kilometra i koja je u principu glavna turistička atrakcija u gradu. Manje-više sve što ima da se vidi u Slijemi (i Sent Džulijenu) se nalazi duž promenade, uključujući:

  • Restoran Fortizza — Restoran se nalazi u nekadašnjoj britanskoj vojnoj bazi, a pogledi iz bašte su neki od najboljih u Slijemi.
  • Rimska kupatila — Ispod restorana Surfside ćete videti niz pravougaonih bazena isklesanih u kamenu. Iako ove bazene zovu Rimskim kupatilima, najverovatnije potiču iz Viktorijanskog doba.
  • Park nezavisnosti — U ovom parku ima šetalište, dečije igralište, kafići, itd. Park se nalazi na granici sa Sent Džulijenom.
  • Baluta zaliv — Ovde se nalazi mala plaža, a na samoj ivici zaliva je sredinom 20. veka podignuta lepa crkva.
  • Spinola zaliv — Jedan od najlepših zaliva na Malti u kome možete da vidite šarene tradicionalne čamce.
Pogled iz restorana Fortizza.
Baluta zaliv.

Izvan promenade, u Sent Džulijenu, nalazi se Portomaso poslovni toranj koji je poznat po baru/noćnom klubu na 22 spratu. Nismo bili ovde, ali kažu da su pogledi sa 22 sprata fenomenalni.

Gozo

Na početku smo rekli da za Gozo nije dovoljan 1 dan, ali pošto nismo imali više od toga, mi smo se odlučili da odemo na organizovani dnevni izlet na ovo ostrvo. Iako nismo neki fanovi ovakvih tura, moramo da priznamo da je ova bila pun pogodak jer smo za taj 1 dan uspeli da vidimo više toga nego što bismo uspeli da smo 2 dana sami obilazili.

U ponudi ima mnogo tura, a mi smo izabrali odlazak na ostrvo kombijem i brzim čamcem i onda obilazak džipom. Turu smo bukirali preko aplikacije GetYourGuide za oko 60 EUR po osobi. U ovom odeljku našeg vodiča ćemo isključivo pričati o stvarima koje smo videli u okviru ture — što nikako ne znači da su to jedine atrakcije koje treba posetiti.

Sanap litice.

Na izlet smo krenuli u 8 iz Valete i onda kombijem išli preko sat vremena do terminala za trajekt na Gozo. Ovde nas je sačekao brzi čamac koji nas je za nekih 10 minuta prebacio na ostrvo gde su nas čekali vodiči u otvorenim džipovima. Ono što nam se dopalo kod ove ture je što nas je bilo samo 5 u džipu tako da smo mogli da stanemo gde i koliko hoćemo, mada nam je na kraju ipak bilo žao što na nekim mestima nismo imali više vremena.

Prva stanica je bila nakon svega par minuta od polaska džipom, na vidikovcu odakle se super vidi Komino. Ovde smo se zadržali jako kratko — a zatim otišli na plažu u Ramla zalivu. Mogli smo da biramo da li ćemo da odemo na plažu ili u Džgantija hramove, ali pošto je sa nama u grupi bio Nemac sa dva tinejdžera koji su želeli da se kupaju, odabrali smo plažu. I nismo se pokajali — plaža je stvarno predivna, sa crvenkastim peskom, a odmah pored ima poveći restoran.

Ramla zaliv.

Nakon ovoga smo otišli u selo Dževkija u čijem centru smo obišli crkvu posvećenu Jovanu Krstitelju — ova masivna crkva navodno ima treću najveću kupolu bez unutrašnje potpore na svetu. Sadašnja crkva — inače najveća na Gozu — podignuta je u 20. veku na mestu manje crkve koja je razmontirana tek kada je ova bila gotova. Zanimljivo je da su najlepše skulpture i slike iz stare crkve sačuvane u prostoriji ispod zvonika — ovaj prostor se sada zove Muzej skulptura. Osim obilaska crkve, moguće je liftom popeti se do kupole, odakle se pruža odličan pogled na ostatak Goza. Kada smo završili sa posetom crkvi, u istom mestu, u restoranu pored, napravili smo pauzu za ručak (uračunat u cenu ture).

Crkva posvećena Jovanu Krstitelju.
Pogled sa kupole.

Sledeće što smo videli su Sanap (ili Ta’ Ċenċ) litice koje su visoke 120 metara iznad nivoa mora, a onda smo otišli u Ksendli zaliv gde smo napravili kratku pauzu kod još jednih litica. Nakon ovoga je usledio Dvejra zaliv — ovde smo doplatili 4 EUR za vožnju brodićem koji prvo prolazi kroz jako uzan prolaz u steni i onda izbija na otvoreno more, sve do tačke gde je nekada stajao čuveni Azurni prozor. Ovaj prirodni kameni luk koji je bio visok 28 metara urušio se u more tokom velike oluje 8. marta 2017. godine.

Litice na Gozu.
Dvejra zaliv, vožnja brodićem.
Mesto gde je nekada stajao Azurni prozor.

Pretposlednja stanica na turi nam je bila Bazilika nacionalnog svetilišta Presvete Bogorodice Ta Pinu — još jedna u nizu velikih crkava koje smo videli na Malti, ali koja je značajna zbog toga što ju je papa posetio pre nekoliko godina (i koja je poznata po tome što navodno ima isceljujuće ili čudotvorne moći).

Na kraju, turu smo završili u Viktoriji ili Rabatu, glavnom gradu Goza. Vodič nas je ostavio kod citadele, omanjeg utvrđenja sa uskim uličicama, crkvama, muzejima i lepim pogledom na ostatak grada. Ulaz u citadelu je besplatan. Nažalost, u Viktoriji smo imali svega 40 minuta, što je jedva bilo dovoljno za šetnju citadelom, ali smo uspeli da vidimo i glavni trg iz džipa.

Crkva na ulazu u citadelu u Viktoriji.
Pogled sa citadele.

U povratku na Maltu smo brodićem otišli i do Plave lagune, jednog od najlepših mesta na kupanje u zemlji. Nažalost, vreme nije bilo za kupanje, ali ako imate više vremena na Gozu i ostrvo obilazite leti, ovo mesto zaslužuje malo dužu posetu.

Vožnja brodom pri povratku na Maltu.

Kratka istorija Malte

Priča o Malti seže duboko u praistoriju, a arhipelag ostrva koji danas zovemo Maltom je kontinuirano naseljen još od 5. milenijuma pre nove ere. Već od 3. milenijuma su ovde stajali Tarksijen hramovi – arheološki kompleks megalitnih hramova – koji su nekoliko vekova stariji od piramida u Gizi.

Vremenom su ovde traga ostavile sve dominantne kulture i civilizacije koje su bile prisutne na Mediteranu kroz epohe. Ime Malta zapravo potiče od Feničana koji su nekih 800 godina pre Hrista kolonizovali ovo ostrvo i nazvali ga Malet (feničanska reč za sklonište). Posle njih dolaze Rimljani koji vladaju par vekova. Apostol Pavle se na svom putu ka Rimu 61. godine nove ere nasukao na Malti kada se brod kojim je plovio tokom oluje razbio o stene nadomak malteške obale. Prema predanju, Pavle je na Malti ostao 3 meseca tokom kojih je širio hrišćanstvo po ostrvu.

Tri Grada.

Podelom Rimskog carstva na Zapadno i Istočno, Malta vremenom pada pod kontrolu Vizantije sve dok ostrvo nisu osvojili Arapi krajem 9. veka. Tokom ovog perioda formira se sicijlijansko-arapski jezik koji se postepeno razvio u malteški. Kažu da moderni malteški jezik sadrži čak 70% arapskih reči, a ostalo je mešavina italijanskog, francuskog i engleskog. Arape su proterali Normani koji su 1091. godine zauzeli Siciliju i Malteška ostrva i ovde vladali par vekova.

Uprkos svim kulturama, narodima i carstvima koja su nesumnjivo ostavila svaka svoj pečat tokom vekova, istorija Malte je ipak najuže povezana sa Vitezovima Hospitalcima – srednjevekovnom krstaškom viteškom redu osnovanom u Jerusalimu početkom 11. veka.

Valeta.

Posle pada Jerusalima 1187. godine, Hospitalci traže utočište na Kipru da bi se trajno nastanili na Rodosu odakle su proterani 1522. godine kada su Osmanlije osvojile ovaj deo Grčke. U ovo vreme je Malta pripadala španskoj kruni i Karlos I – jedan od najmoćnijih vladara Evrope toga doba – nudi celu Maltu na upravljanje viteškom redu Hospitalaca.

Ovde su vitezovi odigrali značajnu ulogu u odbrani Malte tokom velike turske opsade 1565. godine koja je trajala preko 3 meseca. Nadbrojani Hospitalci uz pomoć lokalnog stanovništva su uspeli da poraze i odbiju nadmoćniju osmanlijsku vojsku i tako spreče dalja muslimanska osvajanja u Evropi. U čast velike pobede, na ostrvu je podignut novi grad koji je nazvan po velikom majstoru viteškog reda Žanu de Valeti – a Valeta, glavni grad Malte i dan danas nosi ovo ime.

Pogled na Valetu.

Vlast Vitezova Hospitalaca dolazi do kraja 1798. godine kada Napoleon Bonaparta u svom ratnom pohodu na Egipat zauzima Maltu. Bonaparta je ovde proveo nedelju dana dok nije postavio svoje ljude da upravljaju ostrvom a u centru Valete se i danas može videti palata u kojoj je živeo. Kako je francuska administracija bila izuzetno nepopularna među lokalnim stanovništvom, Maltežani sastavljaju zvaničnu deklaraciju i traže zaštitu od Velike Britanije.

Malta je u naredna 2 i po veka, od 1800. godine pa sve do proglašenja nezavisnosti 1964. godine, bila britanska kolonija i dan danas se na ostrvu oseti jak uticaj britanske imperije i britanske kulture uopšte.

Sent Džulijen.

To bi bilo to o Malti! Ako ste već bili na Malti, voleli bismo da čujemo vaše utiske u komentarima. Ako vam se sviđa naš blog, zapratite nas na Instagramu i tako pružite podršku ovome što radimo. Hvala na čitanju — do sledećeg putopisa!

Prethodni članak Trevizo — vodič za jednodnevnu posetu
Sledeći članak Vodič za Abu Dabi: obilazak grada + pustinjski safari u 2 dana

29 Comments

  1. Lea
    20.12.2022. at 14:22

    Malta moze biti naporna za zivot ukoliko niste navikli, ali kao turisticko mesto ipak ima dosta da ponudi

    Reply
    • Kaća&Marko
      20.12.2022. at 16:42

      Tekst je i pisan iz perspektive turiste. 🙂 Nama se dopala Malta kao mesto za odmor/produženi vikend, a ovako na prvu loptu deluje i kao lepo mesto za život.

      Reply
  2. Drinka
    02.01.2023. at 10:57

    Tekst i slike su odlični. Planiram, početkom februara, produženi vikend. Tražim pomoć i uputstvo šta videti i posetiti. Sada, posle vašeg teksta, imam jasniju sliku. Hvala za vodič i savete. Pratim vas i dalje. Pozdrav!!

    Reply
    • Kaća&Marko
      02.01.2023. at 14:08

      Hvala puno! Drago nam je da vam se dopada vodič. Lep provod na Malti. 🙂

      Reply
  3. Tanja
    06.01.2023. at 22:20

    Mnogo hvala na ovom slikovitom vodiču. Upravo sam na Malti i značiće mi vaše preporuke. Sve je predivno, pa se za prvi put mora izvršiti uži izbor.

    Reply
    • Kaća&Marko
      08.01.2023. at 11:13

      Drago nam je da vam je naš vodič koristan! Malta je prelepa, uživajte! 🙂

      Reply
  4. Slobodan
    16.01.2023. at 01:22

    Odlican putopis,puno korisnih informacija.Imam pitanje,da li ste kupovali njihovu sim karticu sa internetom?Ako jeste, koliko kosta i koliko neta ima na kartici? Hvala za savete.

    Reply
    • Kaća&Marko
      22.01.2023. at 16:20

      Nismo. Mi smo na jedan broj uplatili MTS dodatak NET 1.5 GB za 7 dana (košta oko 1500 RSD).

      Reply
  5. jelena capkunovic
    01.03.2023. at 14:54

    Informativan I poucan clanak
    Hvala

    Reply
    • Kaća&Marko
      03.03.2023. at 18:22

      Hvala vam! 🙂

      Reply
  6. Predrag i Jelena
    06.03.2023. at 10:52

    Lepo napisano, objašnjava sve kako bi se čitaoc lako snašao…Zadržite ovaj stil. Hvala

    Reply
    • Kaća&Marko
      06.03.2023. at 18:39

      Hvala puno! 🙂

      Reply
  7. Nikola Živković
    26.03.2023. at 13:55

    Članak fenomenalan večeras letimo na Maltu i verujte vodićemo se Vašim iskustvima

    Reply
    • Kaća&Marko
      01.04.2023. at 12:30

      Hvala puno! Lep provod na Malti! 🙂

      Reply
  8. Nebojša
    09.04.2023. at 09:33

    Hvala za putopis. Napravili smo plan obilaska na osnovu vašeg putopisa

    Reply
    • Kaća&Marko
      09.04.2023. at 19:13

      Super! Lep provod na Malti! 🙂

      Reply
  9. Novak
    17.04.2023. at 18:52

    Super i detaljan članak. Po vama, gledajući poziciju aerodroma, koji deo je najpraktičniji za smestaj kako ne bi previse lutali kasno uvece kad sletimo?

    Reply
    • Kaća&Marko
      20.04.2023. at 18:54

      Naša preporuka je da se smestite u Valeti. 🙂

      Reply
  10. Vuk
    27.05.2023. at 05:34

    Odlican tekst. Hvala Vam. Idemo danas na 7 dana. Smesteni kod prijatelja Srbina koji tamo radi u ugostiteljstvu 10 godina.

    Reply
    • Kaća&Marko
      27.05.2023. at 10:05

      Hvala puno! Uživajte na Malti! 🙂

      Reply
  11. Irina
    08.06.2023. at 19:59

    Zaista dosta putujem, i uvek kada krenem da pravim plan putovanja prvo svratim na vaš sajt. Kao i uvek, fantastični opisi, slikice, korisne informacije, svaka čast! ????
    Pozdraviću Maltu u vaše ime krajem juna ????

    Reply
  12. Darko
    15.07.2023. at 21:44

    Svaka čast za tekst,idem u septembru pa mi je sad mnogo pomogao vaš tekst

    Reply
    • Kaća&Marko
      17.07.2023. at 19:11

      Drago nam je da to čujemo! Uživajte na Malti! 🙂

      Reply
  13. Daliborka
    12.09.2023. at 14:47

    Da li imate preporuku za hranu, s obzirom da se spremamo na dve noći – tri dana na Malti? Inače vodićemo se vašim vodičem. Svaka čast!Naravno ne bismo trošili veliki novac na hranu, jer planiramo da napravimo više izleta, koliko god je to moguće za kratak period. Unapred hvala!

    Reply
    • Kaća&Marko
      14.09.2023. at 15:19

      Mi smo imali doručak u hotelu, za ručak bismo jeli bukvalno šta stignemo (na ulici), a za večeru isto ili uličnu hranu ili bismo seli u restoran. U principu nismo mnogo birali, jeli bismo šta nađemo kad smo bili gladni. 🙂

      Restorani nisu jeftini, mada mogu da se nađu sa ok cenama, a ulična hrana je skroz OK. Za markete ne znamo, nismo imali vremena da ih tražimo, a ne sećam se ni da smo ih nešto puno videli u turističkim oblastima.

      Lep provod na Malti! 🙂

      Reply
  14. Marija
    19.09.2023. at 16:17

    Pošto smo prijatelji i ja maltene na Malti u subotu uvece i u nedelju da li nedeljom rade prodavnice sa uličnom hranom i generlano šta nedeljeom radi/ne ,tj sta bismo mogli da posetimo po vama? Inace, tekst je super ????

    Reply
    • Kaća&Marko
      22.09.2023. at 18:25

      Kad smo mi bili, skoro sve je radilo, odnosno nismo primetili da je išta zatvoreno nedeljom. (:

      Reply
  15. Nevena
    22.09.2023. at 01:02

    Odlican clanak, detaljno i lepo opisano.lako citljivo i pamtljivo.
    Nastavite tako!
    Intesuje me da li je potreban rent a car da binse obislo ostrvo i da bi bili komforniji.
    Da li se placa parking?
    I gde je najbolje smestit u polaznoj tacki.
    Iz Nisa imamo povoljne karte preko rainair pa bi odmah na sajtu uzela i rent a car 60 e na 5 dana,to mi je skroz dobra cena

    Hvala unapred

    Reply
    • Kaća&Marko
      22.09.2023. at 18:27

      Kola vam apsolutno nisu potrebna da biste obišli Maltu, ali ako ste našli tako povoljnu opciju, onda svakako to uradite (ako vam je ok da vozite suprotnom stranom nego kod nas). Mi smo bili smešteni u Valeti, tako da preporučujemo ili nju ili Slijemu za smeštaj.

      Reply

Ostavite komentar

Odustani od odgovora

Naša Priča

Kaca i Marko

Dobrodošli na naš blog o putovanjima! Mi smo Kaća i Marko — i volimo da putujemo i pišemo o putovanjima. Na našem sajtu ćete naći iskrene utiske iz preko 40 zemalja, neobrađene fotke sa mesta koja smo posetili i savete za jeftina i odgovorna putovanja. Niko nas ne plaća da reklamiramo nešto, nemamo sponozore i ne pokušavamo da prodamo išta. Ako vam se sviđa ovo što radimo, ostavite nam komentar ispod tekstova, pratite nas na Instagramu, pustite nam poruku ili nam kupite virtuelnu šolju kafe.

Instagram

Ako pratite naše objave ili čitate naš blog, on Ako pratite naše objave ili čitate naš blog, onda znate da smo se baš oduševili Dubaijem iako smo mislili da nam se uopšte neće svideti. 

Toliko smo se oduševili da mislimo da bismo mogli jednom godišnje da odemo tamo na par dana i da nam ne bi dosadilo. 

Iako, što se nas tiče, Dubai uvek jeste dobra ideja, ako hoćete da vidite i iskusite najbolje od grada, onda idite kada je kod nas zima. 

Znali smo da je veoma vruće u avgustu, ali kada smo na telefonu videli da je subjektivni osećaj kao da je napolju 57 stepeni, nije nam baš bilo svejedno. 

Na takvim temperaturama je sve teško, a da ne pričamo što mnogo toga po gradu nije ni otvoreno jer Dubajćani nisu ludi da provode vreme napolju tokom letnjih meseci. 

U svakom slučaju, o Dubaiju smo naširoko pisali na blogu, u vodiču koji je jedan od najpopularnijih i najčitanijih na našem sajtu, pa ako vas zanima da saznate više o ovom futurističkom gradu na Bliskom istoku, bacite pogled na www.zajednookosveta.com. 🥂

#dubai #uae #putujemo #putopis #zajednookosveta
Pošto nam je povratni let za Beograd iz Abu Dabij Pošto nam je povratni let za Beograd iz Abu Dabija pomeren za jedan dan — a u Emiratima smo već bili u januaru ove godine — bez razmišljanja smo se složili da želimo opet da vidimo Dubai. Jeste da smo ga baš onako fino obišli prošli put, ali u Dubaiju uvek ima nešto da se radi. 

Opet smo otišli u isti hotel — Millenium Place Dubai Marina — za koji i dalje mislimo da je jedan od najboljih hotela u kojima smo ikad bili, i prvi od dva dana u Dubaiju otišli da vidimo Muzej budućnosti (na kraju smo ga samo i videli jer su karte uveliko bile rasprodate) i onda predveče na krstarenje sa večerom koje smo platili 115 EUR za oboje. 

Krivo nam je što nismo uspeli da uđemo u muzej, mada smo videli robota u holu, ali nema veze, ostaće nam nešto za sledeći put, a krstarenje je bilo pun pogodak jer nam na jahti konačno nije bilo toliko nepodnošljivo vruće. 

Drugi dan u Dubaiju smo odlučili da ne radimo ništa, a to ništa je značilo da smo otišli u Soluna beach club na Palmi, gde smo proveli jedno 7 sati u bazenu, sve dok nije krenula da nadolazi peščana oluja. Odlazak u ovaj beach resort smo preko našeg hotela platili 50 EUR za nas dvoje, s tim što smo 25 EUR iskoristili kao vaučer za hranu i piće. Prilično dobar kraj dugačkog putovanja. 🙃
Zadnji dan u Almatiju smo morali da napustimo apar Zadnji dan u Almatiju smo morali da napustimo apartman u 12, a let nam je bio u 10 uveče, tako da smo hteli sa sve prtljagom da odemo na polu-dnevni izlet da ubijemo vreme. 

Prvo nismo mogli da nađemo ništa povoljno — svi izleti su bili oko ili više od 100 EUR po osobi, što je stvarno puno — a onda kada smo na kraju našli prihvatljivu ponudu, ispostavilo se da su putevi ka jezerima u okolini, uključujući Veliko Almati jezero, svi zatvoreni, što zbog radova, što zbog kiša. 

Bio nam je zanimljiv izlet i u kanjon, ali za to nismo imali vremena jer se samo do tamo putuje oko 4 sata (i onda još toliko nazad).

Par dana ranije smo razmatrali i da odemo sa agencijom preko koje idu lokalci do 3 kanjona i jezera (za nekih 25 EUR po osobi), ali imajući u vidu da se kretalo u 5 ujutru, a vraćalo posle 11 uveče, od ovoga smo odustali. 

Iz ove perspektive, malo nam je žao što nismo uspeli da vidimo ništa van Almatija, ali tamo smo bili previše umorni da bismo proveli oko 20 sati na izletu. 

Na kraju smo otišli u Centralni državni muzej Kazahstana (na slici) i onda u restoran u kome smo popili nekoliko odličnih mohita — nije ispalo baš onako kako smo želeli, ali nam je bogami bilo baš fino. 

Izgleda da jesmo malo omatorili kad više ne jurcamo da vidimo sve. :) 

#almati #almaty #kazahstan #centralnaazija #azija #putujemo #putopis #zajednookosveta
Čim smo došli u Almati, odmah nam je bilo jasno Čim smo došli u Almati, odmah nam je bilo jasno da je ovo jedan moderan grad i da ne može da se poredi ni sa Taškentom, a kamoli sa Biškekom. Osećali smo se, gle čuda, kao da smo došli u neki ruski grad gde život ipak izgleda veoma slično kao kod nas. Daleko od toga da nas je Almati oduševio, ali nismo ni ostali razočarani. 

Evo šta sve ima da se vidi u Almatiju: 

📌Panfilov park — veliki park u centru grada u kome se nalazi nekoliko atrakcija, uključujući prelepu Zenkov katedralu, navodno drugu najveću drvenu crkvu na svetu, mali ali interesantni Muzej kazahstanskih narodnih instrumenata, i monumentalni memorijal posvećen Panfilov herojima koji su poginuli u Drugom svetskom ratu.

📌Kok-Tobe — brdo do kog se stiže uspinjačom i sa kog se pruža lep pogled na ceo grad. Nažalost, gore se nalazi vašar, što nam je pokvarilo utisak, ali hej, vašari su veoma popularan vid zabave u Stanovima. 

📌Kazahstanski umetnički muzej — nismo mnogo očekivali od ovog muzeja, ali nam se baš, baš dopao. 

📌Centralni državni muzej Kazahstana — imali smo višak vremena, pa smo obišli i ovaj muzej. Nije sjajan, ali nije ni loš, tako da sve zavisi koliko vremena imate u Almatiju. 

📌Pamfilov + Arbat pešačke zone — veoma fino sređeni delovi grada u kojima možete da prošetate i sednete na piće ili klopu.

📌Trg republike — nema šta puno da se radi u ovom delu grada, ali možete da vidite spomenik nezavisnosti pored koga se nalaze fontane, kao i predsedničku rezidenciju.

Još je samo bitno da napomenemo da u Almatiju, kao i u Tašketnu i Biškeku, treba koristiti Yandex aplikaciju za kretanje po gradu. Ako zavisite od gradskog prevoza, nećete se puno usrećiti, a Yandex radi savršeno i veoma je povoljan.

#almaty #kazahstan #centralnaazija #azija #putujemo #putopis #zajednookosveta
Udaljenost između Biškeka i Almatija je samo 230 Udaljenost između Biškeka i Almatija je samo 230 km, ali to malo znači u zemljama poput Kirgistana i Kazahstana u kojima su putevi u nimalo zavidnom stanju. 

Na stanicu u Biškeku smo došli oko 9 ujutru, nekih sat vremena pre polaska busa (bus ide u 8, 10, 12, 14 i 16h), kupili karte, ukrcali se unutra i čak i krenuli na vreme! Klima nije baš radila najbolje i autobus je bio toliko štrokav da se i dan danas pitamo kako nismo dobili neku kugu, ali smo bili srećni što idemo u Almati — odakle smo kretali nazad kući! 

Ovaj put smo bili spremni za prelazak granice i za WC bez vrata, a i kazahstanski graničari nam sada nisu pravili nikakav problem pri ulasku u zemlju! Sve je manje više bilo ok, osim što nismo imali baš vazduha na drugom spratu dabl dekera i što je autobus uglavnom išao, kako se nama činilo, 20 na sat. 

U svakom slučaju, u Almati smo stigli nako nešto više od 6 sati puta, na stanicu koja je neuporedivo bolja od one u Biškeku, ali je problem bio što na stanici ne postoji menjačnica i što su nam svi taksisti tražili suludo mnogo para za nešto što je trebalo da bude prilično kratka vožnja. 

Videviši da smo izmoreni i besni što taksisti oko nas obigravaju kao kobci, prišao nam je jedan vozač maršutke i pitao da li nam treba pomoć. 

Nismo se baš najbolje razumeli, i isprva smo mislili da je on samo još jedan od mnogih koji na neki način žele da nas prevare na ovom putu, ali se na kraju ispostavilo da je čovek zapravo stvarno hteo da nam pomogne (spasiba!). 

I to ne zbog para, nego eto onako! Nemamo pojma tačno šta se desilo, ali on je zaustavio neki auto, pričao nešto sa vozačem, ubacio nas unutra i poželeo nam sreću. 

U kolima na putu do smeštaja nam je palo na pamet da možda nismo trebali da uđemo u kola sa nekim nepoznatim Kazahstancem, ali smo se onda setili gde smo — i da u ovom delu sveta tako stvari funkcionišu, ljudi se snalaze, i to i nije uopšte tako loše. A i stigli smo u apartman sa novčanikom i oba bubrega! 

#almaty #kazahstan #centralnaazija #putopis #putujemo #zajednookosveta
Da ne bude da smo potpuno neprevedni prema Biškek Da ne bude da smo potpuno neprevedni prema Biškeku — ili Kirgistanu — treba napomenuti da ono malo turista što dolazi u zemlju uglavnom obilazi prirodne lepote. 

Mi smo videli jedan od najpoznatijih nacionalnih parkova u Kirgistanu, Al Arču, i iskreno možemo da kažemo da su nas prizori tamo ostavili bez reči — a mi smo samo išli u laganu šetnju. 

Ako možete i želite da provedete više vremena u Kirgistanu i pogotovo ako vas zanima planinarenje i istraživanje divljine, sigurno će vaš utisak biti dosta drugačiji nego naš. 

I naravno, sve ovo što smo dosad napisali o Biškeku ne znači da ga ne treba posetiti ako vas put navede ovde ili da se mi kajemo što smo ga videli — samo da ne treba imati velika očekivanja. 

#biskek #alarcha #kirgistan #azija #putujemo #zajednookosveta
Pošto u Biškeku nema bog zna šta da se radi, je Pošto u Biškeku nema bog zna šta da se radi, jedan dan smo izdvojili za posetu nacionalnom parku Al Arča koji se nalazi na svega 40 km od kirgistanske prestonice. 

Al Arča je popularna destinacija za planinarenje, piknik i istraživanje prirode, kako među lokalnim stanovništvom tako i među turistima. 

U parku imaju dve staze, jedna koja je veoma lagana i prati reku — ovo je staza kojom smo mi išli — i jedna koja ide uzbrdo, do vodopada, i koja je zahtevnija i za koju treba ipak imati neku opremu. I nakon vodopada imaju staze, ali su one rezervisane za iskusne planinare koji se penju na vrhove planinskog lanca Tian Šan. 

Da bismo došli do Al Arče, unajmili smo kola sa vozačem za 70 EUR. Realno nas je agencija odrala, ali takve su cene za turiste, plus nam alternativni način dolaska do parka nije delovao nimalo interesantno. 

Naime, gradski prevoz do parka ne postoji, a ako hoćete samostalno da dođete do Al Arče, onda morate da hvatate maršutku kod Oš bazara, da nekako namolite vozača da vas ostavi kod prve kapije za nacionalni park (srećno ako ne znate ruski) i da onda nađete nekog ko će vas besplatno ili za pare prebaciti 12 km do ulaska u park. 

Ako se odlučite na ovo, srećno! I ne zaboravite da sve morate isto i u povratku. 

Elem, uprkos tome što smo bili lakši za 70 EUR nakon posete Al Arči, svakome bismo preporučili da ode i vidi ovaj nacionalni park jer je priroda zaista ne-ve-ro-va-tna, plus ćete možda, kao mi, imati sreće i videti pokoju životinju kojoj je park dom (pozdrav za 3 veverice koje su prišle da nam se jave). 

#alarcha #kyrgyzstan
#kirgistan #centralnaazija
#azija #putujemo #putopis #zajednookosveta
Žao nam je što to moramo da kažemo, ali Biškek Žao nam je što to moramo da kažemo, ali Biškek je baš jedan ružan, otužan grad. Verovatno najružniji i najotužniji koji smo do sad videli. 

Ali nam je takođe ostao u dragom sećanju, jer za razliku od Taškenta, sve je jako blizu i bukvalno na svakom ćošku ima prodavnica i restorana, plus smo se mnogo bolje proveli i osećali nego u uzbekistanskoj prestonici (ako izuzmemo stomačne tegobe koje su počele negde ovde). 

Ako nas pitate šta morate da vidite u Biškeku, naš odgovor je — ništa. Sve je manje više bezveze, ali ako želite spisak stvari, evo šta bismo mi izdvojili:

📌Ala-Too trg — glavni gradski trg na kome se nalazi statua Manasa, legendarnog kirgistanskog junaka.

📌Istorijski muzej — smešten na glavnom trgu, ovaj muzej je zapravo ok (ako ništa drugo, videćete pravu jurtu izbliza). Iza Muzeja se nalazi ogromna statua Lenjina. 

📌Ruska crkva — simpatična belo plava pravoslavna crkva.

📌Parkovi — šetajući centrom grada, proći ćete kroz nekoliko lepo sređenih parkova, uključujući Dubov i Panfilov.

📌Oš bazar — buvljak sličan onome u Taškentu.

Lutajući gradom, verovatno ćete naići i na parlament, pozorište, cirkus i razne spomenike, ali ništa od ovoga se ni po čemu ne izdvaja, osim po tome što izgleda kao da je, kao i čitav grad, ostalo zarobljeno negde tamo u prošlom veku. 

#biskek #kirgistan #centalnaazija #azija #putujemo #putopis #zajednookosveta
🇰🇬Dobrodošli u Kirgistan — horor priča i 🇰🇬Dobrodošli u Kirgistan — horor priča iz noćnog busa 

Sada kad je prošlo neko vreme, ne možemo da se ne zapitamo zašto smo mislili da je dobra ideja da idemo noćnim busom iz Uzbekistana u Kirgistan koji na nekih sat vremena vožnje od Taškenta prelazi u Kazahstan i satima putuje kroz njega da bi tek na nekih 45 minuta od Biškeka zapravo ušao u Kirgistan. Šalu na stranu, ovo putovanje busom nam je jedno od najgorih do sad — ili smo mi malo omatorili pa nam više ovakve avanture nisu preterano zabavne. 

U svakom slučaju, na papiru ceo put zvuči podnošljivo. Kreće se iz Taškenta u 8 uveče, putuje se oko 12 sati, a karta košta samo 20 i nešto EUR. U praksi, ovo je značilo celu noć u drndavom busu u kome smo mi bili jedini stranci (okej, bilo je Rusa, ako se oni računaju kao stranci) i u kome je bio čitav razdragani kik-boks tim iz Uzbekistana. 

Ovo je dobro mesto da kažemo da Uzbekistanci iz nekog razloga nikako ne vole slušalice — ali obožavaju da gledaju klipove na telefonima satima. Svaki član kik-boks tima koji nas je okruživao je satima uživao u blagodetima Jutjuba i baš nikome nisu smetali zvuci koji dopiru iz drugih telefona. Ako su Kinezi poznati po mučenju vodom, onda Uzbekistanci treba da se proslave po mučenju Jutjubom! 

Na sve ovo, napolju je bilo pakleno vruće, čak i nakon zalaska sunca, ali je naš vozač smatrao da klima nije neophodna na 40 stepeni u smrdljivom busu — ruku na srce, palio je klimu nakon što bi se neko požalio i onda je ugasio za 7 do 10 minuta. 

Ali nije to bio kraj našim mukama. Prelazak granice sa Kazahstanom nam je bio gori i stresniji nego prelazak granice Tajland-Kambodža — prvo moraš da vadiš sve svoje stvari na granici koja više izgleda kao vašar nego granica, pa onda pratiš masu ljudi kroz silne hodnike, pa prolaziš granične formalnosti (i ubeđuješ kazahstanskog graničara da tebi stvarno ne treba viza), pa onda pređeš granicu u vašar sa druge strane i nemaš pojma gde ti je bus. I kao šlag na tortu, onda odeš u WC (čučavac, naravno) koji nema vrata. 

To je to, ovde ćemo da se zaustavimo. Jedino pozitivno je što smo znali šta nas čeka na graničnom prelazu sa Kirgistanom. I što smo stigli u Biškek u jednom komadu.
Učitaj još... Prati nas na Instagramu

NAJČITANIJE

  • Vodič kroz Istanbul — 15+ mesta koja ne treba propustiti
  • Top 40 najboljih filmova za ljubitelje putovanja
  • Vodič za Sarajevo — šta nikako ne treba propustiti
  • prtljag Kako se spakovati za put avionom
  • Berlin Vodič kroz Berlin — top 15+ stvari koje treba videti
  • Vize za državljane Republike Srbije
  • Kuba Šta treba znati pre putovanja na Kubu
  • Vodič za Lisabon — 25+ mesta koja ne treba propustiti
  • Vodič za Trst — top 5 stvari koje vredi videti (za 1 dan)
  • Wizzair za početnike — uputstvo za kupovinu avio karata
Copyright © 2023 ZajednoOkoSveta.com Preuzimanje tekstova bez saglasnosti ZajednoOkoSveta.com nije dozvoljeno. Za svaki vid saradnje, pišite na zajednookosveta@gmail.com