Skip to content
  • Srbija
  • Evropa
    • Andora
    • Austrija
    • Belgija
    • Belorusija
    • Bugarska
    • Bosna i Hercegovina
    • Crna Gora
    • Estonija
    • Finska
    • Francuska
    • Holandija
    • Hrvatska
    • Italija
    • Kipar
    • Letonija
    • Lihtenštajn
    • Litvanija
    • Luksemburg
    • Malta
    • Nemačka
    • Poljska
    • Portugal
    • Rumunija
    • Rusija
    • San Marino
    • Severna Makedonija
    • Slovačka
    • Slovenija
    • Španija
    • Švajcarska
    • Turska
    • Ukrajina
    • Vatikan
  • Daleke destinacije
    • Azerbejdžan
    • Indija
    • Izrael
    • Južnoafrička Republika
    • Kambodža
    • Katar
    • Kolumbija
    • Kuba
    • Tajland
    • Ujedinjeni Arapski Emirati
  • Putnički kutak
  • O Nama
Meni
zajedno oko sveta logo
  • Srbija
  • Evropa
    • Andora
    • Austrija
    • Belgija
    • Belorusija
    • Bugarska
    • Bosna i Hercegovina
    • Crna Gora
    • Estonija
    • Finska
    • Francuska
    • Holandija
    • Hrvatska
    • Italija
    • Kipar
    • Letonija
    • Lihtenštajn
    • Litvanija
    • Luksemburg
    • Malta
    • Nemačka
    • Poljska
    • Portugal
    • Rumunija
    • Rusija
    • San Marino
    • Severna Makedonija
    • Slovačka
    • Slovenija
    • Španija
    • Švajcarska
    • Turska
    • Ukrajina
    • Vatikan
  • Daleke destinacije
    • Azerbejdžan
    • Indija
    • Izrael
    • Južnoafrička Republika
    • Kambodža
    • Katar
    • Kolumbija
    • Kuba
    • Tajland
    • Ujedinjeni Arapski Emirati
  • Putnički kutak
  • O Nama
Hit enter to search or esc to close
Početna / Srbija / Dvorac Špicerovih — kuća duhova na Fruškoj gori
Posted inSrbija

Dvorac Špicerovih — kuća duhova na Fruškoj gori

Posted - Kaća&Marko Posted on 10.09.2020.
9

Na obroncima Fruške gore, u mestu koje se zove Beočin, nalazio se jedan od najlepših dvoraca u Srbiji — a i šire. U ovom dvorcu je prvo živela porodica Špicer, jedna od bogatijih porodica iz ovih krajeva, a kasnije je velelepna kuća imala mnoge druge namene — u njoj su snimani filmovi, mladenci su sklapali brakove, deca su pohađala nastavu.

Dvorac Špicerovih je (bio) pravo arhitektonsko čudo koje bi u bilo kojoj drugoj zemlji maltene non stop bilo prepuno turista. Kada pomislim na ovaj dvorac, setim se dvoraca u Sintri — i kako je jedan mali grad u Portugalu postao glavna turistička lokacija zbog nekoliko prelepih, neobičnih palata.

Međutim, ovo nije Portugal i dvorac porodice Špicer je danas u ruševinama — zidovi su išarani grafitima, sve što je moglo da se proda je odavno pokradeno iz dvorca i od ovog nekada velelepnog zdanja je sada ostao samo kostur obrastao u rastinje.

Ali hajdemo da krenemo ispočetka.

Podignut davne 1898. godine, dvorac u Beočinu je sagradila bogata porodica Špicer, koja je u to vreme bila jedan od suvlasnika beočinske cementare.

Da bi podigli dom kakav su zamislili, Špicerovi su za izgradnju dvorca unajmili Imrea Štajndla, poznatog mađarskog arhitektu koji je projektovao zgradu parlamenta i crkvu svete Elizabete u Budimpešti.

Možda zato što su bili jako imućni i želeli da njihov dom oslikava njihov društveni status, a možda jer su kao i mnogi bogataši tog vremena bili eskcentrični, Špicerovi su izgradili dvorac koji je mešavina nekoliko stilova — barok, romantika, gotika, secesija.

A i jedan od glavnih razloga zašto dvorac još uvek stoji uprkos decenijama nebrige je što je u izgradnji korišćen zaista kvalitetan materijal — cement iz beočinske cementare.

Moguće je da bi neko danas opisao ovu kuću kao kičastu ili makar kitnjastu, ali dvorac u Beočinu je u trenutku izgradnje sigurno bio svojevrsno remek delo. Poput sličnih evropskih imanja, i ovaj dvorac je u to vreme imao veliku, velelepnu baštu — od koje je ostao samo jedan mali paviljon.

U nekadašnjem vrtu se nalazi i imitacija bunara postavljena tokom snimanja filma Crna mačka, beli mačor. Inače, u beočinskom dvorcu su snimane i scene iz filma Ratnici u kome glavnu ulogu glumi Klint Istvud, a i čuveni pesnik Mika Antić je jedno vreme imao atelje ovde.

U svakom slučaju, Špicerovi — Ede, Klara, Jonas i Johana — su ovde živeli sve do Drugog svetskog rata. Verovatno su i bili prilično srećni u svom dvorcu, iako smo čuli priču o zabranjenoj ljubavi između Klare i konjušara, zbog koje se devojka navodno ubila.

Ne znamo da li je ovo istina pošto se o privatnom životu Špicervih jako malo toga može naći, ali ono što je sigurno jeste da je porodica napustila Srbiju malo pred Drugi svetski rat.

Nemci su koristili dvorac za svoje potrebe tokom rata, a zanimljivo je da je dvorac dočekao kraj rata bez ikakvih oštećenja. Posle rata, dvorac Špicerovih dospeva u vlasništvo države.

Nakon nacionalnizacije služio je kao biblioteka, dom kulture, dom za vojne invalide i još mnogo toga. Na kraju je postao restoran, ali kada je preduzeće u čijem je vlasništvu bio privatizovano, dvorac biva napušten.

Ono što je zapravo najtužnije u celoj priči je da je dvorac Špicerovih proglašen spomenikom kulture još 1997. godine. Pošto je trenutno država nadležna za njegovo očuvanje, iskreno ne mislimo da mu se piše dobro. Čitali smo i o raznim planovima za obnovu dvorca, ali je nažalost sve ostalo samo na praznim obećanjima.

Načuli smo i da je Emir Kusturica nakon snimanja u dvorcu hteo da kupi kuću Špicerovih, ali da nije dobio dozvolu. A sada je dvorac u toliko lošem stanju da bi bili potrebni milioni da se renovira, tako da ga država navodno nudi na korišćenje bez ikakve naknade. Ili u prevodu — država je digla ruke od dvorca Špicerovih, ali ako je neko bogat voljan da ga sredi, može.

Pročitajte još:
Dnevni izlet — Bečej, Sokolac, Arača

Kada danas odete da vidite dvorac Špicerovih, verovatno ćete kao i mi naići na lokalce koji će vam reći da u njega ne ulazite jer je opasno. Mi, međutim, nismo odoleli da ne uđemo — i iskreno, unutra se nismo osećali nebezbedno, mada smo bili jako pažljivi i nismo ulazili u mnoge sobe, od kojih neke zaista deluju kao da će im se podovi ili tavanice svakog trena urušiti.

Na dvorcu više nema vrata i prozora, a i mnogi ukrasi su takođe uništeni ili ukradeni. Ipak, i ono malo ukrasa što je ostalo svedoči o nekadašnjoj lepoti ovog mesta — i čim uđete u dvorac, odmah možete da zamislite kako su se u njemu nekada održavali balovi na koje su dolazile žene u raskošnim haljinama i muškarci u frakovima.

Ako ste odrasli na Diznijevim bajkama, verovatno će vas dvorac podsetiti na zamak iz Lepotice i zveri ili nekog drugog animiranog filma u kome ima prinčeva, princeza, zmajeva i drugih fantastičnih bića.

A da budemo sasvim iskreni, dvorac Špicerovih ne prestaje da oduševljava čak ni sada. Čak i u ovom otužnom stanju, kada je ostavljen na milost i nemilost vremenu i kada je iz njega odnešeno skoro sve što je išta vredelo. Postoje te neke građevine koje su lepe čak i kada propadaju — i dvorac Špicerovih je defitivno jedan od njih.

Pročitajte još:
Fantast — bajkoviti dvorac porodice Dunđerski

U dvorcu smo se zadržali duže nego što smo planirali, u neverici da ovakvo mesto postoji kod nas i da smo dozvolili da mu se ovo desi. Ne očekujemo da će se uskoro išta promeniti, ali se ipak nadamo da će jednog dana neko ko ima puno para poželeti da ima svoj dvorac iz bajke i da će dvorac Špicerovih opet zasijati punim sjajem.

Ovaj dvorac nije jedino napušteno mesto koje smo obišli na izletu po Fruškoj gori. Na svega 10-15 minuta kolima se nalazi Banoštor, jedno malo mesto koje je nekada krasila neoromanička rimokatolička crkva koja bi se po lepoti mogla meriti sa katedralama u Nemačkoj ili Francuskoj. Mogla — da nije skroz uništena.

Crkvu Svetog Rudolfa u Banoštoru je podigao grof Rudolf iz Futoga 1913. godine. U to vreme je većina katolika u Banoštoru i okolini bila nemačkog porekla — i oni su svi napustili zemlju nakon Drugog svetskog rata. Kada su katolici otišli, crkva je prepuštena samoj sebi i jako je brzo propala.

Danas postoji tabla na kojoj se jedva naziru osnovni podaci o crkvi koja više nema krov — a nekadašnji temelji i okolina crkve su toliko zarasli u travu da je skoro pa nemoguće prići joj. I nikog nije briga.

Crkva Svetog Rudolfa.

Uprkos tome što su u ruinama, i dvorac u Beočinu i crkva u Banoštoru i dalje stoje kao podsetnici na neka davno prošla vremena u našoj zemlji. Stoje i kao podsetnici u kakvom vremenu danas živimo. U njima se ogleda naš odnos prema našoj kulturi i istoriji — gledamo kako naša kulturna baština propada i nestaje pred našim očima dok nas lažu da živimo u zlatnom dobu. A mi? Mi ćutimo i nastavljamo da se divimo palatama i crkvama i tvrđavama po svetu — jer takvih nema kod nas.

Da li ste bili u dvorcu Špicerovih? Voleli bismo da čujemo i vaše utiske u komentarima! Ako vam se dopada naš blog, zapratite nas na Instagramu — i hvala na čitanju.

Prethodni članak Evo zašto treba da posetite Šabac
Sledeći članak Fantast — bajkoviti dvorac porodice Dunđerski

9 Comments

  1. Violeta
    10.09.2020. at 20:26

    Prvo, ne mogu ni ja da se načudim da ovakav dvorac postoji kod nas, a da u životu nisam čula za njega. Ništa me u skorije vreme nije toliko iznenadilo kao ovaj vaš post. I rastužilo, istovremeno. Bolje reći, razbesnelo.Nama ne trebaju kojekakve militantne vesrke grupacije da dižu u vazduh istorijske spomenike, poput Palmire. Mi to potpunom nebrigom i autizmom, da ne izgovorim teže reči, učinimo za nekoliko godina. Bruka. Zato mi je, na žalost, ovaj post izazvao više negativnih osećanja, nego lepih što bi bilo jedino normalno u drugim okolnostima.

    Reply
    • Kaća&Marko
      11.09.2020. at 11:02

      Draga Violeta, u potpunosti se slažemo. I mi smo bili jako tužni kada smo videli ovaj dvorac, pogotovo zato što znamo koliko se takva kulturna blaga čuvaju u drugim zemljama.
      Šta da vam kažemo, ovako će propadati i druga mesta, sve dok se neko ne bude ozbiljno pozabavio kulturom u ovoj zemlji.

      Reply
  2. Violeta
    11.09.2020. at 21:21

    Hm, teško!!U svakom slučaju, radujem se vašim daljim otkrivanjima znanin i neznanih mesta, pa kako god!!Pzd

    Reply
  3. željka
    17.10.2021. at 14:15

    Strašno.čeka se da bude 1 euro vrednost pa da biznismen kupi…

    Reply
    • Kaća&Marko
      20.10.2021. at 19:32

      Uh, iskreno, bolje da bilo ko kupi nego da ostane u ovakvom stanju. Kako stvari stoje sad, plašim se da uskoro neće ni moći da se renovira. 🙁

      Reply
  4. Kai
    27.04.2022. at 13:28

    odlican clanak. Vrlo informativno. Ici cu da vidim:). Pozzzzz lepa Vam je haljina.

    Reply
    • Kaća&Marko
      28.04.2022. at 15:09

      Javite utiske – i hvala 🙂

      Reply
  5. Olivera
    28.03.2023. at 21:07

    Tuzno sta reci…zivim u Austriji gde takvih gradjevina ima puno, i o svakoj se vodi racuna…zao mi je sto ono malo tih znamenitosti propada…

    Reply
    • Kaća&Marko
      30.03.2023. at 00:02

      Nemamo šta pametno da dodamo. 🙁

      Reply

Ostavite komentar

Odustani od odgovora

Naša Priča

Kaca i Marko

Dobrodošli na naš blog o putovanjima! Mi smo Kaća i Marko — i volimo da putujemo i pišemo o putovanjima. Na našem sajtu ćete naći iskrene utiske iz preko 40 zemalja, neobrađene fotke sa mesta koja smo posetili i savete za jeftina i odgovorna putovanja. Niko nas ne plaća da reklamiramo nešto, nemamo sponozore i ne pokušavamo da prodamo išta. Ako vam se sviđa ovo što radimo, ostavite nam komentar ispod tekstova, pratite nas na Instagramu, pustite nam poruku ili nam kupite virtuelnu šolju kafe.

Instagram

🇦🇩 Šesta najmanja država u Evropi, smešte 🇦🇩 Šesta najmanja država u Evropi, smeštena između Španije i Francuske, Kneževina Andora je poznata po dvema stvarima — turizmu i šopingu. 

Ova mikro-država površine 468 km2 u kojoj živi svega 80,000 ljudi godišnje ugosti preko 10 miliona turista, što skijaša i planinara, što onih koji u posetu dolaze zbog izuzetno niskih poreskih stopa. 

U prevodu, ako vas zanimaju zimski sportovi ili ste u okolini i u potrazi za jeftinim parfemima, odećom, alkoholom i sličnim stvarima, onda vas Andora neće razočarati. Ako vas ništa od ovoga preterano ne interesuje, onda verovatno možete i da preskočite posetu ovoj maloj državi.

Iako lepša od, recimo, Lihtenštajna, Andora nema nešto preterano da ponudi „klasičnim” turistima — druge male evropske države poput Malte ili San Marina imaju daleko veću i bolju turističku ponudu. 

Ne kažemo da Andora nema svoje čari — svako mesto na svetu ima — ali se ni ne slažemo sa putopisima koji je opisuju kao neki neverovatni skriveni dragulj Evrope. 

Takođe je istina da smo mi samo obišli glavni grad Andoru la Vellju, ali — makar što se nas tiče — apsolutno ništa ne bismo propustili da je nikada nismo posetili.

📌O tome kako doći do Andore i šta videti u Andora la Velji možete da pročitate kod nas na sajtu. 

#andorra🇦🇩 #putujemo #putopis #zajednookosveta
🇪🇸Još 3 stvari koje treba videti u Barselon 🇪🇸Još 3 stvari koje treba videti u Barseloni🇪🇸

📌Gotska četvrt (Barri Gòtic) je istorijski centar stare Barselone, odnosno najstariji deo grada u kome još uvek mogu da se vidi ostaci rimskih zidina i srednjevekovne građevine. 

Najpoznatija atrakcija u Gotskoj četvrti je Katedrala de la Santa Kruz i Santa Eulalia, koja je prelepa i spolja i unutra — a nikako ne treba propustiti ni priliku da vidite Barselonu sa krova katedrale (do vrha vodi lift). Cena ulaznice je 9 EUR. 

Osim katedrale, savetujemo još da prošetate do obližnjeg Trga del Rei na kome se nalaze srednjevekonve palate (u jednoj je smešten Istorijski muzej Barselone), nađete ostatke rimskog hrama i obiđete Trg Reial koji je uokviren istorijskim zgradama i u čijoj sredini se nalazi zanimljiva fontana. 

📌Sant Pau bolnica je verovatno najveličanstvenija bolnica ikada napravljena. Ujedno, ona je i najveći art nouveau kompleks na svetu koji se sastoji od 27 zgrada (a arhitektin original plan ih je imao čak 48). 

Sant Pau je korišćena kao bolnica sve do ranih 2000. godine, nakon čega je renovirana pretvorena u muzej i kulturni centar. Cena ulaznice je 16 EUR 

📌Citadela park je ogroman javni park u centru Barselone u kome se nalazi nekoliko turističkih atrakcija. Za početak, pre nego što dođete do parka videćete ogromnu Trijumfalnu kapiju koja je napravljena kao glavni ulaz za Svetski sajam u Barseloni 1888. godine. Ova kapija vodi do parka — koji je podignut na mestu gde se sajam održao. 

Na samom ulazu u park nalazi se fenomenalan Dvorac 3 zmaja, a pored njega su smeštene 2 botaničke bašte. U Citadelu parku se još nalaze Parlament Katalonije, malo jezero po kome možete da provozate čamcem, zoo vrt — i ogromna fontana inspirisana Trevi fontanom u Rimu. 

#barselona #spanija #gotskacetvrt #santpau #putujemo
#putopis #zajednookosveta
🇪🇸La Rambla, Barselona🇪🇸 Najčuvenija 🇪🇸La Rambla, Barselona🇪🇸

Najčuvenija i najposećenija ulica u čitavoj Barseloni, La Rambla se proteže sve od Trga Katalonije — koji se smatra glavnim trgom u gradu — do Kolumbovog spomenika u luci Vel.

La Rambla je neosporno prekrasna ulica, ali…takođe je toliko prepuna ljudi da nema neke poente šetati njome jer ćete se non-stop sudarati sa drugim ljudima i/ili brinuti o tome da vas neko ne opljačka. 

Duž ulice ima mnogo ugostiteljskih objekata i kioska koji prodaju suvenire, cveće i sveže sokove, a šetajući La Ramblom ćete videti i nemali broj uličnih performera (u nedostatku bolje reči) u veoma kompleksnim kostimima. 

Ulaz u popularnu pijacu Bokerija (La Boquería) se takođe nalazi u La Rambli — ovo je jedna od najčuvenijih pijaca na svetu koja je iz nekog razloga postala i jedna od glavnih turističkih atrakcija u Barseloni. Da, ovde možete da kupite svašta, ali pijaca kao pijaca. 

Na kraju, u jednoj ulici koja se uliva u La Ramblu se nalazi Palata Guelj, još jedna predivna privatna kuća koju je dizajnirao Gaudi. 

La Rambla se završava kod Kolumbovog spomenika koji je visok 60 metara i sagrađen u čast Kolumbovog prvog putovanja u Ameriku.

Ako hoćete, liftom možete da se popnete na vrh spomenika. Kada smo mi došli do spomenika, lift više nije radio, ali sam se ja već jednom pela do gore. Pogled je ok, ali imajte u vidu da se spomenik ljuljuška, što nije baš najprijatniji osećaj na toj visini. Ulaznica za lift košta 6 EUR. 

#larambla #barselona #katalonija #spanija #putopis #zajednookosveta
🇪🇸🎨Nacionalni umetnički muzej Katalonije 🇪🇸🎨Nacionalni umetnički muzej Katalonije🎨🇪🇸

Nedaleko od Trga Španije nalazi se impresivno zdanje Nacionalnog umetničkog muzeja Katalonije (MNAC). 

Muzej je od 1934. godine smešten u Nacionalnoj palati izgrađenoj za Expo, a u njemu se nalazi velika kolekcija romaničke umetnosti, ponajviše murala koji su ukrašavali crkve po staroj Kataloniji, kao i gotičke, renesansne, barokne i moderne umetnosti. 

Da budemo sasvim iskreni, nama se postavka i nije nešto preterano dopala — umetnički muzeji u Madridu imaju mnogo bolje postavke. Međutim, mi smo posetili muzej subotom posle 3, kada je ulaz besplatan, tako da ne možemo da se žalimo. Cena ulaznice ostalim danima je 12 EUR.

Inače, ispod muzeja se nalazi poznata Magična fontana. Ona je takođe podignuta za Expo u Barseloni — i od tada postala jedna od najvećih atrakcija u gradu. 

Fontana izbacuje preko 2,500 litara vode u sekundi, a mlaz može da dostigne visinu i do 50 metara. Nažalost, fontana nije radila tokom naše posete Barseloni, ali sam ja prethodni put imala prilike da vidim performans — i mogu vam reći da je ovo jedna od onih stvari koje treba da vidite u gradu. 

Pošto na netu nema zvaničan sajt gde može da se proveri kada se odigrava šou, najbolje što možemo da vam kažemo da se performans dešava između četvrtka i subote između 20:00 i 22:00 na svakih pola sata, u zavisnosti od godišnjeg doba. Imajte u vidu da ovo nisu 100% proverene informacije i da ne možemo da garantujemo da su sasvim tačne. 

#barselona #montzuik #katalonija #spanija #putujemo #putovanja #putopis #zajednookosveta
🇪🇸Vodič za Barselonu u opisu profila🇪🇸

Na vrhu Montžuika — brda koje se uzdiže iznad Barselone — tokom vremena je bilo nekoliko fortifikacija, a poslednja izgrađena u 17. veku stoji i dan danas — 

Dvorac Montžuik. Iako dvorac — ili bolje rečeno tvrđava — stvarno nije ništa posebno, vredi ući unutra zbog panoramskih pogleda na čitav grad. Cena ulaznice za tvrđavu je 9 EUR. 

Do vrha brežuljka možete doći na nekoliko načina, uključujući busom i žičarom. Pošto žičara nije radio tokom naše posete, mi smo išli do gore busom 150. Bus možete da uhvatite na Trgu Španije (na kome ima stanica metroa) i vožnja do vrha traje oko 20 minuta. Ovaj bus takođe staje i kod stanice žičare Telefèric de Montjuïc. 

Ako do tvrđave hoćete da idete žičarom, onda treba da odete do metro stanice Para-lel, odakle ćete uhvatiti funikular do stanice žičare Telefèric de Montjuïc. Cena povratne karte je u ovom slučaju 13.50 EUR. 

#montjuic #barselona #spanija #putujemo #putuj #putovanja #zajednookosveta
🇪🇸Jedno od najlepših mesta u Barseloni — 🇪🇸Jedno od najlepših mesta u Barseloni — i pravi skriveni dragulj grada — Muzička palata Katalonije je najspektakularnija koncertna dvorana koju smo ikada videli. Sagrađena početkom 20. veka za potrebe hora Orfeo Katala, palata je remek-delo arhitekte Ljuisa Domeneka i Muntanera.

Iako je gradnju palate najvećim delom finansirao hor, bogati građani Barselone su takođe dali svoj doprinos. Zajedno, oni su tražili od arhitekte da napravi palatu koja simbolizuje duh Katalonije — kao odgovor na ovaj zahtev, Domenek i Muntaner je angažovao lokalne umetnike da naprave dekorativne elemente i ukrase po kojima je palata postala poznata. 

Palata je uvrštena na Uneskovu listu svetske baštine 1997. godine, a u njoj se još uvek održavaju koncerti. Međutim, ne morate da odete na neki koncert da biste videli palatu pošto je tokom prepodneva i podneva otvorena za javnost. 

💰 Cena ulaznice: 16 EUR 

#barselona #spanija #putovanja #putujemo #zajednookosveta
🇪🇸Gaudijeva Barselona V deo: Kasa Batljo🇪 🇪🇸Gaudijeva Barselona V deo: Kasa Batljo🇪🇸 

Kasa Batljo je poznata među lokalcima kao Kuća od kostiju pošto njena spoljašnja struktura podseća na skelet. Kao i druga Gaudijeva dela, i ovu kuću karakterišu nepravilni oblici, krivudav krov i fasada ukrašena polomljenim keramičkim pločicama. 

Građevina koja je sada Kasa Batljo je podignuta krajem 18. veka, a početkom 19. veka je kupio Josep Batljo, član jedne od najbogatijih porodica tog vremena. Iako kuća nije bila ništa posebno, gospodin Batljo je kupio zbog lokacije — i veoma brzo unajmio Gaudija da renovira i dizajnira novu kuću koja će biti najlepša i najneobičnija u ulici. 

Porodica Batljo je živela ovde sve do 1954. godine, kada je osiguravajuća kuća otkupila Kasu Batljo i otvorila kancelarije u njoj. Nakon toga je sadašnji vlasnik kuće iznajmljivao prostorije za različite događaje, a Kasa Batljo je danas muzej u privatnom vlasništvu. Kasa je 2005. godine uvrštena na Uneskovu listu svetske baštine. 

Međutim, iako zaista fasinantna, Kuća Batljo je mnogo interesantnija spolja nego unutra. Nemojte pogrešno da nas shvatite, unutrašnjost je fascinantna, ali je cena ulaznice suludo visoka za ono što dobijete. Cena ulaznice počinje od 29 EUR — i to samo ako je kupite putem interneta — a neretko ide i do preko 40 EUR. Naš iskren savet — možete i da preskočite.

#barselona #spanija #putovanje #putopis #zajednookosveta
❤️🇪🇸Park Guelj, Barselona❤️🇪🇸 ❤️🇪🇸Park Guelj, Barselona❤️🇪🇸

Park Guelj je poznat po brojnim građevinama, skulpturama, fontanama i vrtovima — koje je osmislio i dizajnirao Gaudi. 

Sagrađen između 1900. i 1914. godine, park je provobitno zamišljen kao rezidencijalni projekat za bogate stanovnike Barselone. Međutim, na kraju su samo 2 kuće sagrađene, a nijednu od njih nije dizajnirao Gaudi. Jedna od tih kuća je bila napravljena kao izložbena kuća koja bi trebalo da privuče kupce, ali kada je zapravo stavljena na prodaju — niko se nije javio da je kupi. 

Gaudi je na kraju kupio ovu kuću — i u njoj živeo od 1906. godine pa sve do svoje smrti 20 godina kasnije. Danas je ova kuća muzej posvećen Gaudiju u kome možete da vidite dekorativne predmete i nameštaj koje je arhitekta dizajnirao — ali pošto mi nismo hteli da doplatimo za ulaznicu, ne znamo da li vredi para ili ne.

U svakom slučaju, pošto je planirani rezidencijalni projekat propao, Guelj je pretvoren u javni park — s tim što se od 2013. godine plaća ulaz u park. Glavni delovi parka — uključujući ogromnu terasu koja je oivičena klupom u obliku morske zmije — preplavljeni su turistima, kao i većina Gaudijevih građevina u Barseloni. 

Ali ako zađete malo dalje, u manje popularne delove parka, onda je zapravo moguće malo se opustiti i uživati u prirodi i arhitekturi oko sebe. 

Još jedna velika mana ovog parka je što je ulaz prilično nepristupačan. Naime, morate da se popnete uz mnogo stepenika da biste ušli u park, što je daleko od idealnog, pogotovo ako ste stariji, imate poteškoće da se krećete ili putujete sa decom u kolicima. 

💰Cena ulaznice: 10 EUR

#barselona #spanija #gaudi #parkguelj #parkguell #putujemo #putopis #zajednookosveta
🇪🇸Gaudijeva Barselona III deo: Kasa Visens🇪🇸

Završena 1885. godine, Kasa Visens je prva značajna kuća koju je dizajnirao Gaudi. Kuća je smeštena u četvrti Grasia — koja je u to vreme bila zaseban grad, spojen sa Barselonom Pasažom de Grasia. 

1878. godine, Gaudijev prijatelj Manual Visens je unajmio tada nepoznatog arhitektu da dizajnira letnju kuću za njegovu porodicu. Kuća — koja je dizajnirana u orijentalnom stilu — proslavila je Gaudija i označila početak ne samo njegove blistave karijere već i početak modernizma u Kataloniji. 

Kada je Visens umro, njegova udovica je prodala kuću doktoru Antoniu Joveru koji je proširio građevinu. Jover je ponudio projekat Gaudiu, ali je arhitekta odbio jer je u to vreme bio zauzet projektovanjem Sagrade Familie. Umesto Gaudija, njegov štićenik Joan Baptista Sera je bio unajmljen za projekat. 

Tokom 20. veka, delovi poseda su prodati i na njihovom mestu izgrađene privatne kuće. Nažalost, veliki deo bašte — u kojoj je nekada bio i vodopad — tada je uništen. Takođe je uništena kapela koja je pripadala imanju. 

Kuća Visens je bila u vlasništvu porodice doktora Jovera sve do 2014. godine, kada je prodata banci iz Andore. Banka je renovirala kuću i otvorila je za javnost 3 godine kasnije. I ova kuća se nalazi na Uneskovoj listi svetske baštine. 

S obzirom na to da je ova kuća najmanje posećena od Gaudijevih kuća u Barseloni, naš topli savet je da je stavite na svoju listu stvari koje treba videti u gradu. Kada smo je mi obilazili, maltene smo bili sami u čitavom muzeju — što je potpuno drugačiji doživljaj od onoga u drugim Gaudijevim kućama. 

💰Cena ulaznice: 18 EUR

#barselona #spanija #casavicens #putujemo #putopis #zajednookosveta
Učitaj još... Prati nas na Instagramu

NAJČITANIJE

  • Vodič kroz Istanbul — 15+ mesta koja ne treba propustiti
  • Top 40 najboljih filmova za ljubitelje putovanja
  • prtljag Kako se spakovati za put avionom
  • Vodič za Sarajevo — šta nikako ne treba propustiti
  • Berlin Vodič kroz Berlin — top 15+ stvari koje treba videti
  • Vize za državljane Republike Srbije
  • Kuba Šta treba znati pre putovanja na Kubu
  • Vodič za Lisabon — 25+ mesta koja ne treba propustiti
  • Wizzair za početnike — uputstvo za kupovinu avio karata
  • Vodič za Trst — top 5 stvari koje vredi videti (za 1 dan)
Copyright © 2023 ZajednoOkoSveta.com Preuzimanje tekstova bez saglasnosti ZajednoOkoSveta.com nije dozvoljeno. Za svaki vid saradnje, pišite na zajednookosveta@gmail.com