Skip to content
  • Srbija
  • Evropa
    • Austrija
    • Belgija
    • Belorusija
    • Bugarska
    • Bosna i Hercegovina
    • Crna Gora
    • Estonija
    • Finska
    • Francuska
    • Holandija
    • Hrvatska
    • Italija
    • Kipar
    • Letonija
    • Lihtenštajn
    • Litvanija
    • Luksemburg
    • Malta
    • Nemačka
    • Poljska
    • Portugal
    • Rumunija
    • Rusija
    • San Marino
    • Severna Makedonija
    • Slovačka
    • Slovenija
    • Španija
    • Švajcarska
    • Turska
    • Ukrajina
    • Vatikan
  • Daleke destinacije
    • Azerbejdžan
    • Indija
    • Izrael
    • Južnoafrička Republika
    • Kambodža
    • Katar
    • Kolumbija
    • Kuba
    • Tajland
    • Ujedinjeni Arapski Emirati
  • Putnički kutak
  • O Nama
Meni
zajedno oko sveta logo
  • Srbija
  • Evropa
    • Austrija
    • Belgija
    • Belorusija
    • Bugarska
    • Bosna i Hercegovina
    • Crna Gora
    • Estonija
    • Finska
    • Francuska
    • Holandija
    • Hrvatska
    • Italija
    • Kipar
    • Letonija
    • Lihtenštajn
    • Litvanija
    • Luksemburg
    • Malta
    • Nemačka
    • Poljska
    • Portugal
    • Rumunija
    • Rusija
    • San Marino
    • Severna Makedonija
    • Slovačka
    • Slovenija
    • Španija
    • Švajcarska
    • Turska
    • Ukrajina
    • Vatikan
  • Daleke destinacije
    • Azerbejdžan
    • Indija
    • Izrael
    • Južnoafrička Republika
    • Kambodža
    • Katar
    • Kolumbija
    • Kuba
    • Tajland
    • Ujedinjeni Arapski Emirati
  • Putnički kutak
  • O Nama
Hit enter to search or esc to close
Početna / Srbija / Dnevni izlet — Smederevo & Smederevska tvrđava
Posted inSrbija

Dnevni izlet — Smederevo & Smederevska tvrđava

Posted - Kaća&Marko Posted on 22.07.2020.
6

Razmišljajući gde ćemo i šta ćemo jedne junske subote, odlučili smo da skoknemo do obližnjeg Smedereva, pre svega da bismo opet videli jedno od najveličanstvenijih mesta u Srbiji — Smedrevsku tvrđavu.

Da budemo sasvim iskreni, nismo imali prevelika očekivanja od Smedereva. Obilazeći mesta u Srbiji ove godine, bivali smo prilično razočarani stanjem naših gradova i turističkih atrakcija — sveopšta nebriga je sveprisutna gde god da čovek krene. Međutim, ispostavilo se da je Smederevo zapravo u dosta boljem stanju nego što smo očekivali.

Pročitajte još:
Golubačka tvrđava — šta treba da znate pre posete

Na trenutke smo bili pomalo tužni, kad smo po ko zna koji put u Srbiji videli ižvrljane spomenike ili pomislili kako bi tvrđava mogla da izgleda kada bi se u nju uložilo dovoljno novca — ali opšti utisak je svakako pozitivan, što zbog istorijskog nasleđa Smedereva, što zbog očiglednih napora Smederevaca da predstave svoj grad u najboljem svetlu.

Fenomenalna Smederevska tvrđava, ulaz u Mali grad.

Šta videti u Smederevu

Obilazak Smedereva smo počeli kod tvrđave, impresivnog zdanja koje nekako odoleva i zubu vremena i nezainteresovanosti države da je sredi kako zaslužuje.

Podignuta u 15. veku na mestu gde se reka Jazava uliva u Dunav, Smederevska tvrđava je sagrađena kao nova prestonica Srpske despotovine, nakon što je Beograd 1427. godine predat Ugarima.

Unutar tvrđave, u Velikom gradu.

Kako kaže Vikipedija, Smederevska tvrđava je u vreme izgradnje bila najveća ravničarska tvrđava u Evropi. Nemamo predstavu koje ravničarske tvrđave na starom kontinentu su veće, ali Smederevska je baš monumentalna.

Toliko je monumentalna da nam stvarno nije jasno zašto ne trubimo na sva zvona kakvo srednjevekovno kulturno blago imamo — i to na svega sat vremena od prestonice. Možda strance ne zanima mnogo naša istorija, ali smo 100% ubeđeni da bi svi do jednog želeli da vide ovakvu trvđavu.

Na bedemima Malog grada. 🙂

Elem, da se vratimo na samu tvrđavu. Građena po ugledu na carigradske bedeme, o kojima možete više da pročitate u našem vodiču za Istanbul, Smederevska tvrđava nije služila samo u odbrani grada, kao vojno utvrđenje, nego i kao dvor despota Đurđa Brankovića. Verovatno je zato i toliko grandiozna.

A pošto je toliko velika i sagrađena za relativno kratko vreme, mnogi su izgubili život tokom izgradnje tvrđave, za šta je narod u to vreme uglavnom krivio suprugu despota Đurađa Brankovića, Irinu Kantakuzin — poznatu kao Prokleta Jerina.

I još jedna.

Dvor Đurađa Brankovića se nalazio u takozvanom Malom gradu, koji je od ostatka tvrđave, Velikog grada, odvojen vodenim šancem, a sa ostalih strana opasan Dunavom. U Malom gradu su bile privatne odaje despota i sale za prijeme, a u Velikom gradu su se nalazile crkva i građevine za mnogobrojno stanovništvo.

Nažalost, iako je možda i bila neosvojiva, tvrđava je pala u turske ruke 1459. godine, nakon 3 neuspela pokušaja osvajanja i svega 31 godinu nakon što je počela njena izgradnja. Predaja Smedereva, tadašnje prestonice Srpske despotovine, označila je kraj srpske države i početak viševekovne turske vladavine.

Iiii još jedna.

Osmanlije su nešto malo proširile tvrđavu krajem 15. veka, ali osim toga, na njoj ništa nije rađeno sve dok nije predata Mihailu Obrenoviću, u 19. veku. Za vreme Prvog i Drugog svetskog rata, tvrđava je pretrpela mnogobrojna oštećenja, a posebno katastrofalna je bila eksplozija municije unutar Velikog grada koja je napravila krater dugačak 50 i dubok 9 metara i oštetila čitavo Smederevo, odnevši živote par hiljada ljudi.

Iako se Smederevska tvrđava preko 70 godina, od 1946. godine, nalazi pod zaštitom države, ovo kolosalno utvrđenje je u prilično lošem stanju danas. Mali grad je donekle sređen, mada je to zaista moglo bolje, a Veliki grad ko zna kad će dočekati ikakve radove. Sam prilaz tvrđavi je katastrofa – ajde što morate da pređete prugu, nego što su ispred postavljeni raznorazni štandovi i sklepani ugostiteljski objekti, a o smeću svugde naokolo da ne pričamo.

Kula koja je u najgorem stanju, skoro pa sasvim odvojena od bedema.

Prillikom naše posete, ispred ulaza u tvrđavu su izvođeni neki radovi, tako da smo išli skroz okolo do Malog grada. Kulama Velikog grada je zaista pod hitno potrebna restauracija, pogotovo jednog koja je odvojena od ostatka bedema i stvarno izgleda kao da će se sručiti na zemlju svakog trenutka.

Išašvši tim okolnim putem smo naišli i na nekoliko sasvim napuštenih objekata, pretpostavljamo prodajnih. Smeća i tu naravno ima koliko hoćete, a možda je još tužnije što na sve strane na bedemima i kulama ima grafita i raznoraznih žvrljotina, uglavnom tupavih ljubavnih poruka.

Napušteni objekti kod stražnjeg ulaza u tvrđavu.

Skroz razočarani onim što vidimo, najzad smo ušli unutar same tvrđave, koja je uprkos svemu navedenom stvarno beskrajno lepa. Mali grad pogotovo. Kao što smo već rekli, nekadašnji dvorac despota Đurađa je donekle sređen, tako da je moguće popeti se na kule i šetati okolo.

Drvene stepenice koje vode do vrha kula su očajne i zaista mislimo da će neko tu ozbiljno da se povredi kad tad, plus su u centar Malog grada postavili neku kućicu koja izgleda kao deo filmske scenografije, ali ništa od toga ne može da upropasti osećaj kada se popnete na bedeme. Zaista je neverovatno.

Neopisivo. 🙂

Oduševljenje tvrđavom ne prestaje ni nekoliko nedelja nakon posete, ali takođe ni razočarenje načinom na koji se ophodimo prema svojoj kulturno-istorijskoj zaostavštini.

Nakon obilaska Malog grada i šetnje Velikim gradom, uputili smo se dalje, ka centru Smedereva. Nedaleko od tvrđave, odmah pored Muzeja u Smederevu, podignut je spomenik žrtvama eksplozije, delo umetnika Selimira Jovanovića. Spomenik ovoj velikoj tragediji je nažalost skroz prekriven grafitima. Oni koji uništavaju spomenike su priča za sebe i treba da budu kažnjeni bez obzira na to da li su maloletni ili ne, ali je neverovatno da gradska vlast ne može da izdvoji novac za čišćenje – ako je već nemoguće sprečiti vandalizam (a nije, dovoljno bi bilo samo da postave kamere).

Spomenik žrtvama eksplozije.

Sledeća stanica nam je bio upravo muzej, jedan simpatičan, mali zavičajni muzej koji nikako ne treba preskočiti prilikom obilaska Smedereva. Prvo moramo da kažemo da je muzej jako lepo sređen, dosta bolje od sličnih muzeja po državi.

Ispred muzeja.

Ono što je dalje bitno znati je da je Muzej u Smederevu nastao zahvaljujući istaknutim građanima Smedereva, učenim ljudima i kolekcionarima koji su želeli da podele svoje zbirke sa svima. Jedan od njih je Milan Jovanović Stojimirović, svestrani novinar, diplomata i prevodilac u čijoj kući je jedno vreme bio smešten Muzej u Smederevu i koji je svoju zbirku zaveštao upravo ovom muzeju. Jovanović Stojimirović je inače nakon Drugog svetskog rata proglašen narodnim neprijateljom zbog svog rada u jednim novinama, nakon čega je osuđen na 15 godina zatvora. Tada mu je takođe i oduzeta imovina.

Ostavština Milana Jovanovića Stojimirovića.

Kada smo bili u muzeju, povodom 70 godina od njegovog osnivanja, na prvom spratu je bila izložba upravo o Jovanoviću Stojimiroviću. Osim ove privremene izložbe, u muzeju možete videti stalnu postavku na prvom spratu koja je posvećena Smederevskoj tvrđavi, od izgradnje pa do modernog doba. Koliko smo razumeli, postoji i stalna postavka na drugom spratu, ali ona nije bila otvorena za javnost. Na kraju, deo postavke je izložen i u lapidarijumu — spomenici i drugi predmeti iz antike i srednjeg veka.

Lapidarijum muzeja.

Ulaznica košta 130 dinara, a muzej je otvoren svakim danom osim ponedeljkom.

Nakon posete muzeju, u kome smo inače bili potpuno sami, nastavili smo ka centru grada, tačnije glavnom gradskom trgu, udaljenom od tvrđave možda 10 minuta peške, ako i toliko. Trg Republike, podignut na mestu nekadašnje pijace, centralno je mesto u Smederevu i na njemu i oko njega se nalaze i skoro sve bitne atrakcije.

Hram Svetog Georgija. Ispred hrama se vidi i spomenik borcima iz Prvog svetskog rata (druga slika).

Trgom dominira lep ali pomalo oronuo Hram Svetog Georgija, podignut sredinom 19. veka po ugledu na Crkvu Svete Trojice manastira Manasije. Oko trga nalaze se neke od najistaknutijih zgrada u Smederevu:

  • Zgrada Okružnog načelstva, danas Okružni sud
  • Zgrada Starog opštinskog doma, danas sedište Podunavskog upravnog odbora
  • Galerija savremene umetnosti, danas zatvorena
Zgrada okružnog načelstva (gore) i zgrada starog opštinskog doma (dole).

Na trgu se još nalaze spomenik borcima iz Prvog svetskog rata, fontana koja ne radi (makar nije radila kada smo mi bili u gradu), razno cveće i veliki cvetni lukovi, kafići i raznorazni štandovi na kojima možete da kupite sve od kokica do rukotvorina.

Fontana na trgu koja ne radi (gore) i galerija savremene umetnosti (dole).

Jako blizu trga je smešten i VinoGrad ili Vinski grad, simpatičan mali park u kome su postavljene kućice u obliku ogromnih bačvi u kojima prodavci izlažu svoja vina. Nažalost, nijedna kućica nije bila otvorena oko 3, 4 popodne, tako da nismo imali prilike da probamo neko vino. Neki drugi put. 😊

Neke od kućica u Vinskom gradu.

Kratkom šetnjom preko trga smo došli do Smederevske gimnazije, koju je pohađao Branislav Nušić, preko puta koje se nalazi čuveni Karađorđev dud. Star preko 300 godina i manji uživo nego na fotografijama, ovaj prirodno-istorijski spomenik je značajan jer je ispod njega dizdar Muharem Guša, turski zapovednik Smedereva, predao ključeve grada Karađorđu 1805. godine.

Karađorđev dud.
Smederevska gimnazija i spomenik Dositeju Obradoviću ispred gimnazije.

Nakon kraćeg zadržavanja kod duda, opet smo prešli trg i ovaj put se uputili ka Dunavskom keju, preko šetališta kralja Petra, glavne gradske pešačke zone. Dunavski kej nam se nije dopao, pre svega jer je pogled na reku zaklonjen vagonima, mašinama i drugom skalamerijom. Moguće da ima neki lep prilaz vodi malo dalje od centra, ali iz ovog dela grada nema neke poente izlaziti na kej. S druge strane, šetalište kralja Petra nam se baš svidelo — možda ima previše kafića i restorana za nečiji ukus, ali je nas prilično podsetilo na turističke, alternativne delove raznih evropskih gradova.

Za kraj smo se provozali do Crkve Uspenja Presvete Bogorodice na starom groblju na Karađorđevom brdu (udaljena 15 minuta peške od šetališta, ali je nama bilo prevruće za šetnju uzbrdo). Ova malena crkva je podignuta još u 15. veku, a iako možda zvuči bizarno, vredi je posetiti i zbog groblja koje stvarno izgleda kao iz nekog drugog vremena. Nismo fotkali groblje, ali ako želite da posetite i neko mesto koje nije popularno među turistima, ovo brdašce vas neće razočarati.

Crkva Uspenja Presvete Bogorodice.

To bi bilo to za ovaj putopis. Voleli bismo da čujemo vaše utiske iz Smedereva — i naravno, ako imate pitanja, kritike ili sugestije, slobodno nam pišite u komentarima. Pratite nas na Fejsbuk stranici i Instragram profilu i tako podržite rad našeg bloga. Hvala na čitanju!

Prethodni članak Vodič za Pančevo
Sledeći članak Golubačka tvrđava — šta treba da znate pre posete

6 Comments

  1. Violeta
    22.07.2020. at 21:36

    Ilepo i tužno! Naša slika i prilika!Kula na tvrđavi zaista izgleda da će se ama baš svakog renutka srušiti!. I hoce jednog dana, na našu bruku. Nisam bila u Smederevu niti imala takvu predstavu o veličini i sadržajnosti tvrđave, tu sam zaista zatečena i prijatno iznenađena, ali nebriga, okruženje tvrđave…to baš „ubija“. Mada. šta tek reći na onu količinu imbecilnih grafita na spomeniku žrtvama eksplozije! To dotuče!

    Reply
    • Kaća&Marko
      22.07.2020. at 21:44

      Nažalost, gde god krenemo po Srbiji, priča je slična. Tvrđava je prelepa i toplo preporučujemo da je posetite uprkos tome što nije u baš najboljem stanju. A što se tiče spomenika, i to nam je nažalost realnost. Čak nam je i jedan Smederevac prišao dok smo fotkali spomenik i rekao da je takvo stanje godinama, čak i kada političari dođu da postave venac na godišnjicu tragedije. Biće bolje nekad, nadamo se makar.

      Reply
  2. Ana
    23.07.2020. at 12:06

    Stvarno odlican prikaz Smedereva, kao i uvek. Radujem se novim tekstovima iz Srbije! Puno pozdrava!

    Reply
    • Kaća&Marko
      23.07.2020. at 12:08

      Hvala puno!:)

      Reply
  3. Lenka
    26.07.2020. at 20:57

    Lep clanak i koristan posebno zato sto planiramo da ga obidjemo nadamo se dok kula ne padne😮.Prema svemu se tako ophodimo valda cekamo da nam drugi renoviraju kao Ram i Golubac bruka smo od naroda.Zamislite samo Soko grad da ga neko renovira koja bi to lepota bila!!!

    Reply
    • Kaća&Marko
      26.07.2020. at 21:24

      Imamo divne tvrđave i spomenike kulture i prirodna bogatstva, ali…nažalost, ne cenimo ih dovoljno. Ipak, verujemo da ćete se lepo provesti u Smederevu – tvrđava je stvarno impozantna uprkos svemu. A i ostatak grade je skroz simpatičan. Javite nam utiske nakon obilaska! 🙂

      Reply

Ostavite komentar

Odustani od odgovora

Naša Priča

Kaca i Marko

Dobrodošli na naš blog o putovanjima! Mi smo Kaća i Marko — i volimo da putujemo i pišemo o putovanjima. Na našem sajtu ćete naći iskrene utiske iz preko 40 zemalja, neobrađene fotke sa mesta koja smo posetili i savete za jeftina i odgovorna putovanja. Niko nas ne plaća da reklamiramo nešto, nemamo sponozore i ne pokušavamo da prodamo išta. Ako vam se sviđa ovo što radimo, ostavite nam komentar ispod tekstova, pustite nam poruku ili nas pratite na Instagramu.

Instagram

💰DUBAI — OSNOVNE INFORMACIJE: II DEO (CENE)💰

Kakve su cene u Dubaiju? Visoke — ali niže nego što smo očekivali. Nama su ulaznice za atrakcije bile ubedljivo najveći trošak, ali smo dosta para potrošili i na taksi. Taksi u gradu je jeftin, ali ako se vozite nekoliko puta dnevno, onda to ipak pojede dobar deo dnevnog budžeta. U restoranima smo jeli par puta — i to uglavnom u franšizama koje imaju i kod nas. Cene u restoranima brze hrane su malo skuplje nego kod nas. Dosta smo kupovali hranu u marketima — i iako je ovo najjeftinija varijanta, cene hrane su ipak više nego kod kuće. 

Evo kratak pregled koliko smo mi plaćali neke stvari u Dubaiju:

🚖Taksi:

Taksi vožnja 25 kilometara — 16 EU
Kraća vožnja — 3-5 EUR

🥖Cene u marketu:

Libanski pita hleb pakovanje — 0.80 EUR
Snikers dupli — 1.20 EUR
Jogurt 330ml — 1.50 EUR
Mesni narezak — 3 EUR
Salama slajs 80gr — 3.20 EUR
Sok od manga 1l — 2 EUR
Mali sok od manga — 0.60 EUR
Pakla cigareta — 3.50 EUR

🍕Kafići i restorani: 

Mali mango sok u Starbaksu — 4.5 EUR
Pecivo feta/spanać — 4 EUR
Srednja moka kafa — 6 EUR
Ceđeni mango u restoranu — 8 EUR
Gazirani sokovi limeka — 3 EUR
Pasta, dezert i 2 pića u Vapianu Dubai Mall — 37 EUR
Piza, limunada i pepsi u Madinat Jumeriah Trattoria — 33 EUR
Večera restoran (jako loš) Dubai Marina 2 glavna jela + 2 pića — 40 EUR

🍀Ako vam se dopada post, save & share! 🙏

#dubai #uae #emirati #putujemo #putopis #putovanja #zajednookosveta
🇦🇪DUBAI — OSNOVNE INFORMACIJE: I DEO🇦🇪

✈️Kako doći do Dubaija? Niskotarifna avio kompanija flydubai dva puta dnevno saobraća na relaciji Beograd-Dubai. Međutim, avio karte teško da mogu da se nađu ispod 300 evra. Ako hoćete da prođete jeftinije — i usput posetiti i Abu Dabi — onda savetujemo da putujete Wzzairom. Wizzair leti na relaciji Beograd-Abu Dabi 5 puta nedeljno, a karte mogu da se nađu i za 100 evra. 

🚇Kako doći od Dubaija do Abu Dabija? Najkomfornija opcija je taksi. Mi smo platili vožnju od hotela u Abu Dabiju do hotela u Dubaiju 300 AED, što dođe nekih 75 EUR. Kolima se putuje oko sat vremena. Ako nećete da plaćate taksi, možete da idete javnim prevozom. Zvanični aerodromski bus saobraća od aerodroma u Abu Dabiju do Ibn Batuta tržnog centra u Dubaiju na svakih sat vremena, a vožnja traje oko sat i po vremena. Cena karte je 35 AED, što je oko 8 EUR. Pročitali smo i vest da je autobuska karta za putnike Wizzaira besplatna, ali pošto nismo putovali između gradova busom, ne znamo da li su počeli sa pružanjem ove usluge ili ne. 

☀️Kada posetiti Dubai? Najbolje vreme za posetu Dubaiju je između novembra i aprila. Tokom novembra i marta su temperature u između 17 i 30 °C, tokom aprila i maja su između 26 i 38°C. Tokom juna i avgusta idu do 42°C, a tokom septembra i oktobra su između 25 - 38°C.

📅Koliko dugo ostati u Dubaiju? Mi smo bili 4 puna dana u Dubaiju (i 2 u Abu Dabiju) — i ovo nam je bilo sasvim dovoljno da vidimo sve što smo hteli. Međutim, mi nismo išli u tematske parkove, a i za kupanje je bilo previše hladno, tako da računajte da vam treba više vremena ako planirate da idete na plažu i/ili u tematske parkove (kojih ima baš dosta u gradu). Računajte i da vam treba pola dana za pustinjski safari — mi smo iz Abu Dabija išli na izlet u pustinju, ali isto to možete da uradite i iz Dubaija. 

🍀Ako su vam ove informacije korisne, sačuvajte post ili ga podelite sa prijateljima! 

#dubai #burjkhalifa #uae #putovanja #putujemo #putopis #zajednookosveta
🇦🇪Pustinjski safari UAE🇦🇪 Evo kako je 🇦🇪Pustinjski safari UAE🇦🇪

Evo kako je izgledao naš izlet u pustinju: 

🐪Hranjenje i fotografisanje sa kamilama. 
🚙Dune bashing (suludo brza vožnja po dinama).
🛹Skijanje na dasci po pesku. 
⚠️Jahanje kamila (opciono, ne preporučujemo). 
💃Večera i zabavni program u kampu. 

🥳U kampu smo mogli da slikamo i pomazimo sokola, da probamo arapsku kafu i čaj, da se obučemo u njihovu tradicionalnu nošnju i da iscrtamo ruke kanom.

💰Izlet u pustinju iz Abu Dabija nas je koštao 110 EUR po osobi. 

Za više informacija o Abu Dabiju i pustinjskom safariju, pogledajte naš vodič za Abu Dabi (link u profilu).

#abudhabi #abudabi #desertsafari #desertsafariabudhabi #pustinja #uae #putujemo #putopis #zajednookosveta
🇦🇪Top 5 atrakcija u Abu Dabiju🇦🇪 📌# 🇦🇪Top 5 atrakcija u Abu Dabiju🇦🇪
📌#1 Velika džamija šeika Zajeda

Ako imate vremena da obiđete samo jednu atrakciju u Abu Dabiju, onda to definitivno treba da bude Velika džamija šeika Zajeda. Ovo je najveća džamija u UAE, čija izgradnja je završena 2007. godine i koštala preko 500 miliona evra. Džamija je toliko velika da u nju može da stane 40,000 ljudi, mada nam je vodič rekao da ova cifra ide i do 50,000! 

U gradnji ovog velelepnog zdanja učestvovalo je preko 3,000 radnika i oko 40 kompanija, a materijali i ukrasi su uvezeni iz mnogo zemalja, uključujući Indiju, Egipat, Maroko, Pakistan, Iran, Novi Zeland — pa čak i Severnu Makedoniju! 

Od drugih zanimljivosti o džamiji bismo izdvojili da je tepih unutra najveći tepih na svetu površine 5,627 m2 (napravljen u Iranu), da unutar džamije ima nekoliko lustera na kojima se nalaze milioni Svarovski kristala (od kojih je najveći treći najveći luster na svetu) i da su bazenčići pored stubova projektovani tako da se u njima ogledaju mesečeve mene. 

S obzirom na to da je džamija aktivna, prilikom posete morate da budete prikladno obučeni. Za muškarce ovo znači da odeća mora da im prekriva ramena i kolena. Tetovaže takođe moraju da budu prekrivene. Za žene ovo znači da odeća mora da prekrije celo telo — uopšte ne smeju da se vide noge i ruke. Odeća takođe ne sme da bude uska ili prozirna. Na kraju, žene moraju da prekriju i kosu. 

Ulaz u džamiju je besplatan za sve, ali morate da se registrujete pre posete, što možete da uradite putem ovog linka https://visit.szgmc.gov.ae/ 

#abudhabi #abudabi #emirates #uae #sheikhzayedgrandmosque #putujemo #putovanja #zajednookosveta
🇦🇪Top 5 atrakcija u Abu Dabiju🇦🇪 📌# 🇦🇪Top 5 atrakcija u Abu Dabiju🇦🇪
📌#2 Etihad Toranj 2

Najpoznatiji neboderi u Abu Dabiju, Etihad tornjevi su grupa od 5 nebodera u kojima se nalaze apartmani, poslovni prostor i hotel. Cena ovih zgrada je prava sitnica — 2,5 milijarde dirhama, što dođe nešto preko 600 miliona evra. 

U Tornju 2 možete da se popnete na opservacionu palubu na 74. spratu sa koje se vidi čitav Abu Dabi. Cena ulaznice je 95 AED (oko 23 EUR), od čega je 55 AED vaučer koji možete iskoristiti za hranu i piće. 

#abudhabi #abudabi #uae #emirati #etihadtowers #putujemo
#putovanjasusreca #zajednookosveta
🇦🇪Top 5 atrakcija u Abu Dabiju🇦🇪 
📌#3 Qasr Al Watan 

Qasr Al Watan je zvanična predsednička palata koja je izgrađena 2017. godine. Na zajedničku inicijativu pokojnog šeika Kalife bin Zajeda Al Nahajna, vladara Abu Dabija i nekadašnjeg predsednika UAE, i šeika Mohameda bin Zajeda Al Nahajna, tadašnjeg princa i sadašnjeg vladara i predesnika Abu Dabija, ova velelepna palata je otvorena za javnost 2019. godine. 

Otkako je otvorena, palata se koristi za zvanične svrhe — u njoj se dočekuju strani predsednici i vladari i sastaju vrhovni savet i parlament UAE. 

Unutar ove neverovatno raskošne palate turisti mogu da posete nekoliko prostorija, poput sala za sastanke i bankete, prostorije u kojoj su izloženi pokloni od drugih država (ima i orden iz Srbije) i biblioteke sa impozantnom kolekcijom knjiga. 

💰Cena ulaznice: 65 AED (oko 16 EUR)
🕑Radno vreme: od 10 ujutru do 6 popodne, ali palata može biti zatvorena bez ikakve najave 
💻Zvanični sajt: https://www.qasralwatan.ae/ 

@qasralwatan #abudhabi #abudabi #unitedarabemirates #uae #putujemo
#putuj #putovanja #zajednookosveta
🇦🇪Top 5 atrakcija u Abu Dabiju🇦🇪 📌# 🇦🇪Top 5 atrakcija u Abu Dabiju🇦🇪
📌#4 Luvr Abu Dabi 

Smešten na Sadijat ostrvu, Luvr Abu Dabi je najveći umetnički muzej na arapskom poluostrvu i najposećeniji muzej na Bliskom istoku. Muzej je nastao kao posledica saradnje UAE i Francuske, koje su 2007. godine potpisale ugovor kojim Luvr Abu Dabi može da koristi ime Luvr sve do 2037. godine, a cilj muzeja je da smanji jaz između istočnjačke i zapadne umetnosti. 

Otvaranju Luvra Abu Dabi su se protivili umetnici i akademici u Franncuskoj — smatrajući da francuski muzeji nisu na prodaju. Međutim, reklo bi se ipak da jesu pošto, na osnovu ugovora iz 2007. godine, Abu Dabi treba da plati 400 miliona evra za upotrebu imena Luvr, 190 miliona evra za pozajmljene umetnine, 75 miliona evra za specijalne izložbe, 165 miliona evra za savete u vezi sa menadžmentom muzeja i još 25 miliona evra za davanje imena jednoj prostoriji u francuskom Luvru po osnivaču UAE, Zajedu bin Sultanu Al Nahujanu. 

Bilo kako bilo, Luvr Abu Dabi ne treba da propustite ako vas iole zanima umetnost. Osim što se u muzeju nalazi impresivna kolekcija umetničkih dela (videli smo čak i jednog Leonarda!), sama građevina je fenomenalna, kao i uostalom većina građevina u UAE. 

💰Cena ulaznice: 63 AED (oko 16 EUR)
🕑Radno vreme: od 10 ujutru do ponoći
💻Zvaničan sajt: https://www.louvreabudhabi.ae/ 

#louvreabudhabi #abudhabi #unitedarabemirates #abudabi #uae #putujemo #putovanja #putopis #zajednookosveta
🇦🇪Top 5 atrakcija u Abu Dabiju🇦🇪 📌# 🇦🇪Top 5 atrakcija u Abu Dabiju🇦🇪
📌#5 Emirates Palace Hotel

Da nam je neko rekao da ćemo nekad ići u obilazak hotela, verovatno mu ne bismo poverovali! Ali, ovaj hotel izgleda kao palata iz 1001 noći, plus je lobi otvoren za javnost, pa nismo odoleli da mu se približimo izbliza. 

Emirates Palace Hotel je treći najskuplji hotel na svetu čija izgradnja je koštala neverovatnih 3 milijarde dolara! Ako pretražite ovaj hotel na Bukingu, videćete da imaju sobe koje koštaju „samo” 500 evra za jedan dan, ali imaju i one koje su preko 15,000 evra za noć. 

U svakom slučaju, i mi smrtnici možemo da se prošetamo dvorištem hotela, fotkamo fasadu do mile volje i čak uđemo unutra u kafić (na kafu posutu zlatom). 

#emiratespalace #uae #unitedarabemirates #emirati #abudabi #putovanja #putujemo #putopis
🇦🇪ABU DABI — OSNOVNE INFORMACIJE🇦🇪 🇦🇪ABU DABI — OSNOVNE INFORMACIJE🇦🇪

✈️Kako doći do Abu Dabija? Wizzair ima direktan let od Beograda do Abu Dabija koji traje oko 5 sati. Karte često mogu da se nađu za 100-150 evra, što je ubedljivo najjeftinija opcija za odlazak u UAE. Mi smo karte platili 250 evra po osobi za putovanje u januaru, s tim što smo verovatno mogli da prođemo jeftinije da smo ih kupili par meseci ranije (i da cene avio karata nisu podivljale svugde u svetu zbog inflacije). Air Serbia i Etihad više ne lete za Abu Dabi iz Beograda. 

📅Koliko vremena provesti u Abu Dabiju? S obzirom na to da smo mi sve ukupno imali 6 dana u UAE, odlučili smo da 2 dana provedemo u Abu Dabiju i 4 u Dubaiju. Za glavne atrakcije u principu treba 1 dan, ali ako hoćete da vidite malo više toga i/ili odete na pustinjski safari iz Abu Dabija, onda su 2 dana sasvim dovoljna. Međutim, ako planirate da obilazite i zabavne parkove, onda je najbolje ostati 3 ili više dana, u zavisnosti od toga šta vas sve zanima. 

🏨Gde odsesti u Abu Dabiju? Nebitno jer je grad nemoguće obilaziti peške. Šta god hoćete da vidite i gde god da ste smešteni, potreban je auto. Možete ili da uplatite dnevni izlet i tako obiđete glavne atrakcije ili da se vozite taksijem po gradu. Iako su cene prilično visoke u UAE, taksi je zapravo jeftin. 

💰Kakve su cene u Abu Dabiju? Ulaznica za Predsedničku palatu 16 EUR, ulaznica za Luvr Abu Dabi isto 16 EUR, ulaznica za Etihad toranj 23 EUR (ali je deo vaučer koji može da se iskoristi za hranu i piće), pustinjski safari smo platili 110 EUR po osobi, obrok u hotelskom restoranu oko 20 EUR po osobi (ali ima i dosta skupljih opcija), malo pivo oko 10 EUR, sokovi po marketima oko 2 EUR, magneti 4-5 EUR. 

🍀Ako su vam ove informacije korisne, sačuvajte ovaj post ili ga podelite sa prijateljima kojima bi se dopao Abu Dabi. 

#abudhabi #abudabi #uae #emirati #putovanje #putujemo #putopis #zajednookosveta
Učitaj još... Prati nas na Instagramu

NAJČITANIJE

  • Vodič kroz Istanbul — 15+ mesta koja ne treba propustiti
  • Top 40 najboljih filmova za ljubitelje putovanja
  • prtljag Kako se spakovati za put avionom
  • Vize za državljane Republike Srbije
  • Vodič za Sarajevo — šta nikako ne treba propustiti u glavnom gradu BiH
  • Berlin Vodič kroz Berlin — top 15+ stvari koje treba videti
  • Kuba Šta treba znati pre putovanja na Kubu
  • Vodič za Lisabon — 25+ mesta koja ne treba propustiti
  • Kako provesti dan na Kosmaju
  • Šta videti u Beču — mesta koja stvarno vredi posetiti
Copyright © 2022 ZajednoOkoSveta.com Preuzimanje tekstova bez saglasnosti ZajednoOkoSveta.com nije dozvoljeno. Za svaki vid saradnje, pišite na zajednookosveta@gmail.com