Evropa - Španija

Savršeno nesavršeni Madrid

Nemate puno vremena? Evo par osnovnih informacija o Madridu:

  • Najbolje vreme za putovanje? Cele godine.
  • Minimum dana? 2-3.
  • Direktan let? Nema. Mi smo leteli Ryanair-om iz Budimpešte.
  • Smeštaj? U Madridu smo bili smešteni kod prijatelja. Da nismo, smeštaj bismo potražili preko Booking.com (idealno ako nađete smeštaj sa besplatnim otkazivanjem ili plaćanjem na licu mesta).
  • Top 3 mesta: Prado, ulica Gran Via + okolina, Kraljevska palata + Almuneda katedrala.
  • Skriveni dragulj: Retiro park.
  • Ulaznice: Najbolje bi bilo da kupite unapred za najbitnije atrakcije. Za kupovinu ulaznica reporučujemo Get Your Guide (većinu rezervacija možete da otkažete do 24 sata pred aktivnost).
  • Trošak po danu (bez smeštaja): Ovo je subjektivno, ali računajte između 50 i 100 EUR u zavisnosti od toga koje atrakcije planirate da posećujete i da li ćete jesti po restoranima.
  • Još nešto bitno? Metro je odličan i pokriva ceo grad + taksi nije skup.

Kao jedan od najvećih gradova u Evropi, Madrid ima sve ono što jedna svetska metropola treba da ima — velelepne građevine, poznate muzeje, velike, sređene trgove i bulevare, odličan sistem gradskog prevoza (sa čak 13 linija metroa) i nebrojeno mnogo restorana i klubova.

Međutim, uprkos tome što deluje skoro pa savršeno, Madrid je jedan od retkih gradova koji je na nas ostavio prilično mlak utisak. Možda jer je non-stop padala kiša u gradu za koji su nam rekli da je uvek sunčan, možda jer smo pre španske prestonice proveli pet dana u magičnom Lisabonu ili možda jer smo mi imali prevelika očekivanja, Madrid smo napustili sa osećajem da mu nešto fali.

Statua Filipa III na Glavnom trgu.

S druge strane, upravo zbog odsustva tog nečeg nedefinisanog što neke druge metropole svrstava u najpopularnije turističke destinacije na Starom kontinentu, Madrid se čini kao odlično mesto za život. Jednostavno, španska prestonica ima da ponudi sve ono što je ljudima potrebno za visok kvalitet života — ali joj manjka onog nečeg što turistički epicentri Evrope imaju u izobilju.

Naravno, ovo ne znači da Madrid ne vredi posetiti ili da se vama neće svideti, samo da nas nije oduševio kako mnoga druga mesta jesu. U nastavku ovog vodiča ćemo pokušati da vam približimo Madrid kako smo ga mi doživeli i pričati o svemu onome što treba da znate pre putovanja u glavni grad Španije.

Šta videti u Madridu

U Madridu smo proveli 4 dana, više nego dovoljno da vidimo skoro sve bitne i manje bitne atrakcije u gradu, sednemo u mali milion kafića i restorana i prošpartamo centrom uzduž i popreko nekoliko puta. Iako znamenitosti u španskoj prestonici mogu da se obiđu za dva dana, svakako savetujemo da ostanete makar jedan dan duže, ako ništa makar da isprobavate hranu i pijuckate sangriju ili tinto de verano (crveno vino i limunada) na nekom od poznatih gradskih trgova.

Zlatni trougao umetnosti

Madrid je svetski poznat po tri muzeja koja se nalaze duž Paseo del Prada, jednog od glavnih gradskih bulevara, i koja čine takozvani Zlatni trougao umetnosti: Prado, Muzej kraljice Sofije i Muzej Tisen Bornemisa.

Iako toplo prepočujemo da posetite sva tri, ukoliko imate vremena samo za jedan, definitivno idite u Prado, verovatno jedino mesto koje zaista ne treba da propustite u Madridu. Ukoliko imate vremena za dva, onda Prado i Muzej kraljice Sofije. Muzej Tisen Bornemisa je naravno isto sjajan, ali možete i da ga preskočite posle obilaska Prada.

Muzej Prado, glavni ulaz.

S obzirom na to da je Prado najpopularnija turistička atrakcija u čitavom gradu, ne čudi mnogo da su redovi za karte uglavnom poduži i da se zbog toga savetuje kupovina ulaznica putem interneta. Isto važi i za Muzej kraljice Sofije. Doduše, moramo da napomenemo da redova uopšte nije bilo tokom našeg boravka u Madridu — i da smo čak uspeli da uđemo u Prado besplatno.

Sva tri muzeja imaju određene termine kada je ulaz besplatan, a da biste uspeli da zapravo uđete u neki, definitivno savetujemo da stanete u red makar sat vremena pre nego što počnu da puštaju unutra. Takođe imajte u vidu i da 2 sata nikako nisu dovoljna za Prado, pa je možda bolje da probate da uđete besplatno u Muzej kraljice Sofije.

Muzej kraljice Sofije

Smešten nedaleko od Atoča železničke i metro stanice u zgradi nekadašnje glavne bolnice i nazvan po prethodnoj španskoj kraljici i majci današnjeg kralja Filipa VI, Muzej kraljice Sofije (Reina Sofia) sadrži fenomenalnu kolekciju španske umetnosti iz 20. veka, uključujući radove svetski čuvenih majstora poput Salvadora Dalija i Pabla Pikasa. U muzeju su još izloženi španski velikani poput Žuana Miroa, Huana Grisa i Luisa Gordilja, kao i nekolicina stranih umetnika poput Maksa Ernsta, Vasilija Kandinskog i Dijega Rivere.

Pikaso i Dali u Muzeju Kraljice Sofije.
  • Radno vreme: 10:00 – 21:00 (ponedeljak, sreda, četvrtak, petak, subota); 10:00 – 14:30 (nedelja); muzej ne radi utorkom
  • Cena ulaznice: 12 EUR
  • Besplatan ulaz: 19:00 – 21:00 (ponedeljak, sreda, četvrtak, petak, subota) i 12:30 – 14:30 (nedelja)
  • Zvanični sajt muzeja: https://www.museoreinasofia.es/en
Ovde možete da kupite ulaznice za Muzej kraljice Sofije:

Muzej Tisen Bornemisa

Nastao iz privatne kolekcije nemačko-mađarskog barona Tisena Bornemise (koja je prvobitno bila izložena u Švajcarskoj), ovaj muzej sadrži preko 1,600 umetničkih dela nastalih tokom osam vekova, od 14. veka pa sve do današnjih dana. Neki od najpoznatijih slikara čija dela se nalaze u Muzeju Tisen Bornemisa su Ticijan, Tintoreto, Direr, Karavađo, Rubens, Rembrant, Kanaleto, Goja, Mone, Sezan, Van Gog, Tuluz-Lotrek.

Sezan, Polok i Kokoška u Tisenu.
  • Radno vreme: 10:00 – 19:00 (utorak – nedelja); 12:00 – 16:00 (ponedeljak)
  • Cena ulaznice: 13 EUR
  • Besplatan ulaz: 12:00 – 16:00 (ponedeljak)
  • Zvanični sajt muzeja: https://www.museothyssen.org/en

Prado

Sa neverovatno bogatom kolekcijom evropskih umetničkih dela nastalih od 12. veka pa sve do početka 20. veka i još impresivnijom zbirkom španske umetnosti, Nacionalni muzej Prado je jedan od najboljih i najposećenijih muzeja na svetu. Prado je osnovan sa dva cilja, da se izlože umetnička dela koja pripadaju kruni i da se ostatku Evrope dokaže da je španska umetnost podjednako dobra kao i umetnost drugih zemalja.

Ispred muzeja Prado. Unutra inače nije dozvoljeno fotografisanje.

Muzejska zbirka, koja je prvobitno sačinjavala manje od 2,000 dela, danas obuhvata preko 20,000 radova i uključuje Goju, El Greka, Rubensa, Velaskeza, Boša, Ticijana, Tintoreta, Direra, Rafaela, Karavađa, Rembranta i mnoge, mnoge druge.

  • Radno vreme: 10:00 – 20:00 (ponedeljak – subota); 10:00 – 19:00 (nedelja)
  • Cena ulaznice: 15 EUR
  • Besplatan ulaz: 18:00 – 20:00 (ponedeljak – subota) i 17:00 – 19:00 (nedelja)
  • Zvanični sajt muzeja: https://www.museodelprado.es/en
Ovde možete da kupite ulaznice za Prado:

Gradski trgovi

Madrid ima nekoliko velikih trgova na kojim ili oko kojih su grupisane turističke atrakcije i drugi sadržaji koji u podjednakoj meri privlače i strance i lokalce. Sledi pregled 6 najvažnijih trgova u španskoj prestonici.

Glavni trg

Plaza Mayor je prostrani pravougaoni trg u istorijskom centru Madrida, podignut u 17. veku na mestu gradske pijace. Okružen uniformisanim građevinama, od kojih je najupečatljivija zgrada nekadašnje glavne pekare, trg još krasi konjanička statua kralja Filipa III, monarha za vreme čije vladavine je sagrađen. Zanimljivo je da postoji čak 10 mesta na kojima može da se uđe ili izađe sa trga, od čega su 9 kapije koje nose imena poput Sal, Toledo i Zaragoza.

Plaza Mayor je poznat i po božićnom marketu, koji se na trgu održava preko 150 godina. Kada smo mi bili u gradu, tek su počeli da ga sređuju za praznike.

Još je korisno znati da se na minut od trga nalazi pijaca San Migel, gurmanska pijaca posebno popularna među turistima jer se unutra može isprobati tradicionalna španska kuhinja (po paprenim cenama). Ukoliko želite da obiđete klasičnu pijacu, u centru ima Anton Martin zatvorena pijaca, pored koje se nalazi jedan od najstarijih bioskopa u Madridu, otvoren davne 1923. godine.

Bioskop Dore nam je posebno bio simpatičan zato što nam se jedna mačka zove Dora. 🙂

Puerta del Sol

Iako nije glavni trg, Puerta del Sol je verovatno najčuveniji trg u Madridu, poznat po 3 stvari — nultoj tački od koje se računaju sve udaljenosti u zemlji, satu čija zvona označavaju početak nove godine i skulpturi medveda sa drvetom.

Pošto se ovde nalazi nulta tačka u Španiji, moglo bi se reći da je Puerta del Sol simbolički centar zemlje, zbog čega se na njemu često održavaju protesti, uglavnom protiv nasilja i ratova. Nulta tačka je obeležena plaketom na pločniku, koju nismo uspeli da slikamo jer je oko nje već bilo milion ljudi.

Skulptura medveda i drveta na Solu.

Ovaj trg je izuzetno bitan i tokom proslave nove godine. Naime, osim što španska nacionalna televizija od 60ih godina prošlog veka prenosi doček baš sa Puerta del Sola, trg je mesto gde je nastao običaj poznat pod imenom 12 grozdova kada sat na nekadašnjoj zgradi glavne pošte krene da odbrojava sekunde do nove godine, Španci treba da pojedu 1 grozd za svaki otkucaj sata.

Najzad, na trgu je podignuta skulptura medveda koji stoji na zadnjim šapama i jede jagode sa drveta, što je inače grb Madrida još od 13. veka. Skulptura je podignuta 1967. godine, postavši jedan od simbola grada a danas je možete naći na skoro svim suvenirima.

Trg Svete Ane

Trg Svete Ane je jedan od najsimpatičnijih mesta u gradu, koji se nalazi u takozvanoj Književničkoj četvrti. Na samom trgu su postavljeni spomenici pisca i dramaturga Pedra Kalderona de la Barke i pesnika Federika Garsije Lorke, a okolo možete videti najstarije pozorište u gradu i grandiozni hotel ME Madrid Reina Victoria, koji se nažalost proslavio kao omiljeni hotel toreadora.

Spomenik Lorki i hotel na trgu Svete Ane.

Nedaleko od ovog trga, u istoj četvrti, naići ćete na ulicu Huertas, koja je karakteristična po tome što su na pločniku ispisani citati španskih pisaca poput Servantesa i Lope de Vege. Pošto su u ovom delu grada i živeli neki španski književnici, u Književničkoj četvrti postoji i muzej Lope de Vege, koji je besplatan za sve, samo morate unapred da najavite koji termin posete vam odgovara.

Trg Sibeles

Verovatno najgrandiozniji od svih trgova u Madridu, Sibeles je postao svojevrsan simbol grada, pre svega zbog bajkovite Sibeles palate i fontane koja se nalazi ispred nje. Verovali ili ne, velelepna Sibeles palata, koja se još zvala Palata komunikacija i Palata telekomunikacija, je do skoro bila glavna pošta, pre desetak godina postavši zgrada gradske većnice.

Ufotkano iz 26 pokušaja, kada nije više bilo 100 automobila u kadru. 🙂

Ispred ovog kompleksa od dve građevine je izgrađena podjednako raskošna fontana koja prikazuje anatolijsku boginju Kibelu i oko koje se fudbaleri Real Madrida tradicionalno okupljaju da proslave pobede. Pošto trg Sibeles zapravo nije pravi trg nego saobraćajni čvor fontani ne možete prići izbliza.

Trg Kolon

Posvećen Kristoferu Kolumbu po kome je i dobio ime, trg Kolon je poznat po spomeniku ovom moreplovcu i istraživaču postavljenom na vrhu izuzetno visokog stuba i najvećoj zastavi Španije u zemlji, dimenzija 14m x 21m, koja je koštala oko 400,000 evra.

Na trgu je još izgrađen nimalo impresivan spomenik otkrićima koji slavi Kolumbov pronalazak Amerike, fontana sa kaskadama i gradski kulturni centar, koji se nalazi ispod trga. Blizu Kolona je i Hard Rock Cafe.

Trg Kolon i skupocena španska zastava.

Iskreno, osim ukoliko baš ne znate šta ćete sa sobom u Madridu, ovaj trg slobodno možete i da preskočite, mada priznajemo da je moguće da izgleda mnogo lepše po sunčanom danu ili uveče kada se fontana osvetli.

Trg Španije

Trg Španije je još jedan popularan gradski trg u čijem centru se nalazi spomenik Migelu Servantesu, ispred kojeg je napravljeno i veštačko jezerce. Džinovski spomenik prikazuje Servantesa i glavne junake njegovog najslavnijeg romana, Don Kihota i Sančo Pansu, kao i simboličke figure pet kontinenata kako čitaju piščeva dela i španske književnosti.

Ovo je sve što smo videli od Trga Španije pošto se renovirao tokom naše posete gradu.

Trg se nadovezuje na dva poznata solitera, Madridski toranj i Hotel Španija. Nažalost, mi smo od čitavog trga videli jedino ova dva nebodera pošto se sve ostalo renoviralo (radovi na trgu su u međuvremenu završeni).

Kraljevska palata

Kao što znate, Španija je jedna od sedam preostalih kraljevstva u Evropi, pa je donekle i logično da je zvanična rezidencija kraljevske porodice u Madridu među najposećenijim atrakcijama u gradu.

Međutim, iako je palata zvanična rezidencija španskih monarha, poslednji kralj koji je u njoj živeo je Alfonso XIII, koji je vladao do proglašenja Druge republike 1931. godine. Od tada se palata koristi samo za državne ceremonije, izuzev u periodu od 1936. do 1939. godine kada je u njoj živeo drugi i poslednji predsednik republike.

Sa jedne strane džinovske palate.

Palata, čiji delovi su danas otvoreni za javnost, je okružena sa dva trga — Plaza de la Armeria i Plaza de Oriente.

Plaza de la Armeria je prostran trg koji razdvaja ulaz u palatu i Almudena katedralu, glavnu gradsku katedralu završenu tek 1993. godine. U ovoj katedrali su se kralj Filip VI i kraljica Letisija venčali 2004. godine.

Almudena katedrala.

Sa druge strane palate se nalazi monumentalna Plaza de Oriente kojim dominira statua kralja Filipa IV, okrenuta ka pozorištu Real.

  • Radno vreme: 10:00 – 18:00 od ponedeljka do subote i 10:00 – 16:00 nedeljom
  • Cena ulaznice: 14 EUR
  • Besplatan ulaz: od ponedeljka do četvrtka od 17:00 – 19:00
  • Zvanični sajt: https://www.patrimonionacional.es/en
Ovde možete da kupite ulaznice za palatu:

Park Buen Retiro

Park Buen Retiro ili samo El Retiro je najčuveniji park u Madridu, smešten u samom centru grada, nedaleko od muzeja Prado i odmah pored Alkala kapije iz 18. veka, prve trijumfalne kapije sagrađene u Evropi nakon pada Rimskog carstva.

Alkala kapija, odmah kod glavnog ulaza u Retiro i na par minuta od Sibelesa.

Park, koji je sve do 19. veka bio u vlasništvu španske kraljevske porodice, danas je jedno od posećenijih mesta u gradu, ne samo zato što je zelena oaza u srcu Madrida nego i zato što se u njemu nalazi nekoliko bašti, veštačko jezero po kome se posetioci mogu provozati čamcima i građevine koje su date gradskim muzejima na korišćenje, poput Kristalne palate, staklenog paviljona i ogranka muzeja Kraljice Sofije.

Veštačko jezero u parku.

Još treba spomenuti i da je ovaj ogromni park poznat po fontani palog anđela sa skulpturom Lucifera u centru. Inspirisana stihovima iz Miltonovog Izgubljenog raja, ova skulptura je jedini spomenik đavolu na svetu — koji se inače nalazi na nadmorskoj visini od 666 metara.

Spomenik Luciferu.

Egipatski hram Debod

Debod je egipatski hram izgrađen blizu Asvana u 2. veku pre nove ere — a koji je krajem 70ih godina prošlog veka premešten u Madrid, u park Oeste. Iako mnogi misle da su Španci oteli ovaj hram, istina je da je Egipat poklonio Debod Španiji u znak zahvalnosti za pomoć koju je kraljevina pružila u spasavanju Abu Simbel hramova.

S obzirom na veličinu hrama, Debod je morao da bude sasvim razmontiran u transportu, da bi na kraju u Madridu bio sklopljen na drugačiji način od onoga kako je prvobitno napravljen.

Deo egipatskog hrama.

Iako je Debod jedan od retkih hramova iz starog Egipta koji se nalazi u Evropi, moramo da priznamo da nismo bili oduševljeni ovom građevinom, ne toliko zbog samog hrama koliko zbog toga što mu upadljivo nije mesto u parku u centru Madrida. Savetujemo da ga obiđete jedino ako vas jako, jako zanima egipatska istorija ili ako imate dosta vremena u španskoj prestonici.

Do hrama je najlakše doći peške od Kraljevske palate ili od Španskog trga. Ulaz se ne plaća, ali se čeka na red za obilazak jer u građevini u isto vreme ne sme da bude više od 10-15 ljudi.

Gran Via

Gran Via je glavna šoping ulica u gradu dugačka 1,3 km koja praktično ide od trga Sibeles pa sve do trga Španije. U ovoj ulici možete da vidite neke od najlepših građevina u Madridu u kojima su danas uglavnom smešteni hoteli i prodavnice.

Gran Via noću.

Zgrada Metropolisa je verovatno najčuvenija građevina u ulici, sagrađena na samom početku 20. veka za potrebe jedne osiguravajuće kuće. Zgrada Telefonika je još jedna poznata građevina, inače jedan od prvih nebodera u Evropi koji je sa visinom od 89 metara u vreme kada je sagrađen (1926. godine) bio najviša zgrada na kontinentu.

Metropolis zgrada.

Gran Via inače nosi nadimak španski Brodvej zbog velikog broja pozorišta u kojima osim predstava možete da gledate stendup komičare, balet ili flamenko. Jasno je da u ulici, jednoj od glavnih atrakcija u Madridu, ima i pregršt restorana i barova za svačiji ukus.

Koliko košta putovanje u Madrid

Nakon što smo nabrojali znamenitosti koje ne treba propustiti u glavnom gradu Španije, verovatno vas zanima koliko košta samostalno putovanje u Madrid.

S obzirom na to da je Madrid udaljen od nas nešto preko 2,500 kilometara, najlakše je do njega doći avionom — mada je naravno moguće i kolima ukoliko imate višak vremena i dosta para za gorivo.

Iz Beograda postoje direktni letovi do Madrida (Air Serbia), ali su povratne avio karte retko ispod 200 evra po osobi. Ukoliko želite da prođete jeftinije, savetujemo da gledate letove iz Temišvara, Sofije ili Budimpešte, u zavisnosti od toga koji vam je grad bliži. Naravno, da biste našli jeftine avio karte kod low cost avioprevoznika, neophodno je da ih kupite dosta ranije, pogotovo ukoliko planirate putovanje tokom vrhunca sezone.

Pošto smo mi u sklopu jednog putovanja išli u Lisabon i u Madrid, nismo kupovali povratne karte. Međutim, karte u jednom pravcu za dve osobe smo platili 40 evra i dodatno smo uzeli još jedan veliki komad prtljaga (20 kg) za 25 evra. Dakle, sve ukupno 65 evra za dve karte u jednom pravcu i čekirani prtljag.

Što se tiče smeštaja, ne možemo puno da vam pomognemo pošto smo mi odseli kod prijatelja u Madridu. Ono što smo gledali na Booking.com nam se činilo prilično skupo, mada smo samo bacili pogled na cene i to svega par dana pre nego što smo krenuli na put. Ukoliko dosta ranije bukirate smeštaj, moguće je naći hotel ili apartman i za manje od 80 evra po noći, mada je primetno slabašna ponuda povoljnog smeštaja.

Cene ulaznica smo već nabrojali i iako nisu niske za glavne muzeje, dobra stvar je što svugde možete da uđete besplatno određenim danima ili u određeno vreme. Ovo podrazumeva i čekanje u redu i manje vremena u samom muzeju, ali je svakako moguće uštedeti novac na kartama.

Cene hrane i pića su iznenađujuće pristojne. Moramo da priznamo da smo očekivali da su restorani i kafići po Madridu mnogo skuplji, ali se ispostavilo da su cene slične ili samo malo više nego u centru Beograda. Cene hrane se kreću između 10 i 20 evra po obroku, s tim da doručak košta do 5 evra, malo pivo ili čaša vina su između 3 i 5 evra, kafa i čaj između 1.5 i 3 evra. Voda sa česme u Madridu je dobra za piće, tako da možete da ponesete staklenu flašu i punite je po potrebi.

Na kraju je ostalo još da se osvrnemo na cene prevoza. Kao što smo već spomenuli, Madrid ima sjajnu mrežu prevoza, sa 13 linija metroa. Tokom boravka u glavnom gradu Španije, mi smo samo koristili metro pošto postoje metro stanice blizu apsolutno svih znamenitosti. Iako je metro u Madridu odličan, nije baš najlakše snaći se sa kupovinom karata, makar prvi put. Naime, cena karte zavisi od nekoliko faktora, uključujući i kojom linijom hoćete da se vozite i koliko stanica idete.

U zoni A i ML1, koje zapravo obuhvataju čitav centralni deo Madrida, cene pojedinačnih karata se kreću između 1.5 i 2 evra, u zavisnosti od broja stanica.

  • 1-5 stanica: 1.5 EUR
  • 6 stanica: 1.6 EUR
  • 7 stanica: 1.7 EUR
  • 8 stanica: 1.8 EUR
  • 9 stanica: 1.9 EUR
  • 10+ stanica: 2 EUR

Kada kupujete pojedinačnu kartu na automatima koji se nalaze u svim metro stanicama, morate da označite stanicu do koje idete i na osnovu toga plaćate kartu.

Ukoliko idete izvan centralne gradske zone, kombinovana karta koja važi u čitavom gradu, na svim linijama i u svim zonama košta 3 evra. Ukoliko idete do aerodroma, plaćate još 3 evra.

Pošto je sve ovo prilično komplikovano, savetujemo da kupite kartu za 10 vožnji po ceni od 12.20 EUR. Sa ovom kartom, koja takođe važi samo u zoni A i ML1, ne morate da razmišljate koliko stanica idete, samo je očitavate na aparatu pri ulasku u metro stanicu. Kombinovana karta sa 10 vožnji koja važi u čitavom gradu (opet bez aerodroma) košta 18.30 EUR.

Iako vam se možda čini da je metro skup u Madridu, treba znati da su glavne atrakcije u gradu zaista relativno blizu jedna druge, tako da ih je moguće sve obilaziti peške. Ukoliko ste smešteni negde u centru, sasvim je sigurno da vam neće trebati više od 1 karte sa 10 vožnji.

To bi bilo to što se tiče našeg vodiča za Madrid. Ako imate još neka pitanja u vezi sa putovanjem u glavni grad Španije, slobodno nam se javite i daćemo sve od sebe da vam pomognemo. Ako vam se dopada naš blog, pratite nas na Instagramu. Hvala na čitanju — do sledećeg teksta!

12 Komentara na “Savršeno nesavršeni Madrid

  1. Hvala na ovom lepom i korisnom clanku,divno je sto delite vase utiske i iskustva sa nama,divni ste!Zelim Vam jos mnogo lepih i interesantnih putovanja!

  2. Kada se kupi paket 10 voznji za metro da li prilikom presedanja mora ponovo da se provlaci kartiza za novu voznju ili prva vazi i za presedanje dok se ne napusti metro stanica ? Hvala unaped

    1. Karta važi sve dok ne izađete iz stanice, tako da sa jednom kartom možete da presedate koliko god puta želite.

          1. Pretpostavljam da ce trebati posto za mesec dana idem istu turu kao sto ste vi isli Lisabon – Madrid… Pa sad kao sta budem proucavao verovatno da ce negde biti sitnih nejasnoca 🙂 Zanima me jos vezano za metro kartu za aerodrom u Madridu… Citam da tu ide kao neka nadogradnja na onih paket 10 karata… Kako se kupuje ta karta ? Kao zasebna karta ili treba da uplatim vise novca na onih 10 karata pa da mi vazi i u smeru aerodrom ? I jos jednoj pitanje, na istoj metro stanici se izlazi za terminale 1 , 2 i 3 ? Aeropuerto T1, T2, T3 , lini metroa br 8 ? Hvala jos jednom na odgovorima i na kvalitetnom opisu destinacije…

  3. Citam da metro karta za aerodrom ide u vidu neke dopune ako se uzme onaj paket od 10 karata… Da li se ta karat kupuje kao zasebna ili se uplati nesto vise novca na onih 10 pa onda vezi i za aerodrom ? I koji je sistem za besplatan ulazak u prado i muzej kraljice sofije ? Samo se prosto stane u red u besplatnom terminu i ulazi ili treba obezbediti neku kartu ranije? Koliko onda ranije treba stati u red da bi se sigurno uslo ? Hvala jos jednom

    1. Ćao Damire,

      Odgovaramo sa zakašnjenjem jer smo na putu. Sa aerodroma je obavezna doplata od 3 EUR (uplaćujete na istu karticu na koju uplaćujete 10 vožnji). Što se tiče muzeja, treba samo da stanete u red, ali računajte da treba da ste u redu bar sat vremena ranije (možda i sat i po, dva ako idete tokom sezone).

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *