Evropa - Turska

Vodič kroz Istanbul — 15+ mesta koja ne treba propustiti

Nemate puno vremena? Evo par osnovnih informacija o Istanbulu:

  • Najbolje vreme za putovanje? Cele godine.
  • Minimum dana? 3, minimum minimuma.
  • Direktan let? Air Serbia, Turkish Airlines, Pegasus.
  • Smeštaj? Mi smo odseli u Aldem hotelu u samom centru grada. Smeštaj možete da bukirate preko Booking.com (idealno ako nađete smeštaj sa besplatnim otkazivanjem ili plaćanjem na licu mesta).
  • Top 3 mesta: Aja Sofija + Plava džamija, Topkapi, Arheološki muzeji + Kapali čaršija za ljubitelje šopinga
  • Skriveni dragulj: Zidine Konstantinopolja + Panorama 1453 (za ljubitelje istorije)
  • Ulaznice: Najbolje bi bilo da kupite unapred za najbitnije atrakcije. Za kupovinu ulaznica preporučujemo Get Your Guide (većinu rezervacija možete da otkažete do 24 sata pred aktivnost).
  • Trošak po danu (bez smeštaja): Ovo je subjektivno, ali računajte između 50 i 100 EUR (ulaznice su dosta poskupele zbog inflacije).
  • Još nešto bitno? Istanbul je dosta poskupeo u zadnjih par godina, tako da uopšte više nije jeftin kao što je nekada bio.

Vizantion, Konstantinopolj, Carigrad poznat kroz istoriju po različitim imenima, Istanbul je zasigurno jedan od najlepših gradova na svetu i sa više od 15 miliona stanovnika i oko 10 miliona turista godišnje, megalopolis koji prosto vrvi od života. Ovaj transkontinentalni grad smešten na Bosforskom moreuzu između Crnog i Mramornog mora spaja istok i zapad, uzimajući najbolje i od Evrope i od Azije.

Istanbul nudi ponešto za svakog — za ljude koji obilaze gradove da bi upoznali nove kulture, za iskusne putnike, za turiste sa malim budžetom, za zaljubljenike u istoriju, za kupoholičare, za gurmane i sladokusce, za ljubitelje mačaka — a čak i ako se ne pronalazite ovde, sigurno nudi nešto i za vas.

U ovom nekada carskom gradu ima toliko toga da se vidi i uradi da su potrebni meseci da bi zaista upoznali sve njegove čari. Međutim, ako kao i većina putnika danas imate ograničeno vreme za putovanja a želite da izvučete maksimum iz svog boravka u Istanbulu, došli ste na pravo mesto. U ovom detaljnom vodiču kroz Istanbul ćete naći 16 stvari koje ne treba propustiti u istorijskom, kulturnom i ekonomskom centru Republike Turske.

Šta videti u Istanbulu

Sa impresivnom istorijom, izuzetno povoljnim geografskim položajem i mešavinom kultura i religija, Istanbul je grad u kome ima nebrojeno mnogo znamenitosti i turističkih atrakcija.

Ako vas zanima istorija rimskog carstva, ovde ćete videti važne građevine iz doba Vizantije, poput neverovatne Aja Sofije koja je pretrpela mnoge promene kroz vekove i uprkos burnoj istoriji ostala najvažniji simbol grada, ostataka Hipodroma, arene koja nije samo bila centar okupljanja građana već i pokazatelj moći istočnog rimskog carstva, ili zidina Konstantinopolja, bedema koji su čuvali grad čitav jedan milenijum i na kraju popustili pred Osmanlijama.

Samostalni obilazak Istanbula — još par korisnih informacija

Istanbul je grad u kome turista neće imati problem da se snađe. Za obilazak grada vam nije potreban nikakav turistički vodič ili organizovana tura — zaista sve možete sami.

U gradu je sve lepo i jasno obeleženo, tako da su šanse da se izgubite zaista minimalne. Gradski prevoz funkcioniše skoro pa savršeno — bez obzira na to da li putujete metroom, tramvajem, autobusom, žičarom ili trajektom, doći od tačke A do tačke B je u većini slučajeva brzo i bezbolno.

U prevozu kontrole nema — ali to je zato što pri ulasku na svaku stanicu javnog prevoza postoje automati gde se čekiraju karte. Najbolje je da pazarite Istanbulcard, karticu za prevoz koju dopunjujete po potrebi (na skoro svakoj stanici se nalaze automati za dopune).

Ukoliko ste smešteni u centralnom gradskom jezgru, najčešće ćete koristiti tramvaje, koji su moderni i čisti — i najbitnije, nećete ih čekati duže od par minuta. Ukoliko idete na krstarenje Bosforom, nema potrebe da plaćate više nego što morate hotelu ili turoperateru — samo prošetajte do doka i tamo izaberite turu koja vam se dopada.

Ono što nas je takođe prijatno iznenadilo jeste da je grad jako čist — i gradske vlasti ulažu mnogo sredstava u očuvanje i sređivanje javnih površina. Većina turističkih atrakcija je ili skoro renovirana ili se trenutno renovira, što dosta govori o njihovom odnosu prema svojoj kulturnoj baštini i istorijskom nasleđu.

Kao i svaki grad, Istanbul sigurno ima dosta mana koje turisti ne vide ili ne primećuju, ali ono što je neosporno jeste da se i gradska vlast i građani svojski trude da im uprkos brojki od 15 miliona stanovnika grad funkcioniše što bolje moguće.

Što se tiče Osmanlijskog perioda, najpoznatije znamenitosti su svakako prelepa Plava džamija, podignuta sa namerom da zaseni Aja Sofiju, mnoštvo drugih džamija poput Sulejmanove, Nove i Džamije Rustem Paše, i Topkapi i Dolmabahče palate, raskošne građevine u kojima su živeli i iz kojih su vladali sultani (Dolmabahče je jedno vreme bila i predsednička palata  a u njoj je i umro osnivač Turske republike, Ataturk).

Za ljubitelje orijenta (i šopinga), tu su egzotični Veliki bazar, jedan od najstarijih i najvećih pokrivenih bazara na svetu, i Pijaca začina, poznata i kao Egipatski bazar. U Istanbulu takođe možete da odete na krstarenje Bosforom, istražite azijski deo grada, prošetate čuvenom Ištiklal avenijom, popnete se na vrh Galata kule, pređete Galata most i još mnogo, mnogo toga.

Ukoliko želite da saznate više o ovim atrakcijama i šta još ne treba propustiti u Istanbulu, ispod ćete naći sve informacije koje su vam potrebne da isplanirate putovanje u ovaj grad.

1. Aja Sofija

15.01.2024. — Viši administrativni sud Turske je u julu 2020. godine poništio odluku o pretvaranju Aja Sofije u muzej, a turski predsednik Erdogan je potpisao ukaz kojim nekadašnja crkva opet postaje aktivna džamija. Tada je u Aja Sofiji održana prva molitva od 1934. godine. U januaru 2024. godine turske vlasti su opet uvele naplaćivanje za posetu Aja Sofiji.

Simbol Istanbula i jedan od najposećenijih muzeja u Turskoj, Aja Sofija se često naziva osmim svetskim čudom.

Sagrađena pre skoro 1,500 godina kao pravoslavna patrijaršijska crkva, Aja Sofija je bila treća crkva Svete Mudrosti podignuta na istom mestu i arhitektonsko čudo svog vremena (za nju su rekli da je promenila istoriju arhitekture) a i dan danas je jedna od najimpresivnijih i najlepših građevina na svetu.

Kao i područje na kome se nalazi, Aja Sofija je imala burnu prošlost. Od kada je izgrađena 537. godine pa sve do pada Carigrada 1453. godine, služila je kao sedište Vaseljenskog patrijarha izuzev perioda od nekih 60 godina tokom 13. veka kada je bila rimokatolička katedrala.

Nakon što je otomanska vojska osvojila Konstantinopolj, Aja Sofija je pretvorena u džamiju i hrišćanske relikvije su uništene i zamenjene muslimanskim obeležjima. 1931. godine je zatvorena na 4 godine, sekularizovana i zatim otvorena kao muzej.

Aja Sofija danas nije ništa manje veličanstvena nego kada je sagrađena. Iako je nagriza zub vremena, turske vlasti svojski rade na tome da je održe u dobrom stanju i građevina stvarno izgleda neverovatno i spolja i iznutra.

S obzirom na to da je Aja Sofija jedna od najpopularnijih turističkih atrakcija u Istanbulu, savetujemo da je posetite rano ujutru, par sati posle jutarnje molitve. Iako nije bilo gužve kada smo mi bili, budite spremni čak i na čekanje u redovima za ulazak u Aja Sofiju, pogotovo ako idete u Istanbul u vrhuncu sezone.

Obilazak treba početi ili završiti u parku između Aja Sofije i Plave džamije, odakle možete da fotografišete obe znamenitosti ili da odmorite pre nego što nastavite dalje.

Karte za Aja Sofiju možete da kupite ovde:

2. Plava džamija

Na par minuta hoda od Aja Sofije se nalazi predivna Sultan Ahmedova džamija, poznatija kao Plava džamija. Nadimak je dobila po ručno obojenim plavim pločicama koje prekrivaju unutrašnje zidove i unutrašnjost kupole. Sagrađena početkom 17. veka, Plava džamija je jedina džamija u Istanbulu koja ima 6 minareta. Ovo remek delo islamske arhitekture je podignuto na mestu nekadašnje Konstantinove palate, kompleksa u kome su vekovima živeli vizantijski carevi.

Džamiju je sagradio sultan Ahmed I, koji je sa svega 19 godina odlučio da sagradi građevinu koja će zaseniti Aja Sofiju u veličini i lepoti a da li je u tome uspeo ostaje predmet debate. Jedno je, međutim, neosporno Plava džamija je prelepa, verovatno jedna od najlepših džamija na svetu.

Ono što je bitno napomenuti jeste da je Plava džamija aktivna džamija, što znači da se u njoj Muslimani mole pet puta dnevno. Uprkos tome što je aktivna, Plava džamija je otvorena za turiste, ali morate poštovati neka pravila. Za početak, u džamiju ne možete ući za vreme molitve (možete ako hoćete da se molite, ali ne smete da fotografišete ništa tokom ovih 90 minuta).

Osim toga, morate biti pristojno obučeni a žene moraju da imaju pokrivenu glavu. Ukoliko nemate svoju maramu, pre ulaska ćete dobiti plavu maramu koju vraćate kada izađete iz džamije. Pre ulaska morate i da se izujete (obeleženo je tačno gde treba da se izujete i dobićete kesu za obuću).

  • Radno vreme: od 08:30 do 18:30, izuzev tokom trajanja molitvi
  • Cena ulaznice: ulaz u Plavu džamiju je besplatan
  • Zvanični sajt džamije: http://www.sultanahmetcamii.org/
Cene u Istanbulu

Istanbul je definitivno jedan od najlepših evro-azijskih gradova koji možete obići sa relativno malo novca, mada imajte u vidu da su u zadnje vreme cene u Turskoj dobrano porasle.

Osim ponuda turističkih agencija, koje su stvarno više nego pristupačne, u Istanbul možete jeftino otputovati i sami (što je svakako opcija koju mi preporučujemo, pre svega jer možete u gradu da ostanete duže i da sami organizujete svoje vreme).

Jedna od najskupljih stavki za putovanje u Istanbul je avionska karta — mada i one mogu da se nađu za oko 150 evra, što je sasvim pristojna cena. Što se tiče smeštaja, u gradu postoji mnogo hotela za svačiji džep — ali ono što je bitno jeste da ima i dosta dobrih i povoljnih hotela koji se nalaze u istorijskom centru (Sultanahmet).

Osim ove dve stavke, koje su individualne i zavise od mnogo faktora, jedno je sigurno — cene u samom gradu su pristojne. Za nekih 20-30 evra dve osobe mogu da se najedu u dobrom restoranu u samom centru grada. U jeftinijim restoranima, ručak ili večera može da košta i ispod 10 evra. U Istanbulu, međutim, ima i mnogo štandova za hranu, tako da obrok možete platiti i svega nekoliko evra.

Dalje, bez obzira na to da li u Istanbulu želite da kupujete odeću i obuću ili suvenire i drangulije za kuću, možete da nađete koliko-toliko povoljne stvari na svakom ćošku — doduše, morate biti spremni i da se cenjkate da biste dodatno spustili cenu, ali to je i draž kupovine u Turskoj.

Što se tiče ulaznica za turističke atrakcije, tu stvari stoje malo drugačije. Zbog jake inflacije koja je pogodila Tursku tokom pandemije korone, cene mnogih atrakcija su znatno povećane — i sada su mnogo, mnogo veće nego kad smo mi bili u Istanbulu.

Tako da se sada cene kreću od nekih 500 TL (oko 15 EUR) za Arheološke muzeje i 600 TL (18 EUR) za Cisternu Baziliku (ponovo otvorena posle renoviranja u julu 2022. godine) pa do 1050 TL (32 EUR) za Dolmabahče palatu i 1500 (45 EUR) za Topkapi palatu.

Treba napomenuti da možete da kupite i Istanbul Museum Pass ukoliko planirate da posetitie minimum 4 od 12 muzeja koji su pokriveni karticom — i time uštedite nešto novca na ulaznice (plus preskačete redove na tim atrakcijama). Karticu možete kupiti na blagajnama atrakcija koje su uključene u cenu. Postoji i Guided Museum Pass i Istanbul Tourist Pass, pa pogledajte i ove opcije i izračunajte da li vam se isplate.

3. Ostaci Hipodroma

Odmah pored Plave džamije, na Sultan Ahmedovom trgu, nalaze se ostaci carigradskog Hipodroma. Rimski imperator Septimius Severus je nakon osvajanja Vizantiona početkom trećeg veka izgradio mnoge građevine u gradu, između ostalog i Hipodrom.

Međutim, arena koju je on sagradio je bila mala i nezavršena, poprimivši svoj puni sjaj tek nakon Konstantinovog dolaska na vlast i proglašenja grada za prestonicu Vizantije.

Za vreme Vizantijskog carstva, Hipodrom u koji je moglo da stane preko 40,000 ljudi bio je središte društvenog života Konstantinopolja skoro čitav jedan milenijum, gde su se odigravale trke dvokolicama, gladijatorske igre, zvanične ceremonije, proslave, protesti i još mnogo toga.

Međutim, ovo nije bila jedina uloga Hipodroma. Naime, ova grandiozna arena je bila ukrašena umetničkim delima donetim iz celog carstva, služivši i kao pokazatelj svog raskoša i moći ove slavne imperije.

Nakon pada Konstantinopolja, Hipodrom je nastavio da bude u upotrebi ali samo kao gradski trg. Nažalost, tokom izgradnje palate Ibrahim Paše (današnjeg Muzeja turske i islamske umetnosti) u 16. veku i Plave džamije u 17. veku, arena je pretrpela dosta oštećenja. U 18. veku je bila potpuno napuštena i na kraju i uništena.

Danas, na mestu nekadašnjeg Hipodroma možete da vidite samo ostatke ove grandiozne građevine ali i to što je ostalo je dovoljno da možete da zamislite kako je ova arena nekad izgledala.

Na trgu možete videti Egipatski obelisk, obelisk koji je vizantijski car Teodosije preneo iz hrama u Karnaku (današnji Luksor), Spiralni stub koji slavi pobedu Grka nad Persijancima i koji je car Konstantin doneo iz Apolonovog hrama u Delfima i stub Konstantina Porfirogenita. Osim toga, trg krasi i fontanta cara Vilhelma Drugog, poklon nemačkog cara sultanu Abdulu Hamitu Drugom.

A sada malo o mačkama

Ako postoji neki grad na svetu koji podjednako pripada mačkama koliko i ljudima, to je Istanbul. Gde god da krenete u ovom gradu, vrlo je verovatno da ćete sresti njegove četvoronožne žitelje kako se igraju, klopaju ili odmaraju.

U Turskoj, kao i u drugim muslimanskim zemljama, mačke su obožavana bića. Na osnovu Muhamedovih pouka, jasno je da je prorok voleo mačke — i to toliko da je, krenuvši da se oblači nakon što je čuo poziv na molitvu, navodno odsekao rukav svoje odore da ne bi probudio mačku koja je na njoj zaspala. Druga priča kaže da je Muhameda jedna mačka spasila od smrtonosnog ujeda zmije, te je on dao svim mačkama moć da se dočekaju na sve četiri noge.

Postoji i jedna turska izreka koja kaže da svako ko ubije mačku mora da sagradi džamiju da bi dobio božji oproštaj. Jasno je, dakle, da Turci vole mačke — i zaista se brinu o njima.

Za vreme čitavog puta u Istanbulu, nismo videli nijednu mršavu ili na bilo koji način ugroženu mačku — sve su bile debele, pufnaste i jako opuštene sa ljudima. Viđali smo ih po ulicama, na tramvajskim stanicama, ispred džamija i muzeja, po radnjama i restoranima — i iako situacija sigurno nije sjajna svugde, kao na primer u siromašnijim delovima grada (treba napomenuti da postoje članci i izveštaji koji tvrde da stanovnici Istanbula nisu ni upola dobri prema psima kao prema mačkama, ali moramo da napomenemo da smo mi viđali i kučiće po kafićima i da su svi koje smo sreli bili čipovani) — svakako je bolja nego u bilo kojoj drugoj zemlji u kojoj smo bili.

Iako bismo naravno voleli da sve mačke imaju dom, svet bi zasigurno bio mnogo lepše i bolje mesto kada bi se svi brinuli o uličnim mačkama kao što se brinu Turci. Ako biste voleli da saznate više o mačkama u Istanbulu, savetujemo da pogledate film Kedi, kako se i kaže mačka na turskom.

4. Muzej turske i islamske umetnosti

Na mestu nekadašnjeg Hipodroma, odmah preko puta Plave džamije nalazi se Muzej turske i islamske umetnosti. Smešten u kući u kojoj je u 16. veku živeo Ibrahim Paša, veliki vezir Sulejmana Veličanstvenog, ovaj muzej pruža dobar uvid u islamsku umetnost.

U zgradi čije središte čini prostrano dvorište izloženi su primerci islamske kaligrafske, apstraktne i savremene umetnosti. Ovde možete videti mnogobrojne ćupove i posude, prelepo ukrašene verske knjige, tepihe i još mnogo toga.

Najzanimljivi deo je verovatno onaj u kome su izloženi lični predmeti proroka Muhameda, uključujući deo njegove brade. U muzeju se nalaze i ukrašena vrata Velike džamije iz Džizre.

Celokupna postavka se nalazi na spratu — a čim uđete u muzej možete videti i ostatke zapadnog zida Hipodroma koji su nađeni i iskopani tokom višegodišnjeg renoviranja građevine.

U muzeju nije gužva, tako da ovde možete doći da malo pobegnete od gradske vreve — ili ako je napolju loše vreme. Zgrada je sređena pre par godina, tako da sve izgleda potpuno novo i ima i dosta klupa gde možete sesti da se odmorite. Unutra se nalazi i muzejska prodavnica, ali su svi suveniri dosta skuplji ovde nego u drugim delovima grada (na bazaru).

Iako ima zanimljivih stvari da se vidi, savetujemo da odete u muzej samo ako vas jako zanima islamska umetnost ili ako nikad niste bili u muzeju sa sličnom postavkom. Na primer, ako ste bili u Kataru (pročitajte naš vodič kroz Dohu za više informacija) u Muzeju islamske umetnosti, možete da preskočite ovaj.

5. Topkapi palata

Podignuta nekoliko godina nakon pada Konstantinopolja, Topkapi palata je bila glavna rezidencija osmanskih sultana skoro 4 veka, od vremena Mehmeda Osvajača pa sve dok Abdulmedžid nije izmestio dvor u palatu Dolmabahče sredinom 19. veka.

Danas je Topkapi muzej jedna od najpopularnijih turističkih atrakcija u Istanbulu. Za obilazak ovog ogromnog kompleksa je potrebno par sati, a s obzirom na to da sadrži stotine prostorija, ovde možete provesti i čitav dan.

Palata Topkapi se sastoji iz četiri glavna dvorišta i velikog broja građevina, od kojih su samo neke otvorene za javnost.

U prvom dvorištu se nalazi Aja Irena, jedna od retkih pravoslavnih crkvi u Istanbulu koja nije pretvorena u džamiju. Danas uglavnom služi kao koncertna sala za koncerte klasične muzike.

Drugo dvorište je korišćeno za zvanične poslove Osmanlijskog carstva a kroz kapiju koja vodi ka njemu su samo sultan i njegova majka smeli da uđu jašući konja. Ovde se nalazi mnoštvo paviljona i drugih prostorija, velika kuhinja, kolekcija satova, oružje i još mnogo toga.

U drugom dvorištu je smešten i Harem, mesto gde su živele sultanova majka, žene i ljubavnice. Osim 300 soba, u Haremu su se još nalazile 2 džamije, 9 turskih kupatila i bolnica. Ulaznice za Harem se kupuju odvojeno.

U trećem dvorištu možete da vidite imperijalnu nošnju, portrete sultana i druge vredne objekte. U četvrtom dvorištu se nalazi još paviljona kao i (skup) restoran odakle se pruža neverovatan pogled na grad.

Ulaznice za Topkapi i Harem možete da kupite ovde:

6. Arheološki muzeji

Do Areholoških muzeja Istanbula se može doći direktno iz prvog dvorišta Topkapi palate. Ovde se nalaze 3 muzeja Arheološki muzej, Muzej antičkog Orijenta i Muzej islamske umetnosti (Tiled Kiosk).

Ono što je bitno napomenuti jeste da je glavna zgrada prvi turski muzej, otvoren za javnost 1891. godine. Muzeji sve ukupno sadrže preko milion objekata iz skoro svih civilizacija i perioda ljudske istorije.

Prvi muzej na koji ćete naići po ulasku u kompleks je Muzej antičkog Orijenta u kome se nalazi impresivna kolekcija artefakta, uključujući predmete neprocenljive vrednosti iz starog Egipta i Mesopotamije.

U sledećoj zgradi se nalazi Muzej islamske umetnosti ili Popločani paviljon, čiju kolekciju čine pločice i keramički predmeti iz raznih perioda turske istorije. Ova zgrada je jedna od najstarijih očuvanih zgrada iz otomanskog perioda.

Arheološki muzej je smešten u glavnoj i najvećoj zgradi u kompleksu i sadrži veliki broj skulptura i sarkofaga. Nažalost, deo zgrade se renovirao tokom naše posete, tako da smo mi videli samo kolekciju sarkofaga koja je doduše zaista impresivna.

Ovde možete videti prilično velike i kitnjaste sarkofage — što poznatiji i bogatiji vladar, to lepši sarkofag. Mi smo u muzej prvenstveno došli sa namerom da vidimo sarkofag Aleksandra Makedonskog, ali se on nalazi u delu zgrade koji je zatvoren do daljnjeg.

Izuzev ove tri zgrade, u kompleksu se nalazi i lepo dvorište puno raznih stubova i skulptura.

U muzejima možete provesti pola dana, ali su u principu za obilazak kompleksa dovoljna 2 sata.

Ulaznice za Arheološke muzeje u pratnji vodiča možete da kupite ovde:

7. Kula Galata

Kula Galata je srednjevekovna kamena kula koja se vidi iz svih delova Istanbula. Visoka 66.90 metara, ova osmatračnica je bila najviša struktura u gradu kada je sagrađena davne 1348. godine.

Podignuta da zameni vizantijsku Staru kulu Galata, koja je uništena početkom 13. veka, današnja kula je bila oštećena nekoliko puta tokom vekova. Konačno je obnovljena sredinom prošlog veka i otvorena za javnost krajem 1960-ih.

Danas se turisti penju na vrh kule da bi uživali u spektakularnom pogledu na čitav Istanbul i Bosfor. Naravno, opservaciona paluba je dosta uska, te na nju ne može da stane veliki broj ljudi odjednom. Do palube se stiže liftom, pa kada se jedna tura ljudi spusti do izlaza, čuvari puštaju određen broj turista do gore.

Nažalost, većina ljudi na palubi ne prati strelice koje pokazuju u kom pravcu se treba kretati, pa neretko morate da se mimoilazite sa gomilom njih na jako malom prostoru. Ne moramo ni da kažemo da ovo (kao i sumanuto selfiranje) može prilično da pokvari celokupan utisak.

S druge strane, stvarno vredi popeti se na kulu zbog pogleda ali ne preporučujumo ovu avanturu ukoliko se jako plašite visine ili skučenih prostora.

Ono što je zanimljivo napomenuti jeste da galebovi nadleću kulu, pa se neretko desi da neki sleti na ivicu ograde i pozira oduševljenim turistima.

Na vrhu kule se nalazi i restoran, pa možete i odatle da uživate u pogledu ili odmorite nakon kruženja po opservacionoj palubi. Bitno je znati i da su gužve za ulazak u samu kulu isto velike, te je najbolje da ovde dođete rano ujutru, nešto pre nego što se kula otvori za posetioce.

  • Radno vreme: od 08:30 – 22:00 svakog dana
  • Cena ulaznice: 650 TL

8. Most Galata

Zlatni rog Istanbula je estuar koji razdvaja istorijski i moderni deo grada, formirajući prirodnu luku na mestu gde se spajaju Bosfor i Mramorno more. Najpoznatiji most preko Zlatnog roga je Galata most, napravljen pre samo nekih 25 godina.

Međutim, ovo nije prvi most napravljen preko Zlatnog roga niti prvi Galata most.

Naime, najstariji most (koji su činili brodovi) je sagrađen tokom turske opsade Istanbula, 1453. godine. Početkom 16. veka je doneta odluka da se napravi trajni most a za dizajniranje ovog projekta je bio zadužen ni manje ni više nego Leonardo da Vinči.

Za to doba preambiciozan, projekat nije bilo moguće realizovati, pa je sultan pozvao Mikelanđela da dizajnira most. Ovaj veliki umetnik je odbio i planovi da se sagradi most su obustavljeni.

Nakon što je u 19. veku podignut Hajratije most preko Zlatnog roga (gde se danas nalazi Ataturkov most), sultanova majka je naredila da se sagradi drveni most na ulazu u estuar. Završen 1845. godine, ovo je bio prvi Galata most.

Prvi most je zamenjen drugim 1863. godine, drugi je zamenjen trećim 1875. godine, treći je zamenjen četvrtim 1912. godine a četvri je zamenjen sadašnjim mostom 1994. godine.

Ovaj most je sa punim pravom jedan od simbola Istanbula i kada se nađete u ovom gradu, svakako treba da pređete Galata most makar jednom.

Most je poznat po tome što se na njemu skupljaju pecaroši tokom cele godine. Ispod mosta, gde takođe možete da prošetate, nalaze se brojni riblji restorani i kafići.

Ukoliko u istom danu obilazite i Galata kulu i most, savetujemo da počnete obilazak kod kule (do koje možete da se popnete žičarom), pa onda da se spuštate do mosta (u suprotom ćete ići uzbrdo nekih 15 minuta). Uličice koje vode od kule do mosta su prepune zanimljivih kafića i radnji, pa ovde možete da bacite pogled i na suvenire.

9. Dolmabahče palata

Smeštena u istanbulskom okrugu Bešiktaš, palata Dolmabahče je služila kao administrativni centar Otomanskog carstva tokom par decenija u 19. i 20. veku.

Palatu je sagradio Abdulmedžid I, 31. otomanski sultan koji je odlučio da premesti svoj dvor iz Topkapija i napravi novu, grandiozniju palatu po ugledu na evropske kraljevske palate. O velični Dolmabahčea dovoljno govori da se u njoj nalazi 285 soba, 44 hale, 68 toaleta i 6 turskih kupatila.

Ova raskošna palata je koštala 35 tona zlata, što je više nego današnjih milijardu i po dolara! Pošto sultan nije štedeo na svom novom domu, izgradnja palate je doprinela pogoršanju finansijske situacije Otomanskog carstva i na kraju državnom bankrotu.

Dolmabahče je najveća palata u Turskoj i vrlo verovatno i najlepša. Ovde je sve veličanstveno, od vrtova ukrašenim fontanama i skulpturama lavova i kapija koje se otvaraju na Bosfor do same palate koja je podeljena na dva dela.

U jednom delu su sultani vodili državne poslove (Selamlik), u drugom živeli sa porodicom i ljubavnicama (Harem). Iako posetiocima može delovati kao da su ovo dve odvojene građevine, Harem je zapravo spojen sa Selamlikom dugačkim hodnikom koji su stražari čuvali danonoćno. U Selamliku su takođe bile i muške odaje a u Haremu su živele sultanova majka, žene i ljubavnice. Jedni muškarac koji je smeo da uđe u Harem je bio sultan.

U Dolmabahče palati je živelo 6 osmanskih sultana a nakon pada Osmanlijskog carstva, palata je prešla u ruke nove vlade. Osnivač i prvi predsednik Republike Turske, Mustafa Kemal Ataturk je palatu koristio kao predsedničku rezidenciju — i u njoj umro 1938. godine.

10. Cisterna Bazilika

Smeštena na par minuta hoda od Aja Sofije, Cisterna Bazilika je najpoznatija antička podzemna cisterna u Istanbulu. Najveća od nekoliko stotina cisterni koje se nalaze ispod grada, Cisternu Baziliku je sagradio vizantijski car Justinijan u 6. veku.

Ova podzemna cisterna je dobila ime Cisterna Bazilika po velikoj bazilici koja se nalazila tačno iznad nje, na prvom od sedam konstantinopoljskih brežuljaka. Cisterna je snabdevala vodom Veliku palatu Konstantinopolja i druge građevine na prvom brežuljku. Cisternu su nastavile da koriste Osmanlije nakon pada Konstantinopolja.

Danas je Cisterna Bazilika otvorena za javnost i prestavlja jednu od glavnih turističkih atrakcija Istanbula. Cisterna je zapravo podzemna prostorija površine 9,800 kvadratnih metara. Dugačka oko 140 metara i široka 65 metara, Cisterna može da drži 80,000 kubnih metara vode. U Cisterni se nalazi 336 potpornih stubova visine 9 metara.

Cisterna Bazilika je poznata po dve meduzine glave koje služe kao baze stubovima. Jedna glava je okrenuta naopačke, a druga je postavljena na stranu. Iako se smatra da su meduze ovako postavljene kao zaštita od njihovog pogleda (po legendi, ko god pogleda meduzu u oči će se pretvoriti u kamen), verovatno je jedna glava okrenuta na stranu da bi mogla da podupre stub. Ne zna se zašto je druga glava okrenuta naopako.

Ovo neobično mesto je prikazano u nekoliko filmova, uključujući Inferno, adaptaciju istoimene knjige Dena Brauna. Međutim, iako je na velikom platnu Cisterna Bazilika puna vode, u realnosti ima svega nekoliko milimetara vode na dnu strukture ali ovo ništa ne umanjuje šarm ovog neobičnog mesta.

Ulaznice za Cisternu Baziliku možete da kupite ovde:

11. Egipatski bazar

Iako nije ni najveći ni najpoznatiji bazar u Istanbulu, Egipatski bazar ili Pijaca začina je mesto koje ne treba propustiti prilikom boravka u ovom gradu, pogotovo ako vas zanima kupovina začina i drugih stvarčica karakterističnih za Tursku.

Sagrađen u 17. veku u okviru kompleksa u kome se nalazi Nova džamija, ova zatvorena pijaca je prvo bila poznata kao Novi bazar. Danas ga zovu Misir čaršija a turisti ga znaju kao Egipatski bazar ili Kukuruzna pijaca pošto misir znači i Egipat i kukuruz na turskom jeziku. Bazar je dobio ime po Egiptu zato što su trgovci u 17. veku većinu začina uvozili upravo iz Egipta.

Ova pijaca začina ja napravljena u obliku slova L i sastoji se od preko 80 prodavnica (i 6 ulaza) — od kojih većina nudi začine, ali usled velikog interesovanja turista za druge suvenire, ovde možete naći i turske slatkiše, čajeve, sušeno voće, biljne preparate i klasične suvenire.

Zanimljivo je spomenuti da je nekada Egipatski bazar služio kao apoteka sa isključivo prirodnim lekovima a i dan danas ovde možete naći mešavine raznih travki koje navodno leče širok spektar bolesti.

Ukoliko planirate da kupite nešto na Pijaci začina, savetujemo vam da prvo prošetate celim bazarem i raspitate se za cene na nekoliko mesta (u nekim prodavnicama su cene i izložene, mada je ovo pre izuzetak nego pravilo), pa se onda vratite tamo gde je najpovoljnije. Imajte u vidu da neki prodavci hoće da se cenkaju, ali neki stvarno neće (na bazar dolazi veliki broj turista koji je spreman da plati onoliko koliko traže pa im nije neophodno da spuštaju cene).

  • Radno vreme: od 09:00 do 19:00 svakog dana
  • Ulaz je besplatan

12. Kapali čaršija

Jedan od najvećih i najstarijih pokrivenih bazara na svetu, Veliki bazar ili Kapali čaršija je pravi raj i za ljubitelje orijenta i za kupoholičare.

Dizajniran kao lavirint, ovaj bazar ima preko 60 pokrivenih ulica (svaka nosi ime po trgovcima određene robe) u kojima se nalazi preko 4,000 prodavnica, tako da je jasno da ga je nemoguće obići odjednom. Zapravo, kada prvi put dođete ovde, vrlo je verovatno da ćete se izgubiti, bez obzira na to koju taktiku uposlite da biste zapamtili gde ste bili i gde planirate da idete.

Sa skoro pola miliona posetilaca dnevno, Kapali čaršija je jedno od najposećenijih i najpopularnijih mesta ne samo u Turskoj već i u celom svetu. Asocijacija umetnika i zanatlija Velikog bazara je čak tvrdila da je 2011. godine Kapali čaršija bila najposećenija turistička atrakcija na planeti.

Iako je nekim turistima odlazak u Veliki bazar naporan zbog broja ljudi i navalentnih prodavaca, ako nešto treba videti u Istanbulu, ova neverovatna pijaca je u top 3 mesta.

U Velikom bazaru, koji je sagrađen pre nešto više od 550 godina, možete kupiti sve što vam padne na pamet od tepiha, antikviteta i odeće do nakita i suvenira.

I ono što je mnogima najzabavniji deo kupovine na bazaru — ovde možete da se cenjkate sa većinom prodavaca. Iako i u Velikom bazaru, kao i Egipatskom bazaru, ima trgovaca koji nikako neće da spuste cenu, većina prodavaca će rado da se upusti sa vama u ovu igru, tako da zaista možete da pazarite fenomenalne stvari za male pare.

U okviru Velikog bazara se nalazi i par fontana sa pijaćom vodom i nekoliko slatkih restorana i kafića koji zaista super dođu nakon par sati lutanja po ovom naizgled beskrajnom lavirintu radnji.

  • Radno vreme: od 08:30 do 19:00 svakog dana osim nedelje
Par reči o hrani

Moguće da je u nama problem — ali gde god smo bili, hrana nas nikad nije oduševila. Osim u Turskoj. Jednostavno, Turska je raj za gurmane. Naravno, jasno je da je naša kuhinja slična kao turska — i da su nam mnoga od njihovih nacionalnih jela i više nego poznata — ali nismo mogli ni da zamislimo koliko ćemo se oduševiti hranom u Turskoj.

Sve što smo probali nam se dopalo, počevši od laganih i jednostavnih doručaka u hotelu, đevreka poput onih koji imaju da se kupe u našim pekarama i pidea (hleba sa mesom, povrćem ili jajima — turska verzija pice) do iskender kebaba (doner kebab preliven sosom od paradajza), balik ekmeka (sendvič sa ribom), đuveča i kupmira (krompir punjen čime god vam padne na pamet).

Bitno je napomenuti da, iako u Istanbulu preovlađuju jela sa mesom, svugde ima i bar poneka opcija za vegetarijance.

Osim glavnih jela i priloga, Istanbul (a i cela Turska) je poznat po neverovatno ukusnim dezertima i slatkišima — i na svakom ćošku ćete naići na poslastičarnicu čiji izlog vas prosto mami da uđete unutra. Od dezerta bismo izdvojili baklave, pišmanije, kunefe, ratluk, alvu, tulumbe, čokoladne kolače i sitne poslastice (Turkish delight). Naravno, kada se nađete u Turskoj, morate probati i tursku kafu i čaj — a neretko ćete ih dobiti i besplatno nakon obroka.

Turska kuhinja je izuzetno bogata — i ovo što smo nabrojali je samo jedan njen mali deo. Šta god da probate od hrane u Istanbulu, sigurno se nećete pokajati, tako da svakako savetujemo da što više uživate u njihovim tradicionalnim jelima i poslasticama — i potpuno zaobiđete restorane sa evropskom hranom ili lance brze hrane poput Meka.

13. Bosfor

Putovanje u Istanbul zaista ne bi bilo potpuno bez krstarenja Bosforom, moreuzom koji razdvaja Evropu i Aziju. U zavisnosti od toga koliko vremena imate, možete da odete na kraću ili dužu, dnevnu ili noćnu ili privatnu ili organizovanu turu Bosforom a možete i sami trajektom da pređete na azijsku stranu grada i tamo provedete koliko god vremena želite.

Bez obzira na to za koju opciju se odlučite, sigurno se nećete pokajati. Imajući u vidu koliko je ovaj moreuz oduvek bio bitan za stanovnike Istanbula, zaista treba videti grad iz ove perspektive.

Zanimljivo je napomenuti da oko 20% stanovnika Istanbula svakodnevno prelazi Bosfor a moreuzom dnevno prođe i 200 velikih brodova i nekoliko hiljada manjih.

Mi smo izabrali dvočasovnu turu Bosforom bez stajanja — samo smo otišli do Galata mosta i ukrcali se na prvi brod koji nam se dopao. Većina tura kreće upravo odavde, ali određen broj brodova polazi i od Kabataša.

Većina brodova ide istom ili sličnom trasom na krstarenju ćete (između ostalog) proći pored Dolmabahče palate i Ortokaj džamije (na slici iznad), ispod Bosforskog mosta, prvog mosta preko moreuza koji je spojio Evropu i Aziju, pored Rumeli tvrđave (na slici ispod) i onda nazad istim putem, samo bliže azijskoj strani koja je načičkana stotinama i stotinama šarenih kuća.

Osim što ćete neke od najlepših građevina u Istanbulu (poput Dolmabahče palate) videti sa mora, krstarenje je sjajna prilika da prođete pored još nekih atrakcija koje su predaleko od centra ili za koje jednostavno nemate vremena. Ukoliko idete na dužu turu, svakako ćete imati jedno ili više stajanja za obilazak određenih delova grada a ako prelazite i na azijsku stranu, videćete i jedan sasvim drugačiji Istanbul.

Krstarenje Bosforom možete da rezervišete ovde:

14. Zidine Konstantinopolja

Sagrađene za vreme Konstantina Velikog, zidine Konstantinopolja su kameni bedemi koji su okruživali i štitili grad od napada i sa kopna i sa mora. Manje od 100 godina nakon što su zidine podignute, car Teodosije II je sagradio nove spoljašnje bedeme, što je dodatno unapredilo fortifikaciju grada.

Zidine su opasivale grad sa svih strana, tako da je Konstantinopolj bio praktično neosvojiv ukoliko je na bedemima bilo dovoljno ljudi. Ovi bedemi su izdržali mnoge opsade a za 1,000 godina su bili probijeni samo dva puta: prvi put 1204. godine tokom Četvrtog krstaškog rata i drugi i poslednji put 1453. godine kada su brojčano nadmoćne Osmanlije osvojile Konstantinopolj.

Turci su održavali zidine tokom Otomanskog perioda, sve do 19. veka, kada su delovi bedema bili demontirani jer je grad prerastao svoje srednjevekovne granice. Nakon ovoga su Turci prestali da održavaju bedeme ali i uprkos tome što su bili potpuno zapušteni, mnogi delovi zidina su preživeli i neki i dan danas stoje.

Iako se povremeno radi na restauraciji zidina, bedemi su sada u neslavnom stanju. Neki delovi se bolje drže od drugih, ali je očigledno da je neophodno uložiti u rekonstrukciju i konzervaciju zidina ili će se sasvim sigurno još više delova urušavati kako vreme bude prolazilo.

Ispod zidina se neretko mogu videti neugledne kuće i straćare, kao i ljudi koji obrađuju svoje bašte što zaista ne priliči ovako bitnom spomeniku iz vremena Vizantije.

Među nekoliko kapija pored kojih smo prošli, svakako bismo izdvojili Beogradsku kapiju (na slici iznad), koja je ime dobila po zarobljenim Srbima koji su ovde naseljeni nakon što je sultan Sulejman I osvojio Beograd. Ukoliko vas iole zanima istorija — svakako prošetajte pored zidina Konstantinopolja — koje su uprkos nebrizi i dalje monumentalne.

15. Panorama 1453

Osmanlije su 29.05.1453. osvojile Carigrad, glavni grad Istočnog rimskog carstva. Označivši pad Vizantije, ova godina je promenila tok istorije.

Imajući u vidu posledice koje je pad Carigrada imao na svet, ovaj događaj se smatra i krajem srednjeg veka. S obzirom na to da su Osmanlije ne samo zauzele Carigrad, od tada poznat kao Istanbul, već i utvrdile svoju moć na Balkanu, ne čudi što je bitka za Konstantinopolj jedan od najslavnijih trenutaka u turskoj istoriji.

2009. godine su Turci otvorili muzej koji verno prikazuje osvajanje Konstantinopolja muzej Panorama 1453. U ovom nesvakidašnjem muzeju, koji se nalazi blizu mesta gde su Osmanlije probile bedeme grada, izložena je panorama od 360 stepeni na kojoj je naslikano bojno polje u trenutku probijanja zidina.

Sa krovom u obliku kupole na kome je naslikano nebo, zidovima koji su ispunjeni detaljima iz bitke i brojnim objektima postavljenim ispred panorame, posetilac muzeja ima osećaj kao da se nalazi u samom centru bitke.

Koristeći se optičkim iluzijama, panorama deluje ne samo realno nego i mnogo veća nego što je zapravo. Ovom utisku samo pridodaju zvučni efekti poput zvuka pušaka, vojnika koji viču i vojnog benda koji bodri vojnike.

Pošto je deo muzeja gde je naslikana panorama prilično mali, ovde su velike gužve, što moramo priznati ne umanjuje mnogo doživljaj. Sama zgrada je ogromna i sadrži i slike ispod kojih su objašnjeni događaji koji su prethodili i sledili padu Vizantije. Savetujemo da posetite ovaj muzej pre ili posle obilaska zidina Konstantinopolja pošto se obe atrakcije nalaze u istom delu grada.

16. Trg Taksim & Avenija Ištiklal

Srce modernog Istanbula, trg Taksim je popularno mesto i među lokalcima i strancima. Okružen prodavnicama, kafićima i hotelima, Taksim je mnogima polazišno mesto za obilazak grada. Na samom trgu se nalazi Spomenik Republike, podignut pet godina nakon osnivanja Republike Turske.

Iako Taksim sam po sebi nije ništa posebno, jedna od najpoznatijih (ako ne i najpoznatija) ulica u Istanbulu se završava na trgu Ištiklal avenija (Avenija nezavisnosti). Trg je i početna stanica čuvenom crvenom tramvaju koji saobraća avenijom i ide sve do Tunela, istanbulske podzemne žičare.

Dugačka skoro jedan i po kilometar, Ištiklal avenija je najposećenija ulica u Istanbulu, sa oko 3 miliona dnevnih posetilaca tokom vikenda. Iako je u ulici velika gužva, moramo priznati da nikad ne bismo rekli da toliko ljudi prošeta avenijom subotom i nedeljom.

Turci su oduvek voleli ovu ulicu. Tokom otomanskog perioda, ulica je bila pogotovo popularna među intelektualcima. Kada su putnici tokom 19. veka obilazili Istanbul, zvali su ga Pariz istoka jedinim delovom i zbog ove avenije. I danas je Ištiklal jedno od najomiljenijih mesta u gradu i mesto koje treba posetiti na putovanju u Istanbul. U ulici se nalazi mnoštvo istorijskih zgrada, umetničkih galerija, biblioteka i knjižara, kafića i restorana, poslastičarnica, noćnih klubova, i još mnogo toga.

Ovde možete da idete u šoping, razgledate suvenire, probate turske dezerte, odmorite nakon obilaska grada ili uhvatite nostalgični tramvaj do funikulara. Savetujemo vam da ulicom prošetate i noću, te odete na piće ili večeru u jedan od mnogobrojnih autentičnih restorana.

Zanimljivo je napomenuti da smo jedino ovde videli gomilu ljudi kako se moli na sred ulice nakon poziva na molitvu ne znamo zašto nisu otišli do najbliže džamije, ali je ovo svakako bio neobičan i za nas nesvakidašnji prizor.

Istanbul je grad sa prebogatom istorijom, te biste u njemu mogli provesti dane i nedelje, a da i dalje ne vidite sve što vredi videti. Međutim, to je upravo ono što je divno kod Istanbula svaki put kad mu se vratite možete da otkrijete nešto novo što će vas ostaviti bez reči.

Istanbul je mnogim putnicima jedan od omiljenih svetskih gradova — i to sa dobrim razlogom. Ovaj neverovatni grad nudi ponešto za svakoga, pa ako još uvek niste imali priliku da otputujete u kulturni i istorijski centar Turske, nadamo se da će vas ovaj tekst navesti da ga stavite na svoju putničku listu želja, a ako imate neka pitanja, tu smo. Ako vam se dopada naš sajt, zapratite nas na Instragram profilu. Do sledećeg čitanja!

    1. Ćao Milice, na putu smo, pa malo kasnimo sa odgovorom! Krstarenje smo platili 12 TL, što dođe nešto malo manje od 2 evra. Otišli smo sami do Galata mosta i bukvalno ušli u prvi brod koji nam se dopao. Inače su ture koje nude hoteli dosta skuplje, nama su na primer tražili 15 evra po osobi.

  1. Clanak je izuzetno napisan…

    Supruga i ja se spremamo da tokom sledeceg meseca posetimo Istanbul po prvi put i ovde smo pronasli mnostvo korisnih informacija…
    Nadamo se da ce cetiri nocenja biti dovoljna da osetimo cari grada.

    1. Hvala, Aleksandre! Drago nam je da vam se dopada naš vodič! 🙂

      Četiri noćenja/5 dana je dovoljno da vidite stvarno dosta toga, samo se spremite na dosta „tabananja”. 🙂

      Edit: Savetujemo vam i da proverite radna vremena znamenitosti i da li postoje neka dodatna ograničenja zbog korone. I srećan put, lepo se provedite! 🙂

    1. Nismo bili u delfinarijumu, ali svakako ne preporučujemo obilazak mesta gde se životinje izrabljuju zbog naše zabave. 🙁

  2. Preko Royal Charter Service-a sam rezervisao kartu do Turske ali posle sukoba palestinaca i izraelaca moracu da otkazem let.Nije bezbedno.

    1. Prihvatam vam komentar samo da bih vam napisala da prestanete da reklamirate vaše čarter letove preko mog sajta. Komentari su vam zaista „botovski“ i moj topli savet vam je da zaposlite nekog da vam radi PR i marketing kako treba.

  3. Konacno je neko jako dobro i sadržajno napisao vodič. Oduševilo me što ste pomenuli par mjesta koje rijetko ko vidi a zaista su vrijedna (Zidine Konstantinopolja i Muzej 1453 koji je fascinantan)

  4. Istanbul !!! Šta drugo reći.Supruga i ja smo bili dva puta i mislim da bih mogao da se preselim i živim u njemu. Ljudi su toliko prisni,normalni, kulturni, gostoljubivi, normalni, jednom rečju Turci! Kada budemo ponovo u mogućnosti, put pod noge, pravac Turskq,Istanbul. Sanja i Djordje

  5. Odličan članak. Da li smeju da se iznose čajevi i začini, piše da carina ne dozvoljava.?

    1. Hvala 🙂

      Mi nismo proveravali sajt carine, ali smo se iz Istanbula vratili kući sa pola kofera suvenira (i velikom lampom i nargilom u kesi). Niko nas ništa nije pitao, niko nam nije gledao torbe. Da napomenem i da smo putovali avionom.

      Naravno, mi ne možemo da vam garantujemo ništa, ali iz našeg iskustva, ne bi trebalo da bude problema.

  6. Priča vam je super ? Mi idemo prvi put sada za dva dana…da bi ostalo nešto za šoping pokušavam da uštedim na izletima a da opet sve vidimo ? jasno mi je da je sve mnogonjeftinije u sopstvenoj režiji, a vaši opisi su zaista i više nego detaljni, hvala ?
    Jedino nisam otkrila kako najlakše sa Lalelijanda stignemo do Buyukade…

    1. Za Istanbul vam stvarno ne treba vodič, apsolutno sve možete sami. Prevoz super radi, a na turističkim mestima ćete se lako snaći za sve. Moj savet je da skinete oflajn mapu grada i da na njoj označite sve što hoćete da vidite — ovo će vam dosta olakšati stvari.

      Što se tiče Buyukade, mi nismo bili, ali verujem da je i to jednostavno. Milioni ljudi posećuju Istanbul svake godine i sve je prilagođeno turistima, a uvek možete da pitate nekog za smernice. Turci su jako ljubazni i sigurno će vam neko pomoći.

      Srećan put i lep provod u prelepom Istanbulu! 🙂

  7. Kad bi se birao glavni grad sveta mislim da bi bez premca bio izabran Istambul.Zasluženo.Zaljubljen sam u taj grad i njegovu itoriju.

  8. Hvala na sadržajnom i lepom opisu, idem sada novembra opet, po 2.put u Istanbul i baš će mi značiti vaše smernice. jedva čekam da najzad vidim i azijski deo 😀

  9. Jao divno opisano.Sestra i ja planiramo na prolece,ono sto me zanima da li je siguran grad?Obzirom da idemo nas dve nije nam bas svejedno u toliki grad,a sa druge strane na listi želja je već dugo nadamo se uzivanju.

    1. Mi se nijednom nismo osećali nebezbedno u Istanbulu. Mislim da nema potrebe da brinete.

  10. Clanak vam je divan,opis i smernice. Ja idem sama (ne znam kako ce to ispasti)sutra popodne,videcemo…

  11. Članak vam je divno koristan, iscrpan sa pravim informacijama. Hvala vam što postojite! Nastavite sa obilascima i lepim prenosima iskustava! ????
    PS. Da li ste bili u Bursi i Čanakale? Idemo na leto u Istanbul, pa dole do Čanakale, pa bi nam dobro došle sve informacije.

    1. Hvala vam puno na lepim rečima! 🙂

      Nažalost, nismo bili u tim mestima, ali vam svakako želimo super provod!

  12. Sjajan članak. Planiram uskoro putovanje u Istanbul, zanima me Čukur. Ne mogu baš da nađem na netu, koliko je siguran za turiste?

  13. Hvala na korisnim informacijama!
    Pitanje…koliko dana je potrebno za Istanbul?
    Ne bih da putujem 2 puta.
    Srdačan pozdrav

  14. Predivan vam je clanak! Ja se dvoumim da li da krenem sama, na odmoru sam dve nedelje, a mnogo su mi pricali da je predivan grad! ???? na bukingu bih nasla smestaj, a prevoz verovatno avionom, a plavusa sam ????

  15. Odličan prikaz najznačajnijih mesta u Istanbulu.Bila sam sa prijateljicama u martu i oduševljene smo. Svima bih savetovala što i vi – ne plaćajte bespotrebno vodiče iz agencija. Mi smo na neke destinacije išle sa vodičem iz agencije, dvoje-troje uz nju čuju priču, ostali ništa.Znači, iskopirati mapu, obeležiti mesta i hrabro u obilazak.Turci su ljubazni i uslužni, ne bojte se da ćete zalutati.

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *