Skip to content
  • Srbija
  • Evropa
    • Andora
    • Austrija
    • Belgija
    • Belorusija
    • Bugarska
    • Bosna i Hercegovina
    • Crna Gora
    • Danska
    • Estonija
    • Finska
    • Francuska
    • Holandija
    • Hrvatska
    • Italija
    • Kipar
    • Letonija
    • Lihtenštajn
    • Litvanija
    • Luksemburg
    • Malta
    • Nemačka
    • Norveška
    • Poljska
    • Portugal
    • Rumunija
    • Rusija
    • San Marino
    • Severna Makedonija
    • Slovačka
    • Slovenija
    • Španija
    • Švajcarska
    • Švedska
    • Turska
    • Ukrajina
    • Vatikan
  • Daleke destinacije
    • Azerbejdžan
    • Indija
    • Izrael
    • Južnoafrička Republika
    • Kambodža
    • Katar
    • Kazahstan
    • Kirgistan
    • Kolumbija
    • Kuba
    • Tajland
    • Ujedinjeni Arapski Emirati
    • Uzbekistan
  • Putnički kutak
  • O Nama
Meni
zajedno oko sveta logo
  • Srbija
  • Evropa
    • Andora
    • Austrija
    • Belgija
    • Belorusija
    • Bugarska
    • Bosna i Hercegovina
    • Crna Gora
    • Danska
    • Estonija
    • Finska
    • Francuska
    • Holandija
    • Hrvatska
    • Italija
    • Kipar
    • Letonija
    • Lihtenštajn
    • Litvanija
    • Luksemburg
    • Malta
    • Nemačka
    • Norveška
    • Poljska
    • Portugal
    • Rumunija
    • Rusija
    • San Marino
    • Severna Makedonija
    • Slovačka
    • Slovenija
    • Španija
    • Švajcarska
    • Švedska
    • Turska
    • Ukrajina
    • Vatikan
  • Daleke destinacije
    • Azerbejdžan
    • Indija
    • Izrael
    • Južnoafrička Republika
    • Kambodža
    • Katar
    • Kazahstan
    • Kirgistan
    • Kolumbija
    • Kuba
    • Tajland
    • Ujedinjeni Arapski Emirati
    • Uzbekistan
  • Putnički kutak
  • O Nama
Hit enter to search or esc to close
Početna / Evropa • Portugal / Sintra — dnevni izlet iz Lisabona
Posted inEvropa Portugal

Sintra — dnevni izlet iz Lisabona

Posted - Kaća&Marko Posted on 16.12.2019.
20

Smeštena na severnoj padini istoimene planine, Sintra je bajkovit gradić udaljen nešto malo manje od 30 kilometara od Lisabona u kome su za vreme romantizma portugalski kraljevi i plemići gradili grandiozne palate i dvorce okružene raskošnim vrtovima i hektarima šume, arhitektonska čuda koja danas privlače stotine hiljada turista svake godine.

Pročitajte još:
Vodič za Lisabon — grad koji ima sve

Osim neverovatnih građevina iz 19. veka, Sintra je poznata i po srednjevekovnoj tvrđavi i centralnom gradskom jezgru sa šarmantnim kućicama, vijugavim uličicama i brojnim restoranima i radnjama sa raznolikim suvenirima. Gradić je još popularan među turistima jer se nedaleko od njega nalazi Kabo de Roka, najzapadnija tačka Evrope.

Tabela sadržaja

  • Šta videti u Sintri
    • Mavarska tvrđava
    • Pena palata
    • Kvinta da Regaleira
    • Nacionalna palata
    • Monserate palata
  • Kako doći do Sintre
  • Kako obilaziti Sintru

Šta videti u Sintri

Iako u Sintri ima mnogo palata, najvažnije i najčuvenije su Pena palata, Mavarska tvrđava, Kvinta da Regaleira, Nacionalna palata i Monserate palata.

Za obilazak pet dvoraca i odlazak do samog kraja kontinenta su potrebna dva dana, ali ukoliko kao i većina turista koji posećuju Sintru imate samo jedan dan u ovom magičnom gradiću, uz dobru organizaciju možete da posetite ili tri palate ili dve palate i obližnji rt Kabo de Roka.

Sintra je pre svega poznata zbog šarene Pena palate.

Tokom jednodevnog izleta u Sintru, mi smo obišli tri dvorca i videli još jednu palatu spolja:

  • Mavarska tvrđava — autobusom 434
  • Pena palata — autobusom 434 ili peške od Mavarske tvrđave
  • Nacionalna palata (samo spolja) — autobusom 434
  • Kvinta da Regaleira — peške od Nacionalne palate

Mavarska tvrđava

Sagrađena na jednoj od najviših tačaka u Sintri, Mavarska tvrđava (Castelo dos Mouros) je bila pod kontrolom severnoafričkih Mavara sve do 12. veka, kada je mirnim putem prešla u ruke Alfonsa I, prvog kralja Portugala.

Ovaj događaj je predstavljao jedan od najbitnijih trenutaka Rekonkviste, perioda od skoro 800 godina tokom kojeg su se Španci i Portugalci borili da proteraju Mavare sa Pirinejskog poluostrva.

Pogled sa vrha Mavarske tvrđave.

Tvrđava je i nakon odlaska Mavara vekovima igrala ključnu ulogu u odbrani regije da bi na kraju bila sasvim napuštena u 16. veku i skoro sasvim uništena tokom velikog zemljotresa u 18. veku. Srećom, kralju Ferdinandu II se i tako urušena dopala.

Sa namerom da je spoji sa vrtovima obližnje Pena palate, vladar je sredinom 19. veka naredio da se tvrđava obnovi i da se oko nje zasadi drveće i razne biljke koje bi joj dale romantičniji izgled, u skladu sa modom tog vremena.

Ispred jedne od dve kule u tvrđavi.

Obilazak tvrđave počinje upravo u šumi koja okružuje tvrđavu. Odmah nakon biletarnice, posetioci prate kaldrmisani puteljak koji vodi kroz ovaj bajkovit predeo do zidina same tvrđave.

Osim šetanja po zidovima, moguće je popeti se i na tornjeve, sa kojih se pruža spektakularan pogled na Sintru s jedne strane i na Pena palatu sa druge.

Negde duž puteljka koji vodi do tvrđave.
  • Cena ulaznice: 8 EUR
  • Radno vreme: 09:30 – 18:30 (zimska sezona) i 09:30 – 20:00 (letnja sezona)

Pena palata

Simbol grada i jedno od sedam čuda Portugala, šarena Pena je ubedljivo najčuvenija i najposećenija palata u Sintri.

Na mestu današnje palate je nekada stajao omanji manastir, potpuno uništen tokom katastrofalnog zemljotresa iz 1755. godine. Međutim, kralj Ferdinand II, zaslužan i za obnovu Mavarske tvrđave, odlučio je da na njegovom mestu podigne letnju rezidenciju za portugalsku kraljevsku porodicu.

Pena palata, možda i najfotografisanija znamenitost u zemlji. 🙂

Za taj posao je unajmio inženjera i neškolovanog arhitektu Vilhelma Ludviga von Ešvegea. I sam kralj i kraljica su učestvovali u projektovanju i izgradnji, između ostalog dodavši strukturi srednjevekovne i islamske elemente.

Ukoliko vam ovaj dvorac izgleda kao dvorac iz Diznijevih bajki, niste jedini koji primećujete sličnost sa bavarskim zamkovima. Naime, mnogi smatraju da je Nojšvanštajn u Nemačkoj inspirisan Pena palatom — a svi znamo da je ovaj nemački dvorac poslužio kao glavna inspiracija za Pepeljugin dvorac.

Nije ni čudo što je mnogima prva asocijacija na Pena palatu — Dizni.

Zanimljivo je i spomenuti da su boje na fasadi nakon nekog vremena sasvim izbledele i da je palata nekoliko godina bila sasvim siva, sve do kraja 20. veka, kada su originalne boje opet nanete.

Nakon što vas autobus ostavi kod ulaza u Pena palatu, do samo građevine ima nekih 5-10 minuta peške (uzbrdo, naravno).

U palati možete bukvalno svaki ćošak da fotkate, toliko je lepo.
  • Cena ulaznice: 14 EUR (spoljni deo palate i kraljevske prostorije)
  • Radno vreme: 09:30-18:30 (zimska sezona) i 09:30-20:00 (letnja sezona)

Kvinta da Regaleira

Kvinta da Regaleira je ogromno imanje koje se sastoji iz ekstravagantne palate i parka sa jezerima, pećinama, bunarima, fontanama i drugim građevinama koje se stapaju sa okolnom prirodom.

Od trenutka kada stupite na tlo ovog prelepog imanja se osećate kao da se nalazite u nekom imaginarnom svetu kojim vladaju mitska bića — što i donekle jeste bio cilj arhitekte zaduženog za projektovanje palate i parka.

Ovaj prizor vas sačeka odmah nakon što prođete biletarnicu.

Naime, nakon što je ekscentrični milioner Antonio Augusto Karvalo Monteiro kupio imanje krajem 19. veka, unajmio je poznatog italijanskog arhitektu Luiđija Maninija da mu sagradi palatu i vrtove koji će oslikavati njegova interesovanja za alhemijom, masonerijom, templarima i rozenkrojcerima.

Manini je kombinovao rimski, gotski, renesansni i manuelinski stil arhitekture u projektovanju Kvinte da Regaleire, čija izgradnja je trajala 6 godina.

Palata Regaleira, glavno zdanje na imanju.

Osim grandiozne palate, najčuvenije strukture na imanju su dva inicijacijska bunara (ili izvrnuta tornja) koji su se koristili u ceremonijalne svrhe prilikom izvođenja raznih rituala (ako ovde zamišljate gomilu ljudi sa crnim kapuljačama kako stoje na stepeništu bunara, niste jedini).

Bunari, od kojih je jedan ostao nedovršen, su povezani lavirintom tunela koji na nekim mestima vode i do drugih delova parka i u kojima je prilično lako izgubiti se.

Završeni bunar na imanju koji ima 9 platformi.

I dan danas poznata kao palata milionera Monteira, Kvinta da Regaleira je sigurno jedna od najfascinantnijih palata koje smo ikada videli, možda čak i najfascinantnija usled neverovatnog talenta i kreativnosti arhitekte koji je savršeno spojio mistične elemente iz raznih epoha sa magičnom šumom koja prožima čitavu Sintru.

Priroda na imanju je neverovatna, pogotovo drveće.

Savet: Kvinta da Regaleira se nalazi na 10 minuta hoda od Nacionalne palate tako da ne morate da kupujete kartu za drugi autobus ukoliko želite da je obiđete.

  • Cena ulaznice: 11 EUR
  • Radno vreme: 10:00-17:30 (zimska sezona) i 09:30-20:00 (letnja sezona)

Nacionalna palata

Nacionalna palata u Sintri je nekadašnja rezidencija portugalskih kraljeva sagrađena na mestu jednog od dva mavarska dvorca u gradu. Kao i druge palate u Sintri, i Nacionalna palata je mešavina više arhitektonskih stilova — a najpoznatija je po dva visoka dimnjaka koji dominiraju gradskom panoramom.

Nacionalna palata u samom centru Sintre. Slika preuzeta sa zvaničnog sajta muzeja.

Iako jedna od najznačanijih palata u Sintri, Nacionalna palata nam se makar spolja činila najmanje zanimljivim dvorcem u okolini tako da smo je samo videli sa vrha Mavarske tvrđave i onda kasnije obišli spolja. Na osnovu onoga što smo videli na netu, palata je više nego impresivna unutra — ali kao što rekosmo, nije moguće obići sve palate u gradu za jedan dan tako da smo odlučili da je preskočimo.

  • Cena ulaznice: 10 EUR
  • Radno vreme: 09:30-19:00

Monserate palata

Monserate palata je najmanje popularna od pet čuvenih palata u Sintri, pre svega jer se nalazi u skroz suprotnom pravcu od Pena palate, nekih 4 kilometra od centra grada. Međutim, to ne znači da palata nije impresivna i da ne zavređuje pažnju. O lepoti ovog imanja dovoljno govori to da je Lord Bajron spomenuo u spevu Putovanje Čajlda Harolda — čak iako su tada i palata i park bili prilično zapušteni.

Monserate palata — fotografija je preuzeta sa ineterna pošto nažalost nismo imali vremena da obiđemo i ovaj dvorac.

Palata je inače dobila ime po kapeli posvećenoj gospi od Monseratea koja je nekada stajala na njenom mestu — a koja je bila inspirisana istoimenim manastirom nedaleko od Barselone (ovaj manastir je takođe poslužio kao inspiracija za izgradnju manastira na brdu Monserate u Bogoti).

  • Cena ulaznice: 8 EUR
  • Radno vreme: 09:30-18:30

Kako doći do Sintre

Do Sintre je najlakše i najjeftinije doći sa železničke stanice Rosio koja se nalazi na istoimenom trgu u Lisabonu. Nema potrebe da kupujete vozne karte unapred pošto vozovi saobraćaju na ovoj relaciji često, čak i do šest puta u toku jednog sata tokom letnje sezone.

Red vožnje možete da pogledate na ovom sajtu — u polju from izaberite Lisboa-Rossio, u polju to izaberite Sintra. Povratna karta košta 4.50 evra ukoliko već imate Viva Viagem karticu za prevoz. Ukoliko nemate, povratna karta će vas izaći 5 evra (Viva Viagem košta 0.50 eur). Vožnja traje oko 40 minuta.

Ukoliko želite da vidite što više toga u Sintri, savetujemo da krenete što ranije, idealno vozom između 8 i 9 ujutru. Još je bitno napomenuti da silazite na stanici koja se zove Sintra (ovo je ujedno i poslednja stanica), ne Portela de Sintra koja je pretposlednja stanica.

Pošto i na izlasku sa perona u Sintri morate da očitate kartu, preporučujemo da sednete u vagon koji je najudaljeniji od ulaska u peron u Lisabonu da biste izašli iz voza među prvima i tako uspeli i među prvima da uđete u jedan od dva turistička autobusa koji saobraćaju po Sintri.

Kako obilaziti Sintru

Kada pogledate mapu Sintre, delovaće vam kao da su atrakcije u gradu relativno blizu jedna druge i da je sasvim moguće na primer doći peške do Pena palate ili se makar spustiti od nje do centra.

U teoriji, ovo nije neizvodljivo. Međutim, autobusu od železničke stanice do Pena palate treba dobrih 20 minuta i više, po veoma uskoj i veoma vrtoglavoj uzbrdici.

Ukoliko ste u izuzetno dobroj kondiciji i ne planirate da posetite više od dve palate, možete i da probate da ispešačite do palate, ali zaista ovo nikako ne savetujemo.

Srećom, ni ne morate da pešačite pošto u Sintri postoje dva turistička autobusa koja vode do najposećenijih dvoraca: 434 i 435.

Autobus 434 se kreće u jednom pravcu

  • Sintra železnička stanica
  • Sintra istorijski cenar
  • Mavarska tvrđava
  • Pena palata
  • Sintra istorijski centar
  • Sintra železnička stanica

Treba napomenuti da autobus ponekad i preskoči neku stanicu, na primer, nas je prvo odvezao do Mavarskog zamka, preskočivši stanicu u centru.

Karta koja važi za jedan krug košta 11.50 EUR i kupuje se kod vozača. Nije moguće platiti karticom.

Tokom letnjeg reda vožnje, autobus saobraća od 9:15 do 19:50. Tokom zimskog reda vožnje, autobus saobraća od 9:30 do 18:20. Pošto su polasci na svakih 20 minuta (zimi i ređe), gužve za ovaj autobus su jezive, pogotovo leti. Red vožnje možete pogledati na ovom linku.

Autobus 435 isto ide u jednom pravcu:

  • Sintra železnička stanica
  • Sintra istorijski centar
  • Kvinta de Regaleria
  • Seteais palata
  • Monserate palata
  • Sintra železnička stanica

Ova ruta je manje popularna i za nju se uglavnom odlučuju turisti koji koji u Sintri provode dva dana. Cena karte je 5 EUR. Red vožnje možete pogledati na ovom linku.

Na kraju, autobus 403 vodi do rta Kabo de Roka. Vožnja traje oko 40 minuta i cena karte je 4.35 EUR. Red vožnje ćete naći na ovom linku.

Ukoliko imate neka pitanja u vezi sa dnevnim izletom u Sintru, ostavite nam komentar ispod teksta ili nam se javite na Instagramu. Hvala na čitanju — do sledećeg teksta!

Prethodni članak Vodič za Lisabon — 25+ mesta koja ne treba propustiti
Sledeći članak Savršeno nesavršeni Madrid

20 Comments

  1. Tina
    20.02.2020. at 10:55

    Izvanredan. Upravo se pripremam za Lisabon. Samo mi nije najjasnije ovo sa busevima 434 i 435. Pošto ja hoću da vidim Penu i Kvinta de Regaleria da li moram sa različitim busevima i da platim kartu za oba?

    Reply
    • Kaća&Marko
      20.02.2020. at 11:05

      Da dođete do Pena palate, idite autobusom 434 (viđali smo entuzijaste kako idu i peške, ali stvarno je prenaporno i oduzelo bi vam previše vremena). Kada završite sa Penom, istim autobusom idite do istorijskog centra (ne možete promašiti, tu je Nacionalna palata) i onda savetujemo da odete peške do Kvinte da ne biste plaćali kartu i za bus 435. Nakon što završite sa Kvintom, vratite se peške do centra i opet uhvatite 434 da biste došli do železničke. Ovako smo mi radili, samo smo još obišli i Mavarski dvorac (ako hoćete i njega da obiđete, onda silazite jednu stanicu pre Pena palate). Nadamo se da vam je sad jasnije. 🙂

      Reply
      • Tina KIŠ
        28.02.2020. at 19:49

        HVALA MNOGO. Sad je sve jasno oko toga.

        I samo još pitanje ako kupujem kartu za voz do Sintre da li istu možemo da koristimo i do smeštaja ili moramo da kupimo drugu?

        Reply
        • Kaća&Marko
          29.02.2020. at 13:20

          Mislite na smeštaj u Lisabonu? Mi smo iskoristili Lisabon card za putovanje do Sintre, a ako vam se to ne isplati i za taj dan, možete da uzmete Viva Viagem karticu koja se dopunjuje i koju koristite za gradski prevoz. Inače, ako idete na stanicu Rosio u Lisabonu, jedna vozna karta vam neće važiti i za metro i za voz jer imaju dva različita kontrolna punkta (aparati na koje prislonite kartu).

          Reply
  2. Tina KIŠ
    01.03.2020. at 22:47

    Hvala. Super ste sve objasnili.

    Reply
  3. Baja
    23.08.2022. at 11:08

    Da bi uhvatili bus 403 za Kabo de Roka, da li se moramo vratiti na glavnu stanicu Sintra, ili mozda prolazi kroz stanice busa 434 (npr istorijski centar), pa ga tu mozemo sacekati nakon obilaska Kvinte?

    Reply
    • Kaća&Marko
      23.08.2022. at 19:50

      99% smo sigurni da ćete morati nazad. Kad smo mi bili u Sintri, 403 nije prolazio tuda, a koliko vidimo na netu, trase autobusa se nisu menjale od tada.

      Reply
  4. Baja
    24.08.2022. at 02:41

    Veliko hvala.

    Reply
  5. Loki
    20.02.2023. at 11:26

    Hvala puno na instrukcijama kako doci do Sintre i Cabo de Roca! Fenomenalni ste!

    Reply
    • Kaća&Marko
      21.02.2023. at 10:06

      Drago nam je da vam se dopada tekst! 🙂

      Reply
  6. Olivera
    11.03.2023. at 00:25

    Postovani, posto smo vec kupili avio karte irezervisali hotel u Lisabonu na 7 dana krajem aprila, a idemo kao i vi samostalno bez turisticke agencije, vas clanak nam je od velike koristi i na tome vam hvala.Uocila sam da ste na fotkama toplo obuceni pa me interesuje u kom mesecu ste posetili Lisabon i kakvo vreme mi mozemo da ocekujemo krajem aprila,odnosno sta poneti od odece i obuce jer bi smo istu sveli na najnužnije jer nosimo samo rucni prtljag a to je do 8 kg.Hvala na odgovoru.

    Reply
    • Kaća&Marko
      11.03.2023. at 15:27

      Vama bi trebalo da bude baš lepo vreme za obilazak, oko 20 stepeni u toku dana i nešto hladnije ujutru i uveče. Da sam na vašem mestu, ponela bih farmerke, pamučne majice na kratke i duge rukave, duksericu i prolećnu jaknu. Mi smo bili u Lisabonu krajem novembra, i ako jesmo nosili jesenju odeću, ipak smo uveče mogli da sedimo napolju u restoranima (doduše, u restoranima sa grejalicama u baštama). Ler provod u jednom od najlepših gradova na svetu! 🙂

      Reply
  7. Sanja
    18.05.2023. at 21:42

    Svaka čast na detaljnom objašnjenju 🙂

    Reply
    • Kaća&Marko
      23.05.2023. at 17:01

      Hvala puno! 🙂

      Reply
  8. Hristina
    05.06.2023. at 14:37

    Ćao. Putopis je odličan. Idemo na 4 noći u Lisabon početkom oktobra.
    Pitanje da li možemo da planiramo jedan dan za Sintru? Da li je boravak prekratak da bi se išlo na celodnevni izlet van Lisabona?
    Drugo pitanje je da li se onda isplati uzeti Lisabon card? Koliko sam shvatila sa njom možemo vozom do Sintre i imamo besplatan ulazak Pena Palace, park i Chalet of the Countess of Edla.

    Reply
    • Kaća&Marko
      25.06.2023. at 19:57

      Mi mislimo da jeste prekratko za celodnevni izlet, ALI Sintra je toliko lepa da stvarno vredi videti. 🙂

      Što se tiče drugog pitanja, sve zavisi koliko košta Lisbon card i koliko uključenih atrakcija planirate da posetite.

      Reply
  9. Dušan
    25.06.2023. at 00:28

    Poštovani,
    A kakva je mogućnost parkiranja oko Pene i Qiunte kada se uzme rent a car?Fenomenalno je što sam naleteo na vaš članak.Putujemo krajem prva nedelja oktobra.
    Srdačno

    Reply
    • Kaća&Marko
      25.06.2023. at 19:53

      Quinta ima parking (više informacija ovde), a izgleda da nema ništa u blizini Pene. Ovo smo našli kod njih na sajtu: You can park your car in the historic center of Sintra or the peripheral car parks available. Ako se parkirate u centru, svakako morate do Pene busom. 🙂

      Reply
  10. Ana
    16.07.2023. at 23:12

    Poštovana,

    Da li je potrebno uzimati karte sa skip the line opcijom za obilazak Pene i Quiente?

    Reply
    • Kaća&Marko
      17.07.2023. at 19:13

      Nije bilo kada smo mi bili u Sintri. 🙂

      Reply

Ostavite komentar

Odustani od odgovora

Naša Priča

Kaca i Marko

Dobrodošli na naš blog o putovanjima! Mi smo Kaća i Marko — i volimo da putujemo i pišemo o putovanjima. Na našem sajtu ćete naći iskrene utiske iz preko 40 zemalja, neobrađene fotke sa mesta koja smo posetili i savete za jeftina i odgovorna putovanja. Niko nas ne plaća da reklamiramo nešto, nemamo sponozore i ne pokušavamo da prodamo išta. Ako vam se sviđa ovo što radimo, ostavite nam komentar ispod tekstova, pratite nas na Instagramu, pustite nam poruku ili nam kupite virtuelnu šolju kafe.

Instagram

Ako pratite naše objave ili čitate naš blog, on Ako pratite naše objave ili čitate naš blog, onda znate da smo se baš oduševili Dubaijem iako smo mislili da nam se uopšte neće svideti. 

Toliko smo se oduševili da mislimo da bismo mogli jednom godišnje da odemo tamo na par dana i da nam ne bi dosadilo. 

Iako, što se nas tiče, Dubai uvek jeste dobra ideja, ako hoćete da vidite i iskusite najbolje od grada, onda idite kada je kod nas zima. 

Znali smo da je veoma vruće u avgustu, ali kada smo na telefonu videli da je subjektivni osećaj kao da je napolju 57 stepeni, nije nam baš bilo svejedno. 

Na takvim temperaturama je sve teško, a da ne pričamo što mnogo toga po gradu nije ni otvoreno jer Dubajćani nisu ludi da provode vreme napolju tokom letnjih meseci. 

U svakom slučaju, o Dubaiju smo naširoko pisali na blogu, u vodiču koji je jedan od najpopularnijih i najčitanijih na našem sajtu, pa ako vas zanima da saznate više o ovom futurističkom gradu na Bliskom istoku, bacite pogled na www.zajednookosveta.com. 🥂

#dubai #uae #putujemo #putopis #zajednookosveta
Pošto nam je povratni let za Beograd iz Abu Dabij Pošto nam je povratni let za Beograd iz Abu Dabija pomeren za jedan dan — a u Emiratima smo već bili u januaru ove godine — bez razmišljanja smo se složili da želimo opet da vidimo Dubai. Jeste da smo ga baš onako fino obišli prošli put, ali u Dubaiju uvek ima nešto da se radi. 

Opet smo otišli u isti hotel — Millenium Place Dubai Marina — za koji i dalje mislimo da je jedan od najboljih hotela u kojima smo ikad bili, i prvi od dva dana u Dubaiju otišli da vidimo Muzej budućnosti (na kraju smo ga samo i videli jer su karte uveliko bile rasprodate) i onda predveče na krstarenje sa večerom koje smo platili 115 EUR za oboje. 

Krivo nam je što nismo uspeli da uđemo u muzej, mada smo videli robota u holu, ali nema veze, ostaće nam nešto za sledeći put, a krstarenje je bilo pun pogodak jer nam na jahti konačno nije bilo toliko nepodnošljivo vruće. 

Drugi dan u Dubaiju smo odlučili da ne radimo ništa, a to ništa je značilo da smo otišli u Soluna beach club na Palmi, gde smo proveli jedno 7 sati u bazenu, sve dok nije krenula da nadolazi peščana oluja. Odlazak u ovaj beach resort smo preko našeg hotela platili 50 EUR za nas dvoje, s tim što smo 25 EUR iskoristili kao vaučer za hranu i piće. Prilično dobar kraj dugačkog putovanja. 🙃
Zadnji dan u Almatiju smo morali da napustimo apar Zadnji dan u Almatiju smo morali da napustimo apartman u 12, a let nam je bio u 10 uveče, tako da smo hteli sa sve prtljagom da odemo na polu-dnevni izlet da ubijemo vreme. 

Prvo nismo mogli da nađemo ništa povoljno — svi izleti su bili oko ili više od 100 EUR po osobi, što je stvarno puno — a onda kada smo na kraju našli prihvatljivu ponudu, ispostavilo se da su putevi ka jezerima u okolini, uključujući Veliko Almati jezero, svi zatvoreni, što zbog radova, što zbog kiša. 

Bio nam je zanimljiv izlet i u kanjon, ali za to nismo imali vremena jer se samo do tamo putuje oko 4 sata (i onda još toliko nazad).

Par dana ranije smo razmatrali i da odemo sa agencijom preko koje idu lokalci do 3 kanjona i jezera (za nekih 25 EUR po osobi), ali imajući u vidu da se kretalo u 5 ujutru, a vraćalo posle 11 uveče, od ovoga smo odustali. 

Iz ove perspektive, malo nam je žao što nismo uspeli da vidimo ništa van Almatija, ali tamo smo bili previše umorni da bismo proveli oko 20 sati na izletu. 

Na kraju smo otišli u Centralni državni muzej Kazahstana (na slici) i onda u restoran u kome smo popili nekoliko odličnih mohita — nije ispalo baš onako kako smo želeli, ali nam je bogami bilo baš fino. 

Izgleda da jesmo malo omatorili kad više ne jurcamo da vidimo sve. :) 

#almati #almaty #kazahstan #centralnaazija #azija #putujemo #putopis #zajednookosveta
Čim smo došli u Almati, odmah nam je bilo jasno Čim smo došli u Almati, odmah nam je bilo jasno da je ovo jedan moderan grad i da ne može da se poredi ni sa Taškentom, a kamoli sa Biškekom. Osećali smo se, gle čuda, kao da smo došli u neki ruski grad gde život ipak izgleda veoma slično kao kod nas. Daleko od toga da nas je Almati oduševio, ali nismo ni ostali razočarani. 

Evo šta sve ima da se vidi u Almatiju: 

📌Panfilov park — veliki park u centru grada u kome se nalazi nekoliko atrakcija, uključujući prelepu Zenkov katedralu, navodno drugu najveću drvenu crkvu na svetu, mali ali interesantni Muzej kazahstanskih narodnih instrumenata, i monumentalni memorijal posvećen Panfilov herojima koji su poginuli u Drugom svetskom ratu.

📌Kok-Tobe — brdo do kog se stiže uspinjačom i sa kog se pruža lep pogled na ceo grad. Nažalost, gore se nalazi vašar, što nam je pokvarilo utisak, ali hej, vašari su veoma popularan vid zabave u Stanovima. 

📌Kazahstanski umetnički muzej — nismo mnogo očekivali od ovog muzeja, ali nam se baš, baš dopao. 

📌Centralni državni muzej Kazahstana — imali smo višak vremena, pa smo obišli i ovaj muzej. Nije sjajan, ali nije ni loš, tako da sve zavisi koliko vremena imate u Almatiju. 

📌Pamfilov + Arbat pešačke zone — veoma fino sređeni delovi grada u kojima možete da prošetate i sednete na piće ili klopu.

📌Trg republike — nema šta puno da se radi u ovom delu grada, ali možete da vidite spomenik nezavisnosti pored koga se nalaze fontane, kao i predsedničku rezidenciju.

Još je samo bitno da napomenemo da u Almatiju, kao i u Tašketnu i Biškeku, treba koristiti Yandex aplikaciju za kretanje po gradu. Ako zavisite od gradskog prevoza, nećete se puno usrećiti, a Yandex radi savršeno i veoma je povoljan.

#almaty #kazahstan #centralnaazija #azija #putujemo #putopis #zajednookosveta
Udaljenost između Biškeka i Almatija je samo 230 Udaljenost između Biškeka i Almatija je samo 230 km, ali to malo znači u zemljama poput Kirgistana i Kazahstana u kojima su putevi u nimalo zavidnom stanju. 

Na stanicu u Biškeku smo došli oko 9 ujutru, nekih sat vremena pre polaska busa (bus ide u 8, 10, 12, 14 i 16h), kupili karte, ukrcali se unutra i čak i krenuli na vreme! Klima nije baš radila najbolje i autobus je bio toliko štrokav da se i dan danas pitamo kako nismo dobili neku kugu, ali smo bili srećni što idemo u Almati — odakle smo kretali nazad kući! 

Ovaj put smo bili spremni za prelazak granice i za WC bez vrata, a i kazahstanski graničari nam sada nisu pravili nikakav problem pri ulasku u zemlju! Sve je manje više bilo ok, osim što nismo imali baš vazduha na drugom spratu dabl dekera i što je autobus uglavnom išao, kako se nama činilo, 20 na sat. 

U svakom slučaju, u Almati smo stigli nako nešto više od 6 sati puta, na stanicu koja je neuporedivo bolja od one u Biškeku, ali je problem bio što na stanici ne postoji menjačnica i što su nam svi taksisti tražili suludo mnogo para za nešto što je trebalo da bude prilično kratka vožnja. 

Videviši da smo izmoreni i besni što taksisti oko nas obigravaju kao kobci, prišao nam je jedan vozač maršutke i pitao da li nam treba pomoć. 

Nismo se baš najbolje razumeli, i isprva smo mislili da je on samo još jedan od mnogih koji na neki način žele da nas prevare na ovom putu, ali se na kraju ispostavilo da je čovek zapravo stvarno hteo da nam pomogne (spasiba!). 

I to ne zbog para, nego eto onako! Nemamo pojma tačno šta se desilo, ali on je zaustavio neki auto, pričao nešto sa vozačem, ubacio nas unutra i poželeo nam sreću. 

U kolima na putu do smeštaja nam je palo na pamet da možda nismo trebali da uđemo u kola sa nekim nepoznatim Kazahstancem, ali smo se onda setili gde smo — i da u ovom delu sveta tako stvari funkcionišu, ljudi se snalaze, i to i nije uopšte tako loše. A i stigli smo u apartman sa novčanikom i oba bubrega! 

#almaty #kazahstan #centralnaazija #putopis #putujemo #zajednookosveta
Da ne bude da smo potpuno neprevedni prema Biškek Da ne bude da smo potpuno neprevedni prema Biškeku — ili Kirgistanu — treba napomenuti da ono malo turista što dolazi u zemlju uglavnom obilazi prirodne lepote. 

Mi smo videli jedan od najpoznatijih nacionalnih parkova u Kirgistanu, Al Arču, i iskreno možemo da kažemo da su nas prizori tamo ostavili bez reči — a mi smo samo išli u laganu šetnju. 

Ako možete i želite da provedete više vremena u Kirgistanu i pogotovo ako vas zanima planinarenje i istraživanje divljine, sigurno će vaš utisak biti dosta drugačiji nego naš. 

I naravno, sve ovo što smo dosad napisali o Biškeku ne znači da ga ne treba posetiti ako vas put navede ovde ili da se mi kajemo što smo ga videli — samo da ne treba imati velika očekivanja. 

#biskek #alarcha #kirgistan #azija #putujemo #zajednookosveta
Pošto u Biškeku nema bog zna šta da se radi, je Pošto u Biškeku nema bog zna šta da se radi, jedan dan smo izdvojili za posetu nacionalnom parku Al Arča koji se nalazi na svega 40 km od kirgistanske prestonice. 

Al Arča je popularna destinacija za planinarenje, piknik i istraživanje prirode, kako među lokalnim stanovništvom tako i među turistima. 

U parku imaju dve staze, jedna koja je veoma lagana i prati reku — ovo je staza kojom smo mi išli — i jedna koja ide uzbrdo, do vodopada, i koja je zahtevnija i za koju treba ipak imati neku opremu. I nakon vodopada imaju staze, ali su one rezervisane za iskusne planinare koji se penju na vrhove planinskog lanca Tian Šan. 

Da bismo došli do Al Arče, unajmili smo kola sa vozačem za 70 EUR. Realno nas je agencija odrala, ali takve su cene za turiste, plus nam alternativni način dolaska do parka nije delovao nimalo interesantno. 

Naime, gradski prevoz do parka ne postoji, a ako hoćete samostalno da dođete do Al Arče, onda morate da hvatate maršutku kod Oš bazara, da nekako namolite vozača da vas ostavi kod prve kapije za nacionalni park (srećno ako ne znate ruski) i da onda nađete nekog ko će vas besplatno ili za pare prebaciti 12 km do ulaska u park. 

Ako se odlučite na ovo, srećno! I ne zaboravite da sve morate isto i u povratku. 

Elem, uprkos tome što smo bili lakši za 70 EUR nakon posete Al Arči, svakome bismo preporučili da ode i vidi ovaj nacionalni park jer je priroda zaista ne-ve-ro-va-tna, plus ćete možda, kao mi, imati sreće i videti pokoju životinju kojoj je park dom (pozdrav za 3 veverice koje su prišle da nam se jave). 

#alarcha #kyrgyzstan
#kirgistan #centralnaazija
#azija #putujemo #putopis #zajednookosveta
Žao nam je što to moramo da kažemo, ali Biškek Žao nam je što to moramo da kažemo, ali Biškek je baš jedan ružan, otužan grad. Verovatno najružniji i najotužniji koji smo do sad videli. 

Ali nam je takođe ostao u dragom sećanju, jer za razliku od Taškenta, sve je jako blizu i bukvalno na svakom ćošku ima prodavnica i restorana, plus smo se mnogo bolje proveli i osećali nego u uzbekistanskoj prestonici (ako izuzmemo stomačne tegobe koje su počele negde ovde). 

Ako nas pitate šta morate da vidite u Biškeku, naš odgovor je — ništa. Sve je manje više bezveze, ali ako želite spisak stvari, evo šta bismo mi izdvojili:

📌Ala-Too trg — glavni gradski trg na kome se nalazi statua Manasa, legendarnog kirgistanskog junaka.

📌Istorijski muzej — smešten na glavnom trgu, ovaj muzej je zapravo ok (ako ništa drugo, videćete pravu jurtu izbliza). Iza Muzeja se nalazi ogromna statua Lenjina. 

📌Ruska crkva — simpatična belo plava pravoslavna crkva.

📌Parkovi — šetajući centrom grada, proći ćete kroz nekoliko lepo sređenih parkova, uključujući Dubov i Panfilov.

📌Oš bazar — buvljak sličan onome u Taškentu.

Lutajući gradom, verovatno ćete naići i na parlament, pozorište, cirkus i razne spomenike, ali ništa od ovoga se ni po čemu ne izdvaja, osim po tome što izgleda kao da je, kao i čitav grad, ostalo zarobljeno negde tamo u prošlom veku. 

#biskek #kirgistan #centalnaazija #azija #putujemo #putopis #zajednookosveta
🇰🇬Dobrodošli u Kirgistan — horor priča i 🇰🇬Dobrodošli u Kirgistan — horor priča iz noćnog busa 

Sada kad je prošlo neko vreme, ne možemo da se ne zapitamo zašto smo mislili da je dobra ideja da idemo noćnim busom iz Uzbekistana u Kirgistan koji na nekih sat vremena vožnje od Taškenta prelazi u Kazahstan i satima putuje kroz njega da bi tek na nekih 45 minuta od Biškeka zapravo ušao u Kirgistan. Šalu na stranu, ovo putovanje busom nam je jedno od najgorih do sad — ili smo mi malo omatorili pa nam više ovakve avanture nisu preterano zabavne. 

U svakom slučaju, na papiru ceo put zvuči podnošljivo. Kreće se iz Taškenta u 8 uveče, putuje se oko 12 sati, a karta košta samo 20 i nešto EUR. U praksi, ovo je značilo celu noć u drndavom busu u kome smo mi bili jedini stranci (okej, bilo je Rusa, ako se oni računaju kao stranci) i u kome je bio čitav razdragani kik-boks tim iz Uzbekistana. 

Ovo je dobro mesto da kažemo da Uzbekistanci iz nekog razloga nikako ne vole slušalice — ali obožavaju da gledaju klipove na telefonima satima. Svaki član kik-boks tima koji nas je okruživao je satima uživao u blagodetima Jutjuba i baš nikome nisu smetali zvuci koji dopiru iz drugih telefona. Ako su Kinezi poznati po mučenju vodom, onda Uzbekistanci treba da se proslave po mučenju Jutjubom! 

Na sve ovo, napolju je bilo pakleno vruće, čak i nakon zalaska sunca, ali je naš vozač smatrao da klima nije neophodna na 40 stepeni u smrdljivom busu — ruku na srce, palio je klimu nakon što bi se neko požalio i onda je ugasio za 7 do 10 minuta. 

Ali nije to bio kraj našim mukama. Prelazak granice sa Kazahstanom nam je bio gori i stresniji nego prelazak granice Tajland-Kambodža — prvo moraš da vadiš sve svoje stvari na granici koja više izgleda kao vašar nego granica, pa onda pratiš masu ljudi kroz silne hodnike, pa prolaziš granične formalnosti (i ubeđuješ kazahstanskog graničara da tebi stvarno ne treba viza), pa onda pređeš granicu u vašar sa druge strane i nemaš pojma gde ti je bus. I kao šlag na tortu, onda odeš u WC (čučavac, naravno) koji nema vrata. 

To je to, ovde ćemo da se zaustavimo. Jedino pozitivno je što smo znali šta nas čeka na graničnom prelazu sa Kirgistanom. I što smo stigli u Biškek u jednom komadu.
Učitaj još... Prati nas na Instagramu

NAJČITANIJE

  • Vodič kroz Istanbul — 15+ mesta koja ne treba propustiti
  • Top 40 najboljih filmova za ljubitelje putovanja
  • Vodič za Sarajevo — šta nikako ne treba propustiti
  • prtljag Kako se spakovati za put avionom
  • Berlin Vodič kroz Berlin — top 15+ stvari koje treba videti
  • Vize za državljane Republike Srbije
  • Kuba Šta treba znati pre putovanja na Kubu
  • Vodič za Lisabon — 25+ mesta koja ne treba propustiti
  • Vodič za Trst — top 5 stvari koje vredi videti (za 1 dan)
  • Wizzair za početnike — uputstvo za kupovinu avio karata
Copyright © 2023 ZajednoOkoSveta.com Preuzimanje tekstova bez saglasnosti ZajednoOkoSveta.com nije dozvoljeno. Za svaki vid saradnje, pišite na zajednookosveta@gmail.com