Skip to content
  • Srbija
  • Evropa
    • Andora
    • Austrija
    • Belgija
    • Belorusija
    • Bugarska
    • Bosna i Hercegovina
    • Crna Gora
    • Estonija
    • Finska
    • Francuska
    • Holandija
    • Hrvatska
    • Italija
    • Kipar
    • Letonija
    • Lihtenštajn
    • Litvanija
    • Luksemburg
    • Malta
    • Nemačka
    • Poljska
    • Portugal
    • Rumunija
    • Rusija
    • San Marino
    • Severna Makedonija
    • Slovačka
    • Slovenija
    • Španija
    • Švajcarska
    • Turska
    • Ukrajina
    • Vatikan
  • Daleke destinacije
    • Azerbejdžan
    • Indija
    • Izrael
    • Južnoafrička Republika
    • Kambodža
    • Katar
    • Kolumbija
    • Kuba
    • Tajland
    • Ujedinjeni Arapski Emirati
  • Putnički kutak
  • O Nama
Meni
zajedno oko sveta logo
  • Srbija
  • Evropa
    • Andora
    • Austrija
    • Belgija
    • Belorusija
    • Bugarska
    • Bosna i Hercegovina
    • Crna Gora
    • Estonija
    • Finska
    • Francuska
    • Holandija
    • Hrvatska
    • Italija
    • Kipar
    • Letonija
    • Lihtenštajn
    • Litvanija
    • Luksemburg
    • Malta
    • Nemačka
    • Poljska
    • Portugal
    • Rumunija
    • Rusija
    • San Marino
    • Severna Makedonija
    • Slovačka
    • Slovenija
    • Španija
    • Švajcarska
    • Turska
    • Ukrajina
    • Vatikan
  • Daleke destinacije
    • Azerbejdžan
    • Indija
    • Izrael
    • Južnoafrička Republika
    • Kambodža
    • Katar
    • Kolumbija
    • Kuba
    • Tajland
    • Ujedinjeni Arapski Emirati
  • Putnički kutak
  • O Nama
Hit enter to search or esc to close
Početna / Daleke destinacije • Izrael / Vodič za Tel Aviv — jedan sasvim drugačiji Izrael
Posted inDaleke destinacije Izrael

Vodič za Tel Aviv — jedan sasvim drugačiji Izrael

Posted - Kaća&Marko Posted on 16.04.2022.
2

Sušta suprotnost Jerusalimu, Tel Aviv-Jafo je nov, moderan, liberalan, grad u kome zabava nikad ne prestaje i u kome religija i ne igra bog zna kakvu ulogu. Kakav je Tel Aviv i koliko je drugačiji od Jerusalima najbolje opisuje lokalna izreka — In Jerusalem, you pray; in Tel Aviv, you play.

Osnovan 1909. godine kao predgrađe Jafe, Tel Aviv se zvanično spojio sa ovim prastarim lučkim gradićem 1950. godine, a onda ubrzo izrastao u ekonomski i tehnološki centar Izraela i jedan od najskupljih gradova za život na svetu.

Tel Aviv se takođe smatra prestonicom noćnog života na Bliskom istoku, svetskom veganskom prestonicom i jednim od najboljih gradova za LGBT populaciju čiju prajd paradu godišnje poseti preko 200,000 ljudi.

Neosporno je da je Tel Aviv zanimljiv i da se mnogo razlikuje i od Jerusalima i od većine Bliskog istoka, ali da budemo sasvim iskreni, grad kao grad nije ništa posebno. Osim Jafe koja je zaista prelepa i promenade pored mora za kojom čeznemo svi mi koji ne živimo pored vode.

Moderni deo Tel Aviva — tačnije građevine izgrađene u bauhaus i internacionalnom stilu — uvršten je na Uneskovu listu svetske baštine, ali osim ako niste baš ludi za jednoličnim kockastim zgradama ili staklenim oblakoderima, teško da će ovo ikoga impresionirati.

S druge strane, ko god ide u Izrael svakako treba da odvoji makar jedan dan za Tel Aviv. Za posetu Jafi, za šetnju pored mora, za čašu (ili pet) vina. I za psihičku pripremu ili oporavak od prelepog, haotičnog, konzervativnog i nadasve komplikovanog Jerusalima.

Šta videti u Tel Avivu

Pošto je Tel Aviv relativno nov grad, u njemu nema puno kulturno-istorijskih znamenitosti. Sve ono što je interesantno može da se obiđe za 2 dana, a sve ono što je bitno i za manje. Međutim, osim ako vas ne zanimaju samo klasične turističke atrakcije, Tel Aviv ima šta da ponudi turistima — zanimljivu uličnu umetnost, polu-gentrifikovane četvrti koje su postale umetnički centri ili centri noćnog života, odličnu hranu i na pijacama i u restoranima i kilometre peščanih plaža.

Tabela sadržaja

  • Jafa
  • Tel avivska promenada
  • Neve Tzedek i Florentin
  • Centar grada (moderni Tel Aviv)

Jafa

Već smo rekli da je Jafa najlepši deo Tel Aviva, a osim što je najlepši, ovo je i jedini deo grada koji stvarno nikako ne treba propustiti.

Pogled na Jafu sa promenade pored mora.

Jafa je osnovana oko 1,800. godine pre nove ere, a prvi put se spominje u pisanom dokumentu iz Egipta nekih 400 godina kasnije — u ovom pismu se opisuje kako su Egipćani zauzeli grad tako što su se sakrili u džakove koje su poslali kao porez/harač. Interesantno je da je ova priča o zauzimanju Jafe starija od Homerove priče o trojanskom konju nekih 200 godina.

Jafa se nekoliko puta spominje i u Bibliji, a smatra se da su biblijski kralj David i njegov sin Solomon osvojili grad i koristili njegovu luku da dopreme kedrove koje su koristili u izgradnji Prvog jevrejskog hrama.

Grad su kasnije osvajali mnogi drugi narodi, uključujući Asirce, Vavilonce, Feničane i Rimljane, Arape, Turke — i na kraju Britance, sve dok Jafa zajedno sa Tel Avivom nije postala deo novoosnovanog Izraela (čemu je prethodio rat između Izraelaca i Palestinaca i proterivanje Palestinaca iz Jafe i drugih delova zemlje).

Kada danas šetate Jafom, teško je zamisliti kroz šta je sve prošao ovaj deo grada i njegovi stanovnici tokom istorije. Međutim, već kod jedne od najvećih atrakcija u Jafi, Kule sa satom, možete videti tablu napravljenu u čast poginulih Izraelaca tokom rata.

Kula sa satom je inače sagrađena početkom 20. veka, a njenu gradnju je inicirao jedan jevrejski biznismen radi obeležavanja 25 godina vladavine otomanskog sultana Abdula Hamida II.

Toranj je izgrađen uz pomoć donacija svih naroda koji su tada živeli u Jafi, a tada se smatralo da će izgradnja kule potpomoći urbanizaciju i modernizaciju grada. Što se i jeste desilo pošto je ovaj deo postao centar Jafe oko koga su se izgradile banke, prodavnice i pijaca.

Kula sa satom.

Kula sa satom u Jafi je inače jedna od 7 takvih kula napravljenih u Otomanskoj Palestini — 6 još uvek postoje, dok su Britanci naredili da se kula u Jerusalimu sruši da ne bi stajala kao podsednik na otomansku vladavinu.

Odmah pored Kule sa satom smeštena je Mahmudia džamija, najveća i najznačajnija džamija u Jafi koja je takođe sagrađena za vreme otomanske vlasti, a na manje od 5 minuta peške nalazi se veliki park poznat kao HaPisgah bašta. Iz ovog parka se pružaju verovatno najbolji pogledi na more i moderan deo Tel Aviva.

Mahmudia džamija.
U parku, pogled na Crkvu Svetog Petra.
Pogled iz parka.

Osim pogleda, u parku se nalaze 2 kapije — Kapija vere i Kapija Ramzesa II. Kapija vere, napravljena u drugoj polovini 20. veka, simbolizuje prolaz ka obećanoj zemlji, a Kapija Ramzesa II je rekonstrukcija kapije koja je nekada bila ulaz u egipatsko utvrđenje.

Kapija vere.

U parku se takođe nalazi Most želja na kome su postavljene table sa horoskopskim znacima, a legenda kaže da će se bilo koja želja ispuniti onome ko dotakne svoj horoskopski znak i pogleda u more u tom trenutku.

Na Mostu želja.

Posle mosta se izbija na veliki trg na kome je najvažnija i najupečatljivija građevina Crkva Svetog Petra. Današnja crkva je izgrađena u 19. veku, nakon što su dve starije crkve bile uništene tokom 18. veka.

Crkva Svetog Petra.

U Jafi još ima da se vidi luka i svetionik. Luka je jedna od najstarijih na svetu — i još uvek radi, samo što je sada luka za male ribarske brodove i jahte. U luci su hangari pretvoreni u izložbene prostore i ugostiteljske objekte zbog čega je luka postala veoma popularna među turistima.

Što se tiče svetionika, on se nalazi na brdašcu iznad luke, a napravljen je u drugoj polovini 19. veka u cilju modernizacije luke zbog povećanog izvoza čuvenih Jafa narandži (po kojima je ime dobila i naša Jaffa). Svetionik je prestao sa radom u drugoj polovini 20. veka, a zanimljivo je da su članovi jedne jermenske porodice — deda, otac i sin — bili čuvari svetionika od kad je izgrađen pa sve dok nije deaktiviran.

Jafa luka.

Inače, kuća ovih čuvara se nalazi odmah pored svetionika, a neki smatraju da je ova kuća pripadala Simonu kožaru kod koga je Sveti Petar odseo.

Na osnovu Novog Testamenta, Sveti Petar je vaskrsao Tabitu u Jafi, a tokom boravka kod Simona je sanjao san u kome mu je božanski glas dao do znanja da hrišćanstvo ne treba da širi samo među Jevrejima — nego među svima. Ovo se smatra prekretnicom u hrišćanstvu, prelomnim trenutkom za transformaciju hrišćanstva u univerzalnu svetsku religiju.

Još treba spomenuti i da se blizu luke nalazi Morska džamija, najstarija džamija u Jafi sagrađena u 17. veku. Od ove džamije se jako brzo izbija na tel avivsku promenadu, odnosno Tajelet.

Morska džamija.

Tel avivska promenada

U prvoj polovini 20. veka, gradske vlasti su napravile promenadu, ali nakon početka Drugog svetskog rata, Britanci su zabranili kupanje na plažama. Plaže su tada sasvim zapuštene, a da stvari budu još gore, kanalizacija je počela da se izliva u more — gde se izlivala narednih 40 godina!

Na promenadi.

Srećom, početkom 1980., neko je konačno shvatio da ovo nije dobra ideja, pa je kanalizacija premeštena negde drugde, a plaže počele da se obnavljaju. Sve ovo je sada teško zamisliti pošto plaže baš dobro izgledaju — a i ima ih raznih, na primer, plaža za surfere, plaža za konzervatinije ljude gde su odvojeni delovi za muškarce i žene, plaža samo i isključivo za pse, itd.

Neve Tzedek i Florentin

Ukoliko ne planirate da pešačite duž cele promenade, na nekih 15 minuta peške od Jafe možete da skrenete i u gradske četvrti koje se zovu Florentin i Neve Tzedek.

Florentin je relativno nova četvrt, nastala početkom 20. veka kada je jedan bogati Jevrejin grčkog porekla ovde kupio zemlju. Ovaj deo grada su uglavnom naseljavali siromašni jevrejski imigranti, a za par decenija je ovaj prvobitno radnički kraj skroz propao i postao favela.

Međutim, u zadnjih 30 godina, u Florentin su se doselili mnogi mladi ljudi zbog jeftine kirije i pretvorili ovaj deo grada u alternativni kraj. Sada se u Florentinu nalaze brojne umetničke radionice i kafići, marketi. Kraj je poznat i po velikom broju grafita. Florentin još nije prošao kroz masovnu gentrifikaciju kao susedni Neve Tzedek, pa ako vas zanima kako je nekada izgledao dobar deo Tel Aviva, ovo je mesto za vas (plus svi kažu da je ovde odličan noćni život).

Što se tiče Neve Tzedeka, ovo je jedna od najstarijih gradskih četvrti — odnosno, ovo je prva četvrt napravljena van Jafe, par decenija pre nego što je Tel Aviv zvanično osnovan. Neve Tzedek su osnovale porodice iz Jafe koje su htele da pobegnu od haotičnog života u lučkom gradiću — ali kako se ostatak Tel Aviva razvijao, ovaj kraj je postepeno propadao.

Slično kao i Florentin, i Neve Tzedek je u jednom trenutku izgledao kao favela i gradske vlasti su planirale da demoliraju čitav kraj i naprave stambene blokove. Srećom, ovo se nije desilo. Umesto demoliranja, vlasti su krenule da obnavljaju građevine u četvrti i tako je Neve Tzedek doživeo transformaciju u još jedan alternativni, umetnički deo grada.

Centar grada (moderni Tel Aviv)

Na kraju Neve Tzedeka počinje poznati Rotšild bulevar, jedna od glavnih, najposećenijih i najskupljih ulica u Tel Avivu. Osim traka za vozila, bulevar Rotišild ima i pešački i biciklistički deo uokviren drvoredima.

Ovaj bulevar je i jedna od najstarijih ulica u gradu nazvana po francuskom baronu Evmondu Džejmsu de Rotšildu, inače ogromnom poborniku i još većem donatoru cionizma — jevrejskog nacionalog pokreta koji je doprineo osnivanju države Izrael.

Negde u bulevaru.

Rotšild bulevar je još značajan kao mesto gde je 14. maja 1948. godine David Ben Gurion proglasio nezavisnost Izraela. Deklaracija je potpisana u Hali nezavisnosti koja je danas pretvorena u muzej posvećen Tel Avivu.

Osim ove građevine, širom bulevara se nalaze još mnoge zgrade napravljene u bauhaus i internacionalom stilu, čineći deo grada koji se zove Beli grad i koji je uvršten na Uneskovu listu svetske baštine. Među tim građevinama nalazi se i mnogo banaka, zbog čega se Rotšild bulevar smatra i finansijskim centrom Tel Aviva.

U neposrednoj blizini ovog bulevara smeštena je i Velika odnosno glavna gradska sinagoga — jedna zaista džinovska zgrada koja po malo čemu izgleda kao sinagoga. Na osnovu onoga što smo čuli, sinagoga danas nije preterano posećena, a da bi joj podigli popularnost, javne ličnosti su u zadnjih par godina u njoj organizovali venčanja.

Još jedna građevina vredna spomena u ovom delu grada je Pagoda kuća, prva privatna kuća u Tel Avivu koja je imala lift. Lift je instaliran na zahtev poljskog ambasadora koji je živeo na trećem spratu. Inače, verovali ili ne, Pagoda kuća je zapravo insipirisana nekim kafićem u Americi.

Pagoda kuća.

Od Rotšild bulevara se još lako može stići peške do pijace Karmel, najveće pijace u Tel Avivu. Pijaca je otvorena 1920. godine, a na njoj možete da kupite sve živo, od hrane i pića do odeće i stvari za kuću. Ovo je i jedino mesto u Tel Avivu gde smo videli magnete i druge suvenire.

Karmel pijaca.

Ukoliko posle pijace imate snage za još pešačenja, za nekih 20 minuta možete stići do Trga Dizengof, jednog od glavnih trgova u gradu. Iako ovo mesto važi za legendarno u Tel Avivu, mi smo se prilično razočarali pošto je trg prilično mali, neugledan i sasvim neupečatljiv. Ali ok, ruku na srce, trg je možda ranije izgledao bolje, pre nego što je renoviran i dok je na njemu još uvek radila umetnička fontana koja danas izgleda prilično otužno. Inače, za one koje zanima šoping, odmah pored trga se nalazi istoimeni tržni centar.

Trg Dizengof.

Na nekih 15 minuta vožnje kolima od Trga Dizengof smešteni su čuveni Azrieli tornjevi, tri džinovska nebodera ispod kojih se nalazi ogroman tržni centar. U jednom od tornjeva ima i opservaciona paluba koja je najviša opservaciona paluba na Bliskom istoku.

Azrieli tornjevi.

Nedaleko od ovih poznatih nebodera nalazi se Umetnički muzej Tel Aviva u kome su izložena dela moderne i savremene umetnosti iz Izraela i drugih zemalja sveta, a blizu je i Sarona pijaca, moderna, hipsterska pijaca u kojoj osim izloženih skupih začina, sireva i drugih proizvoda ima veliki broj restorančića u kojima rade neki od najčuvenijih izraelskih kuvara.

Sarona pijaca.

Ovo je sve ono što smo mi obišli u Tel Avivu — modernom, hedonističkom Izraelu u kome je sve podređeno dobrom životu, dobroj klopi i dobrom provodu.

Da smo očekivali nešto malo drugačije od Tel Aviva, jesmo, ali nismo se ni preterano iznenadili. Najveće iznenađenje je što Tel Aviv uopšte nije onoliko sređen i savršen koliko smo mislili. Ima rupa po ulicama koliko nećete i veliki broj zgrada je u prilično lošem stanju. Takođe je i prljavije nego što smo mislili.

Ali s druge strane je i mnogo, mnogo liberalnije i hipsterskije nego kako smo zamišljali Izrael. I mnogo, mnogo skuplje. No dobro, Tel Aviv nam je — kao i uostalom većini turista u Izraelu — samo bio usputna stanica na putu do Jerusalima. Kao takav, sasvim je solidno ispunio svoju ulogu.

Da li ste već bili u Tel Avivu? Kakvi su vaši utisci — voleli bismo da vas čujemo u komentarima! Ako vam se sviđa naš blog, zapratite nas na Instagramu. Hvala na čitanju — do sledećeg putopisa!

Prethodni članak Sve što (ni)ste želeli da znate o Lihtenštajnu
Sledeći članak Vodič za Jerusalim — grad kao nijedan drugi na svetu

2 Comments

  1. Ana Jovićević Popović
    21.02.2023. at 12:30

    Članak je odličan, informativan.Daje realnu sliku grada.
    Samo nastavite sa putovanjima i pisanjem.
    Svako dobro,
    Ana Jovićević Popović

    Reply
    • Kaća&Marko
      25.02.2023. at 10:33

      Hvala puno! 🙂

      Reply

Ostavite komentar

Odustani od odgovora

Naša Priča

Kaca i Marko

Dobrodošli na naš blog o putovanjima! Mi smo Kaća i Marko — i volimo da putujemo i pišemo o putovanjima. Na našem sajtu ćete naći iskrene utiske iz preko 40 zemalja, neobrađene fotke sa mesta koja smo posetili i savete za jeftina i odgovorna putovanja. Niko nas ne plaća da reklamiramo nešto, nemamo sponozore i ne pokušavamo da prodamo išta. Ako vam se sviđa ovo što radimo, ostavite nam komentar ispod tekstova, pratite nas na Instagramu, pustite nam poruku ili nam kupite virtuelnu šolju kafe.

Instagram

🇪🇸Još 3 stvari koje treba videti u Barselon 🇪🇸Još 3 stvari koje treba videti u Barseloni🇪🇸

📌Gotska četvrt (Barri Gòtic) je istorijski centar stare Barselone, odnosno najstariji deo grada u kome još uvek mogu da se vidi ostaci rimskih zidina i srednjevekovne građevine. 

Najpoznatija atrakcija u Gotskoj četvrti je Katedrala de la Santa Kruz i Santa Eulalia, koja je prelepa i spolja i unutra — a nikako ne treba propustiti ni priliku da vidite Barselonu sa krova katedrale (do vrha vodi lift). Cena ulaznice je 9 EUR. 

Osim katedrale, savetujemo još da prošetate do obližnjeg Trga del Rei na kome se nalaze srednjevekonve palate (u jednoj je smešten Istorijski muzej Barselone), nađete ostatke rimskog hrama i obiđete Trg Reial koji je uokviren istorijskim zgradama i u čijoj sredini se nalazi zanimljiva fontana. 

📌Sant Pau bolnica je verovatno najveličanstvenija bolnica ikada napravljena. Ujedno, ona je i najveći art nouveau kompleks na svetu koji se sastoji od 27 zgrada (a arhitektin original plan ih je imao čak 48). 

Sant Pau je korišćena kao bolnica sve do ranih 2000. godine, nakon čega je renovirana pretvorena u muzej i kulturni centar. Cena ulaznice je 16 EUR 

📌Citadela park je ogroman javni park u centru Barselone u kome se nalazi nekoliko turističkih atrakcija. Za početak, pre nego što dođete do parka videćete ogromnu Trijumfalnu kapiju koja je napravljena kao glavni ulaz za Svetski sajam u Barseloni 1888. godine. Ova kapija vodi do parka — koji je podignut na mestu gde se sajam održao. 

Na samom ulazu u park nalazi se fenomenalan Dvorac 3 zmaja, a pored njega su smeštene 2 botaničke bašte. U Citadelu parku se još nalaze Parlament Katalonije, malo jezero po kome možete da provozate čamcem, zoo vrt — i ogromna fontana inspirisana Trevi fontanom u Rimu. 

#barselona #spanija #gotskacetvrt #santpau #putujemo
#putopis #zajednookosveta
🇪🇸La Rambla, Barselona🇪🇸 Najčuvenija 🇪🇸La Rambla, Barselona🇪🇸

Najčuvenija i najposećenija ulica u čitavoj Barseloni, La Rambla se proteže sve od Trga Katalonije — koji se smatra glavnim trgom u gradu — do Kolumbovog spomenika u luci Vel.

La Rambla je neosporno prekrasna ulica, ali…takođe je toliko prepuna ljudi da nema neke poente šetati njome jer ćete se non-stop sudarati sa drugim ljudima i/ili brinuti o tome da vas neko ne opljačka. 

Duž ulice ima mnogo ugostiteljskih objekata i kioska koji prodaju suvenire, cveće i sveže sokove, a šetajući La Ramblom ćete videti i nemali broj uličnih performera (u nedostatku bolje reči) u veoma kompleksnim kostimima. 

Ulaz u popularnu pijacu Bokerija (La Boquería) se takođe nalazi u La Rambli — ovo je jedna od najčuvenijih pijaca na svetu koja je iz nekog razloga postala i jedna od glavnih turističkih atrakcija u Barseloni. Da, ovde možete da kupite svašta, ali pijaca kao pijaca. 

Na kraju, u jednoj ulici koja se uliva u La Ramblu se nalazi Palata Guelj, još jedna predivna privatna kuća koju je dizajnirao Gaudi. 

La Rambla se završava kod Kolumbovog spomenika koji je visok 60 metara i sagrađen u čast Kolumbovog prvog putovanja u Ameriku.

Ako hoćete, liftom možete da se popnete na vrh spomenika. Kada smo mi došli do spomenika, lift više nije radio, ali sam se ja već jednom pela do gore. Pogled je ok, ali imajte u vidu da se spomenik ljuljuška, što nije baš najprijatniji osećaj na toj visini. Ulaznica za lift košta 6 EUR. 

#larambla #barselona #katalonija #spanija #putopis #zajednookosveta
🇪🇸🎨Nacionalni umetnički muzej Katalonije 🇪🇸🎨Nacionalni umetnički muzej Katalonije🎨🇪🇸

Nedaleko od Trga Španije nalazi se impresivno zdanje Nacionalnog umetničkog muzeja Katalonije (MNAC). 

Muzej je od 1934. godine smešten u Nacionalnoj palati izgrađenoj za Expo, a u njemu se nalazi velika kolekcija romaničke umetnosti, ponajviše murala koji su ukrašavali crkve po staroj Kataloniji, kao i gotičke, renesansne, barokne i moderne umetnosti. 

Da budemo sasvim iskreni, nama se postavka i nije nešto preterano dopala — umetnički muzeji u Madridu imaju mnogo bolje postavke. Međutim, mi smo posetili muzej subotom posle 3, kada je ulaz besplatan, tako da ne možemo da se žalimo. Cena ulaznice ostalim danima je 12 EUR.

Inače, ispod muzeja se nalazi poznata Magična fontana. Ona je takođe podignuta za Expo u Barseloni — i od tada postala jedna od najvećih atrakcija u gradu. 

Fontana izbacuje preko 2,500 litara vode u sekundi, a mlaz može da dostigne visinu i do 50 metara. Nažalost, fontana nije radila tokom naše posete Barseloni, ali sam ja prethodni put imala prilike da vidim performans — i mogu vam reći da je ovo jedna od onih stvari koje treba da vidite u gradu. 

Pošto na netu nema zvaničan sajt gde može da se proveri kada se odigrava šou, najbolje što možemo da vam kažemo da se performans dešava između četvrtka i subote između 20:00 i 22:00 na svakih pola sata, u zavisnosti od godišnjeg doba. Imajte u vidu da ovo nisu 100% proverene informacije i da ne možemo da garantujemo da su sasvim tačne. 

#barselona #montzuik #katalonija #spanija #putujemo #putovanja #putopis #zajednookosveta
🇪🇸Vodič za Barselonu u opisu profila🇪🇸

Na vrhu Montžuika — brda koje se uzdiže iznad Barselone — tokom vremena je bilo nekoliko fortifikacija, a poslednja izgrađena u 17. veku stoji i dan danas — 

Dvorac Montžuik. Iako dvorac — ili bolje rečeno tvrđava — stvarno nije ništa posebno, vredi ući unutra zbog panoramskih pogleda na čitav grad. Cena ulaznice za tvrđavu je 9 EUR. 

Do vrha brežuljka možete doći na nekoliko načina, uključujući busom i žičarom. Pošto žičara nije radio tokom naše posete, mi smo išli do gore busom 150. Bus možete da uhvatite na Trgu Španije (na kome ima stanica metroa) i vožnja do vrha traje oko 20 minuta. Ovaj bus takođe staje i kod stanice žičare Telefèric de Montjuïc. 

Ako do tvrđave hoćete da idete žičarom, onda treba da odete do metro stanice Para-lel, odakle ćete uhvatiti funikular do stanice žičare Telefèric de Montjuïc. Cena povratne karte je u ovom slučaju 13.50 EUR. 

#montjuic #barselona #spanija #putujemo #putuj #putovanja #zajednookosveta
🇪🇸Jedno od najlepših mesta u Barseloni — 🇪🇸Jedno od najlepših mesta u Barseloni — i pravi skriveni dragulj grada — Muzička palata Katalonije je najspektakularnija koncertna dvorana koju smo ikada videli. Sagrađena početkom 20. veka za potrebe hora Orfeo Katala, palata je remek-delo arhitekte Ljuisa Domeneka i Muntanera.

Iako je gradnju palate najvećim delom finansirao hor, bogati građani Barselone su takođe dali svoj doprinos. Zajedno, oni su tražili od arhitekte da napravi palatu koja simbolizuje duh Katalonije — kao odgovor na ovaj zahtev, Domenek i Muntaner je angažovao lokalne umetnike da naprave dekorativne elemente i ukrase po kojima je palata postala poznata. 

Palata je uvrštena na Uneskovu listu svetske baštine 1997. godine, a u njoj se još uvek održavaju koncerti. Međutim, ne morate da odete na neki koncert da biste videli palatu pošto je tokom prepodneva i podneva otvorena za javnost. 

💰 Cena ulaznice: 16 EUR 

#barselona #spanija #putovanja #putujemo #zajednookosveta
🇪🇸Gaudijeva Barselona V deo: Kasa Batljo🇪 🇪🇸Gaudijeva Barselona V deo: Kasa Batljo🇪🇸 

Kasa Batljo je poznata među lokalcima kao Kuća od kostiju pošto njena spoljašnja struktura podseća na skelet. Kao i druga Gaudijeva dela, i ovu kuću karakterišu nepravilni oblici, krivudav krov i fasada ukrašena polomljenim keramičkim pločicama. 

Građevina koja je sada Kasa Batljo je podignuta krajem 18. veka, a početkom 19. veka je kupio Josep Batljo, član jedne od najbogatijih porodica tog vremena. Iako kuća nije bila ništa posebno, gospodin Batljo je kupio zbog lokacije — i veoma brzo unajmio Gaudija da renovira i dizajnira novu kuću koja će biti najlepša i najneobičnija u ulici. 

Porodica Batljo je živela ovde sve do 1954. godine, kada je osiguravajuća kuća otkupila Kasu Batljo i otvorila kancelarije u njoj. Nakon toga je sadašnji vlasnik kuće iznajmljivao prostorije za različite događaje, a Kasa Batljo je danas muzej u privatnom vlasništvu. Kasa je 2005. godine uvrštena na Uneskovu listu svetske baštine. 

Međutim, iako zaista fasinantna, Kuća Batljo je mnogo interesantnija spolja nego unutra. Nemojte pogrešno da nas shvatite, unutrašnjost je fascinantna, ali je cena ulaznice suludo visoka za ono što dobijete. Cena ulaznice počinje od 29 EUR — i to samo ako je kupite putem interneta — a neretko ide i do preko 40 EUR. Naš iskren savet — možete i da preskočite.

#barselona #spanija #putovanje #putopis #zajednookosveta
❤️🇪🇸Park Guelj, Barselona❤️🇪🇸 ❤️🇪🇸Park Guelj, Barselona❤️🇪🇸

Park Guelj je poznat po brojnim građevinama, skulpturama, fontanama i vrtovima — koje je osmislio i dizajnirao Gaudi. 

Sagrađen između 1900. i 1914. godine, park je provobitno zamišljen kao rezidencijalni projekat za bogate stanovnike Barselone. Međutim, na kraju su samo 2 kuće sagrađene, a nijednu od njih nije dizajnirao Gaudi. Jedna od tih kuća je bila napravljena kao izložbena kuća koja bi trebalo da privuče kupce, ali kada je zapravo stavljena na prodaju — niko se nije javio da je kupi. 

Gaudi je na kraju kupio ovu kuću — i u njoj živeo od 1906. godine pa sve do svoje smrti 20 godina kasnije. Danas je ova kuća muzej posvećen Gaudiju u kome možete da vidite dekorativne predmete i nameštaj koje je arhitekta dizajnirao — ali pošto mi nismo hteli da doplatimo za ulaznicu, ne znamo da li vredi para ili ne.

U svakom slučaju, pošto je planirani rezidencijalni projekat propao, Guelj je pretvoren u javni park — s tim što se od 2013. godine plaća ulaz u park. Glavni delovi parka — uključujući ogromnu terasu koja je oivičena klupom u obliku morske zmije — preplavljeni su turistima, kao i većina Gaudijevih građevina u Barseloni. 

Ali ako zađete malo dalje, u manje popularne delove parka, onda je zapravo moguće malo se opustiti i uživati u prirodi i arhitekturi oko sebe. 

Još jedna velika mana ovog parka je što je ulaz prilično nepristupačan. Naime, morate da se popnete uz mnogo stepenika da biste ušli u park, što je daleko od idealnog, pogotovo ako ste stariji, imate poteškoće da se krećete ili putujete sa decom u kolicima. 

💰Cena ulaznice: 10 EUR

#barselona #spanija #gaudi #parkguelj #parkguell #putujemo #putopis #zajednookosveta
🇪🇸Gaudijeva Barselona III deo: Kasa Visens🇪🇸

Završena 1885. godine, Kasa Visens je prva značajna kuća koju je dizajnirao Gaudi. Kuća je smeštena u četvrti Grasia — koja je u to vreme bila zaseban grad, spojen sa Barselonom Pasažom de Grasia. 

1878. godine, Gaudijev prijatelj Manual Visens je unajmio tada nepoznatog arhitektu da dizajnira letnju kuću za njegovu porodicu. Kuća — koja je dizajnirana u orijentalnom stilu — proslavila je Gaudija i označila početak ne samo njegove blistave karijere već i početak modernizma u Kataloniji. 

Kada je Visens umro, njegova udovica je prodala kuću doktoru Antoniu Joveru koji je proširio građevinu. Jover je ponudio projekat Gaudiu, ali je arhitekta odbio jer je u to vreme bio zauzet projektovanjem Sagrade Familie. Umesto Gaudija, njegov štićenik Joan Baptista Sera je bio unajmljen za projekat. 

Tokom 20. veka, delovi poseda su prodati i na njihovom mestu izgrađene privatne kuće. Nažalost, veliki deo bašte — u kojoj je nekada bio i vodopad — tada je uništen. Takođe je uništena kapela koja je pripadala imanju. 

Kuća Visens je bila u vlasništvu porodice doktora Jovera sve do 2014. godine, kada je prodata banci iz Andore. Banka je renovirala kuću i otvorila je za javnost 3 godine kasnije. I ova kuća se nalazi na Uneskovoj listi svetske baštine. 

S obzirom na to da je ova kuća najmanje posećena od Gaudijevih kuća u Barseloni, naš topli savet je da je stavite na svoju listu stvari koje treba videti u gradu. Kada smo je mi obilazili, maltene smo bili sami u čitavom muzeju — što je potpuno drugačiji doživljaj od onoga u drugim Gaudijevim kućama. 

💰Cena ulaznice: 18 EUR

#barselona #spanija #casavicens #putujemo #putopis #zajednookosveta
🇪🇸Gaudijeva Barselona II deo: Kasa Mila(Pedr 🇪🇸Gaudijeva Barselona II deo: Kasa Mila(Pedrera)🇪🇸

Kasa Mila — poznata i kao La Pedrera — poslednja je privatna kuća koju je dizajnirao Gaudi. Kuću su naručili bračni par Pere Mila i Rozer Segimon, planirajući da žive na prvom spratu i da iznajmljuju ostale. 

Izgradnju kuće su pratili mnogi problemi. Kako je gradnja napredovala, tako je Gaudi menjao dizajn. Osim toga, dobrano je prešišao dogovoreni budžet i nije se mnogo obazirao na građevinski kod.

Kada je kuća — inspirisana planinama — završena, bila je predmet kritike i podsmeha. Naime, tadašnji stanovnici Barselone su smatrali da je ova građevina previše nekonvencionalna, zbog čega su joj dali nadimak La Pedrera, što znači kamenolom. 

Vlasnici kuća u ulici Pasaž de Grasia su takođe bili ljuti na Gaudija, smatrajući da će Kasa Mila dovesti do smanjenja cena nekretnina u četvrti. 

Nekoliko godina nakon smrti Pere Mila, njegova udovica je prodala kuću agenciji za nekretnine. Ovo se desilo 1946. godine, a ona je nastavila da živi u apartmanu na prvom spratu do svoje smrti, 1964. godine.  Kuća je stavljena na Uneskovu listu svetske baštine 1984. godine i onda restaurirana i otvorena za javnost 1996. godine. 

Međutim, uprkos tome što je deo građevine muzej — za javnost je otvoren jedan apartman, potkrovlje, krovna terasa i unutrašnje dvorište — Kasa Mila ima i druge namene. Naime, osim što služi kao kulturni centar i komercijalni prostor, kuća i dalje ima nekoliko stanovnika! 

💰Cena ulaznice: počinje od 25 EUR

#barselona #spanija #casamila #lapedrera #putujemo
#putopis #zajednookosveta
Učitaj još... Prati nas na Instagramu

NAJČITANIJE

  • Vodič kroz Istanbul — 15+ mesta koja ne treba propustiti
  • Top 40 najboljih filmova za ljubitelje putovanja
  • prtljag Kako se spakovati za put avionom
  • Vodič za Sarajevo — šta nikako ne treba propustiti
  • Berlin Vodič kroz Berlin — top 15+ stvari koje treba videti
  • Vize za državljane Republike Srbije
  • Kuba Šta treba znati pre putovanja na Kubu
  • Vodič za Lisabon — 25+ mesta koja ne treba propustiti
  • Wizzair za početnike — uputstvo za kupovinu avio karata
  • Kako provesti dan na Kosmaju
Copyright © 2023 ZajednoOkoSveta.com Preuzimanje tekstova bez saglasnosti ZajednoOkoSveta.com nije dozvoljeno. Za svaki vid saradnje, pišite na zajednookosveta@gmail.com