Skip to content
  • Srbija
  • Evropa
    • Austrija
    • Belgija
    • Belorusija
    • Bugarska
    • Bosna i Hercegovina
    • Crna Gora
    • Estonija
    • Finska
    • Francuska
    • Holandija
    • Hrvatska
    • Italija
    • Kipar
    • Letonija
    • Lihtenštajn
    • Litvanija
    • Luksemburg
    • Malta
    • Nemačka
    • Poljska
    • Portugal
    • Rumunija
    • Rusija
    • San Marino
    • Severna Makedonija
    • Slovačka
    • Slovenija
    • Španija
    • Švajcarska
    • Turska
    • Ukrajina
    • Vatikan
  • Daleke destinacije
    • Azerbejdžan
    • Indija
    • Izrael
    • Južnoafrička Republika
    • Kambodža
    • Katar
    • Kolumbija
    • Kuba
    • Tajland
    • Ujedinjeni Arapski Emirati
  • Putnički kutak
  • O Nama
Meni
zajedno oko sveta logo
  • Srbija
  • Evropa
    • Austrija
    • Belgija
    • Belorusija
    • Bugarska
    • Bosna i Hercegovina
    • Crna Gora
    • Estonija
    • Finska
    • Francuska
    • Holandija
    • Hrvatska
    • Italija
    • Kipar
    • Letonija
    • Lihtenštajn
    • Litvanija
    • Luksemburg
    • Malta
    • Nemačka
    • Poljska
    • Portugal
    • Rumunija
    • Rusija
    • San Marino
    • Severna Makedonija
    • Slovačka
    • Slovenija
    • Španija
    • Švajcarska
    • Turska
    • Ukrajina
    • Vatikan
  • Daleke destinacije
    • Azerbejdžan
    • Indija
    • Izrael
    • Južnoafrička Republika
    • Kambodža
    • Katar
    • Kolumbija
    • Kuba
    • Tajland
    • Ujedinjeni Arapski Emirati
  • Putnički kutak
  • O Nama
Hit enter to search or esc to close
Početna / Daleke destinacije • Kolumbija / Bogota — kraljica Anda i lošeg vremena
Posted inDaleke destinacije Kolumbija

Bogota — kraljica Anda i lošeg vremena

Posted - Kaća&Marko Posted on 19.07.2019.
0

Glavni i najveći grad Kolumbije, Bogota je smeštena na visoravni u Andima, najdužem planinskom lancu na svetu koji se prostire zapadnom obalom Južne Amerike. Ušuškana na 2,640 metara nadmorske visine, Bogota je i treći najviši grad na planeti, odmah iza Kvita i La Paza.

Osim neobičnog geografskog položaja, Bogota je poznata i kao multikulturni centar etnički raznolike Kolumbije, mesto gde možete najbolje da spoznate sve ono što je ovu zemlju oblikovalo kroz vekove.

U nastavku ovog putopisnog vodiča ćemo se osvrnuti na sve ono bez čega priča o Bogoti ne bi bila potpuna, od legende o El Doradu i španskoj kolonizaciji do najbitnijih znamenitosti i najzanimljivijih atrakcija u gradu.

Vreme je za istraživanje Bogote. 🙂

El Dorado

Iako su domoroci naseljavali prostor današnje Bogote mnogo pre dolaska Španaca, priča o ovom gradu zapravo počinje sa kolonizatorima i legendom o El Doradu.

Naime, kada su došli u Južnu Ameriku početkom 16. veka, Španci su čuli glasine o domorodačkom poglavici koji je toliko bogat da se svako malo kupa u jezeru prekriven zlatnim prahom, usput bacajući zlato i dragulje u vodu da odobrovolji podvodno božanstvo.

Prvobitno opisujući samo poglavicu, El Dorado je ubrzo postao sinonim za sakriveni grad pun zlata negde visoko u Andima.

Verujući u postojanje El Dorada, španski konkvistador Himenez de Kesada 1537. godine kreće u potragu za mitskim gradom. Umesto El Dorada, međutim, Kesada godinu dana kasnije stiže do Bakate, naseobine Muiska indijanaca. Bakata, ili na domorodačkom jeziku Gospa Anda, postaje Santa Fe de Bogota, prestonica Kraljevine Nove Granade.

Poglavica koji baca zlato u Guatavitu, osnova za mit o El Doradu. Eksponat iz Muzeja zlata.

I tako je nastala Bogota.

Što se tiče El Dorada, Kesada je našao sveto jezero Muiska Indijanaca — jezero Guatavita, udaljeno svega 60 kilometara od današnje Bogote. Par godina kasnije su konkvistadori pokušali da isisaju vodu iz jezera, ali ne našavši onoliko zlata koliko su očekivali da će naći, verovali su da je El Dorado i dalje tamo negde.

Neverovatno talentovani za izradu zlatnih predmeta, Muiska Indijanci su bili ubijani, porobljeni, opljačkani i korišćeni kao radna snaga. Iako se ne zna tačno, procene su da ih je bilo između pola miliona i 3 miliona pre dolaska Španaca. Danas ih ima oko 15,000 u celoj Kolumbiji.

Muiska Indijanci jesu inače imali zlato i bili jako vični u pravljenju raznih predmeta od zlata, ali ovaj plemeniti metal nisu posmatrali kao pokazatelj materijalnog bogatstva; za njih, zlato je predstavljalo vezu sa božanstvima, nešto što daruju višim silama zarad mira i harmonije u svom društvu.

Bogota danas

Bogota je kroz istoriju imala uspone i padove, baš kao i čitava Kolumbija. Nažalost, i zemlju i grad su obeležili kriminal i nasilje po kojima su i dan danas nadaleko poznati, bilo da pričamo o građanskim ratovima, narko kartelima ili gerilskim pokretima.

Iako ima neslavnu reputaciju, međutim, Kolumbija se polako ali sigurno transformiše u jednu relativno mirnu i sigurnu zemlju — a zajedno sa njom i Bogota (više o ovome pročitajte u našem tekstu o tome šta treba znati pre putovanja u Kolumbiju).

Bogota je danas čuvena po odličnoj uličnoj umetnosti.

Izuzev možda Medeljina, ova transformacija nigde nije toliko očigledna kao u kolumbijskoj prestonici. Nekada jedan od gradova sa najvišom stopom nasilja na planeti, Bogota je danas grad za koji stvarno može da se kaže da je moderan, kosmopolitski, možda čak i bezbedan.

Infrastruktura je pristojna, javni prevoz zadovoljavajući, ulična umetnost jedna od najboljih na svetu, muzička scena nadaleko poznata i hvaljena, muzejske postavke savršeno uređene, atrakcije lepo održavane, cene sasvim korektne i za naš standard, ljudi uglavnom fini i nenapadni. Čak su i (legalni) taksisti pošteni. To su samo neki od razloga zašto treba posetiti Bogotu.

Svirka kod katedrale. 🙂

Isto tako treba imati u vidu da u Bogoti živi preko 7 miliona ljudi, da ima groznih krajeva, da retko ko priča engleski, da su politički nemiri i demonstracije česta pojava, da je putovanje u Južnu Ameriku drugačije od putovanja u Evropu ili čak Aziju i da na kraju krajeva glavni grad Kolumbije još uvek nije najprivlačnija destinacija za turiste.

Sigurnost u Bogoti

Bogota je sasvim sigurno danas bezbednija nego ikad, ali to ne znači da je skroz sigurna ili da je sigurna poput mnogih evropskih gradova. U Bogoti i dalje postoje delovi grada u koje turisti zaista ne treba da zalaze, ali s druge strane, apsolutno sve što može da vas zanima kao turistu je smešteno u četvrtima koje su (relativno) bezbedne.

Kao turista, možete da budete meta džeparošima i sitnim kriminalcima, pogotovo noću, pogotovo ako idete negde sami. Jedna od najlepših gradskih četvrti, Kandelarija je divna danju, ali se savetuje poseban oprez noću.

Bogota možda nije najsigurniji grad na svetu, ali nije ni da smo se osećali ugroženo u Kolumbiji.

Mi nismo nešto lutali po centru Bogote nakon zalaska sunca, ali nismo ni primetili da se ulice isprazne uveče, daleko od toga. Osim centra, treba biti obazriv i kod brda Monserate, tačnije nikako ne treba ići odatle peške nazad u centar.

Ipak, turisti mogu koliko toliko da odahnu jer gradske vlasti aktivno rade na suzbijanju svake vrste kriminala. Zato ne treba da vas začudi kada vidite policiju i vojsku na svakom ćošku u centru grada.

Jedini incident kome smo prisustvovali jeste kada smo kod Muzeja zlata naišli na odrpanog čoveka koji je urlikao na ljude i vitlao nožem. Srećom, policija je bila tu, tako da je čovek bacio nož čim je video policajce kako idu ka njemu (sa repetiranim pištoljima, da dodamo).

Možda je ne zamišljate tako, ali Bogota je puna modernih hotela i visokih nebodera. Ovo iza je hotel u kome smo mi bili. 🙂

Još nešto što treba znati jeste da se demonstracije i politička okupljanja često dešavaju u Bogoti. Par dana pre nego što smo došli u Kolumbiju su bili protesti u centru grada. Da bi sprečili dalje nemire, vlasti su ogradile deo Trga Bolivar i poslale još više policajaca i vojnika na ulice.

Pre putovanja u Bogotu smo čitali i da taksi nije najbezbedniji vid prevoza. Mi smo s taksistima imali stvarno super iskustvo. Svako malo smo išli taksijem i niko nije ni pokušao da nas vozi dužim putem ili da nam naplati više.

O bezbednosti smo dosta razmišljali pri planiranju putovanja u Kolumbiju. Međutim, ispostavilo se da nismo imali razloga za brigu, makar ne u Bogoti.

Klima u Bogoti

Iako nam se jeste uvukla pod kožu, Bogota nije na nas ostavila sjajan prvi utisak — i to jedino možemo da pripišemo klimi u ovom delu zemlje.

Zbog svog geografskog položaja, na visini od 2,640 metara, jasno je da Bogota ne može da ima sjajnu klimu. Ali ipak je druga priča kada o tome čitate na netu i kada se nađete tamo.

Za razliku od Medeljina za koji se kaže da je grad večnog proleća, Bogota bi se najbolje mogla opisati kao grad večne jeseni. Najviše dnevne temperature ne prelaze 20 stepeni, prosek za čitavu godinu je nešto manje od 15 stepeni, a najmanje dnevne temperature retko padaju ispod 9 stepeni.

Ovo na papiru zvuči sasvim ok, ali je uživo prilično sumorno. Nisu čak ni temperature problem (mada je jako hladno čim padne mrak) koliko magla i kiša.

U Bogoti je maglovito oko 220 dana godišnje, što je, priznaćete, zaista mnogo. Oko 200 dana godišnje pada kiša, što je prilično nepodnošljivo.

Jedan sasvim običan dan u Bogoti.

Jasno, kada smo mi bili u Bogoti, kiša je padala svaki dan, čitav dan — pada dva sata, stane na pola sata, pada opet dva sata, stane na sat vremena i tako u krug. Istina je da smo mi išli u maju, u takozvanoj kišnoj sezoni (između marta i maja i oktobra i novembra), ali kada pogledate padavine tokom godine, videćete da kiša itekako pada i tokom takozvane suve sezone.

Što se tiče magle, brdo Monserate se u toku dana skoro uopšte ne vidi, pojavljujući se tek nekih sat, dva pre zalaska sunca. Nažalost, može da se desi i da dođete u Bogotu i da se magla ne raščisti uopšte tokom vašeg boravka.

Čitali smo i da ljudi nisu odlazili na Monserate zbog magle, što je stvarno velika šteta jer su pogledi sa Monseratea nešto najlepše što može da se vidi u Bogoti.

U svakom slučaju, na vremenske prilike niko ne može da utiče. Možda je nama ova večita jesen teže i pala jer smo u Bogotu došli iz sunčane, tropske Havane, ali svakako treba imati u vidu da vreme može da vam pokvari doživljaj grada, makar u nekoj meri.

Šta videti u Bogoti

Možda začuđujuće za ovako veliki grad, ali Bogotu je moguće laganim tempom obići za svega 2 dana. Istina je da u prestonici Kolumbije nema toliko znamenitosti kao u nekim drugim gradovima, ali atrakcije koje privlače turiste jesu sasvim dovoljne da lepo upoznate grad i naučite više o istoriji i kulturi podneblja.

Bogota je poznata i kao popularna destinacija za gurmane i ljubitelje dobrog provoda, pa ako vas i ovo zanima, u glavnom gradu Kolumbije možete provesti i duže vremena. Mi smo bili 5 dana, što se ispostavilo kao idealno da obiđemo sve što nas je zanimalo i da zapravo i odmorimo na putovanju.

Bogota, pogled sa Monseratea.

Evo koje atrakcije mislimo da ne treba propustiti u Bogoti.

Muzej zlata

Najbitniji i najposećeniji muzej u Kolumbiji, Muzej zlata (Museo del Oro) sadrži više od 55,000 artefakta od zlata i drugih materijala koji svedoče o istoriji naroda koji su živeli na teritoriji Kolumbije pre dolaska Španaca.

Ono malo što se zna o ovim pre-kolumbovskim kulturama se zna upravo zahvaljujući postavci ovog muzeja, a bitno je napomenuti da je blago koje je ovde izloženo samo mali deo onoga što je ostalo nakon vekovnog pljačkanja koje je sa sobom donela kolonizacija.

Muzej zlata, jedan od zanimljivijih muzeja koje smo posetili.

Najpoznatiji predmet u muzeju je zlatni čamac Balsa Muiska koji predstavlja ceremoniju bacanja zlata u jezero Guatavita, osnovu za mit o El Doradu.

  • Radno vreme muzeja: od 09:00 do 19:00 od utorka do subote i od 10:00 do 17:00 nedeljom
  • Cena ulaznice: 4,000 COP, nedeljom je ulaz besplatan
Na Trgu Santander, bela zgrada iza je Muzej zlata.

Muzej se nalazi u Kandelariji, odmah kod Trga Santander kojim dominira statua Franciska de Paule Santandera, borca za nezavisnost Kolumbije i predsednika Nove Granade, kako se Kolumbija nekad zvala. Ovo je i mesto odakle počinje većina besplatnih pešačkih tura po gradu.

Trg Bolivar

Glavni gradski trg od osnivanja Bogote, Trg Bolivar je ime dobio po Simonu Bolivaru, venecuelanskom revolucionaru koji je vodio borbe za nezavisnost Venecuele, Bolivije, Kolumbije, Ekvadora, Perua i Paname. Bolivar je poznat kao Oslobodilac zbog svoje uloge u oslobađanju Južne Amerike od španske vladavine.

Trg Bolivar — vide se katedrala i Palata pravde. Sredina trga je bila ograđena zbog ljudi koji su protestovali par dana pre nego što smo došli u Kolumbiju.

U samom centru trga se nalazi statua Bolivara, inače prva statua podignuta na javnoj površini u Bogoti. Trg okružuju neke od najlepših i najvažnijih građevina u gradu:

  • Glavna katedrala i nadbiskupija u Bogoti — Najveća katedrala u Kolumbiji, ova impozantna građevina je četvrti crkveni objekat podignut na istom mestu, gde su davne 1539. godine, samo godinu dana po osnivanju Bogote, Španci sklepali prvu primitivnu katedralu u gradu.
  • Zgrada gradske većnice — Ova džinovska, pravougaona, neoklasična palata je sediše gradonačelnika Bogote.
  • Nacionalni kapitol — U ovoj nekada velelepnoj a danas malo zapuštenoj građevini zaseda kolumbijski parlament.
  • Palata pravde — Sedište vrhovnog i ustavnog suda Kolumbije, Palata pravde je treća građevina podignuta na istom mestu. Prva je izgorela nakon ubistva političkog vođe Gaitana 1948. godine, a druga je uništena nakon upada gerilske grupe M19 (vrlo verovatno u dosluhu sa Pablom Eskobarom) 1985. godine.
Nacionalni kapitol koji se nalazi preko puta Palate pravde.

Smešten u scru Bogote, u centru Kandelarije, Trg Bolivar je oduvek igrao značajnu ulogu u političkim i drugim dešavanjima u Kolumbiji. Osim čestih demonstracija, trg je i glavno gradsko sastajalište, popularna turistička atrakcija i mesto održavanja raznih manifestacija.

Muzej Botero

Fernando Botero je najpoznatiji južnoamerički umetnik, zaslužan za osnivanje novog umetničkog pravca poznatog kao boterizam — prikazivanje ljudi i predmeta naglašenog volumena radi komičnog efekta ili kritike. Ili, ako sklonimo po strani to kako gospodin Botero opisuje svoj karakterističan stil, ovaj veliki umetnik slika i vaja isključivo debele ljude.

Sva Boterova umetnička dela su ovakva. 🙂

Ako želite da se upoznate sa njegovom umetnošću, ne postoji bolji način nego da posetite Boterov muzej u Kandelariji. Ovaj muzej je otvoren 2000. godine nakon što je Botero donirao Centralnoj banci Kolumbije 123 svoja umetnička dela i još 85 radova drugih velikana iz svoje privatne kolekcije (uključujući Dalija, Pikasa, Monea i Matisa) pod uslovom da muzej koji će držati ovu postavku zauvek ostane besplatan za sve.

I kako čovek da ne bude oduševljen Boterom? 🙂

Botero je takođe donirao 119 dela Muzeju Antiokije u svom rodnom Medeljnu, poklonivši gradu i 23 bronzane figure koje su postavljene na trgu ispred muzeja.

  • Radno vreme muzeja: od 09:00 do 19:00 ponedeljkom, sredom, četvrtkom, petkom i subotom; od 10:00 do 17:00 nedeljom; muzej ne radi utorkom
  • Cena ulaznice: besplatno

Ulična umetnost

Glavni grad Kolumbije je danas svetski poznat po izvanrednim grafitima. Delovi grada koji su nekada bili sivi i zapušteni su sada ukrašeni muralima lokalnih i internacionalnih uličnih umetnika.

Ovo je najuočljivije u određenim delovima Kandelarije, gde grafite možete videti na kolonijalnim zdanjima, modernim kućama, hostelima, radnjama i čak kulturnim instituacijama. U ovom delu grada, ulica Embudo je posebno čuvena po grafitima.

Grafiti se stvarno nalaze po celom gradu — i odlični su!

Nažalost, nije uvek bilo ovako. Samo deset godina ranije, 2011. godine, policija je ubila šesnaestogodišnjaka u nameri da spreči ulične umetnike da, kako su tada mislili, uništavaju grad.

Međutim, nakon protesta koje su poveli roditelji ubijenog tinejdžera i lokalni umetnici, stvari su se promenile. Grad je počeo da podržava i štiti lokalne umetnike, pretvorivši Bogotu u jedan od najukrašenijih gradova na planeti.

Da, imamo baš puno fotki kod grafita. 🙂

Grafite u Bogoti ne možete promašiti i ako sami šetate istorijskim centrom, ali ako želite da saznate više o uličnoj umetnosti u Kolumbiji, toplo savetujemo da krenete na grafiti turu (tura je besplatna, na kraju dajete napojnice).

Monserate

Izdižući se nad centrom Bogote i dominirajući gradskom panoramom, brdo Monserate se smatralo svetim mestom mnogo pre španske kolonizacije (Muiska Indijanci su Monserate zvali Babina noga). Danas je mesto hodočašća i najpopularnija turistička atrakcija u Bogoti.

Na vrhu Monseratea. 🙂

Hodočasnici se pre svega penju na Monserate zbog statue Palog Isusa koja je smeštena u crkvi na vrhu brda.

Sve je počelo tako što je Bratstvo Vera Kruz, religiozna grupa Španaca, sagradila crkvu na brdu u 17. veku i posvetila je Moreni, Devici od Monseratea, po kojoj je brdo i dobilo ime. U crkvu je doneta i statua Isusa skinutog sa krsta, koja je ubrzo postala popularnija od statue Morene.

Pogled na brdo Gvadalupe sa Monseratea.

Kao što rekosmo, vernici dolaze na Monserate zbog Palog Isusa. Turisti se, s druge strane, penju na planinu da bi uživali u spektakularnim pogledima na čitavu Bogotu.

Do vrha Monseratea, na nadmorskoj visini od 3,152 metra, može da se dođe žičarom, funikularom i peške (ovo se preporučuje samo ljudima koji su u izrazito dobroj kondiciji).

Nacionalni muzej Kolumbije

U Nacionalnom muzeju Kolumbije, jednom od najstarijih muzeja na kontinentu, izložene su postavke o istoriji, umetnosti i kulturi zemlje, od najranijih perioda pa sve do 21. veka. Zanimljivo je spomenuti i da je zgrada muzeja nekada služila kao zatvor i da su neke izložbene galerije smeštene u pređašnjim ćelijama.

Odmor nakon 3 sata provedenih u muzeju — BAŠ ima svašta da se vidi.

Muzej sadrži kolekciju od preko 20,000 predmeta, poput posmrtnih ostataka ljudi koji su živeli na teritoriji današnje Kolumbije pre nekoliko hiljada godina, artefakta koji su pripadali narodima koji su na ovim prostorima živeli pre dolaska konkvistadora, umetničkih dela od kolonijalnog doba pa do modernista poput Botera i eksponata koji prikazuju najvažnije događaje u skorijoj istoriji.

  • Radno vreme muzeja: od 10:00 do 18:00 od utorka do subote i od 10:00 do 17:00 nedeljom
  • Cena ulaznice: 3,000 COP

Šta još raditi u Bogoti

Ako se nađete u Bogoti, znamenitosti koje smo pobrojali su ono što stvarno ne treba da propustite. Međutim, ako imate još vremena u prestonici Kolumbije, predlažemo sledeće:

  • Osim najpoznatijih atrakcija u Kandelariji, u starom gradskom jezgru možete da obiđete još dve crkve, kolonijalnu Crkvu Svetog Franje i Crkvu Naše Gospe Karmen, simpatično zdanje čija je fasada prekrivena crveno belim prugama.
Crkva Naše Gospe Karmen.
  •  U Kandelariji se nalazi još jedan trg sa zanimljivom istorijom — Trg Čoro del Kevedo. Po predanju, španski osvajač Kesada je baš na ovom malecnom trgu osnovao grad Bogotu. Ulica Embudo poznata po grafitima vodi tačno do ovog trga.
  • Iako su pogledi sa Monseratea nenadmašivi, ni oni sa Kolpatrija tornja, treće najviše građevine u Kolumbiji, nisu loši. Opservaciona paluba se nalazi na 49. spratu.
Pogled sa Kolpatrije. Nažalost, u areni na slici se još uvek održava korida.
  • Moderni centar grada je smešten u delu Bogote koji se zove Zona Rosa. Ovde nema atrakcija, ali zato ima mnogo kafića, barova, restorana, noćnih klubova, prodavnica i tržnih centara. Svi veći internacionalni brendovi imaju lokale u ovoj četvrti.
  • Ljubiteljima prirode i turistima koji žele malo da se odmore od gradske vreve će se dopasti botanička bašta u Bogoti, inače najveća u zemlji.
Botaničku baštu stvarno vredi posetiti ako imate viška vremena. 🙂

***

Za kraj imamo samo da ispričamo još priču o čiči, tradicionalnom kolumbijskom piću koje možete probati na par mesta u Kandelariji.

Korišćena još u pre-kolumbovsko vreme u ritualima i posmatrana kao dar od bogova, čiča je bila posebno popularna u Bogoti u 18. i 19. veku, kada je u gradu postojalo preko 800 čičerija, mesta gde je siromašna radnička klasa mogla da se opusti uz omiljeno piće.

Međutim, povezujući konzumiranje čiče sa svim lošim što se u zemlji dešavalo početkom 20. veka, kolumbijska vlada je objavila rat ovom napitku, zapravo okrivljujući siromašno stanovništvo za sve društvene probleme. Čiča je tada bila kriva za sve, ponajpre za kočenje državnog napretka!

Opasna propaganda se vodila protiv čiče. Slikano u Nacionalnom muzeju.

Reklamirajući pivo kao zdravu alternativu i vodeći ozbiljnu kampanju protiv čiče, naglašavajuči da je konzumiranje čiče nehigijenski, da vodi ka nasilnom i raskalašnom ponašanju i da su zatvori puni ljudi koji vole čiču, vlada je konačno uspela da demonizuje ovo blago alkoholno piće. Nakon nereda u Bogoti 1948. godine, vlada je okrivila čiču za sveopšti haos i destrukciju i zakonski je zabranila.

Čiča verovatno jeste bila nehigijenska, imajući u vidu da se nekada davno pravila uz pomoć pljuvačke (ovo se promenilo sa dolaskom Španaca i korišćenjem šećerne trske, mada su ljudi i tada nastavili da je prave na tradicionalni način) i da se pritom pravila po podrumima i raznoraznim drugim prljavim mestima. Međutim, političari i bogataši nisu zato imali problem sa njom, nego zato što su želeli da narod odbaci svoje kulturno nasleđe da bi lakše i brže prihvatio promene.

Živeli! 🙂

Čiča je i dalje zakonski zabranjena, ali danas možete da je nađete na nekoliko mesta oko ulice Embudo i obližnjeg Trga Čoro del Kevedo. Za razliku od nebrojeno generacija koje su naseljavale ovaj prostor i htele da uguše sve što ima ikakve veze sa ljudima koji su ovde živeli pre nego što su Evropljani došli, današnji Bogoćani slave svoje kulturno nasleđe i žele da ga podele sa drugima — i zato, ako se ikada nađete u Bogoti, obavezno probajte piće bogova.

Pročitajte još:
Kartagena de Indijas — još jedna žrtva masovnog turizma

Ukoliko imate neka pitanja u vezi sa putovanjem u Bogotu, slobodno nam ostavite komentar ispod teksta. Ako vam se dopada naš sajt, zapratite nas na Fejsbuk stranici i Instragram profilu. Hvala na čitanju! 🙂

Prethodni članak Šta treba znati pre putovanja u Kolumbiju
Sledeći članak Priče iz Medeljina — Pablo Eskobar

Ostavite komentar

Odustani od odgovora

Naša Priča

Kaca i Marko

Dobrodošli na naš blog o putovanjima! Mi smo Kaća i Marko — i volimo da putujemo i pišemo o putovanjima. Na našem sajtu ćete naći iskrene utiske iz preko 40 zemalja, neobrađene fotke sa mesta koja smo posetili i savete za jeftina i odgovorna putovanja. Niko nas ne plaća da reklamiramo nešto, nemamo sponozore i ne pokušavamo da prodamo išta. Ako vam se sviđa ovo što radimo, ostavite nam komentar ispod tekstova, pustite nam poruku ili nas pratite na Instagramu.

Instagram

💰DUBAI — OSNOVNE INFORMACIJE: II DEO (CENE)💰

Kakve su cene u Dubaiju? Visoke — ali niže nego što smo očekivali. Nama su ulaznice za atrakcije bile ubedljivo najveći trošak, ali smo dosta para potrošili i na taksi. Taksi u gradu je jeftin, ali ako se vozite nekoliko puta dnevno, onda to ipak pojede dobar deo dnevnog budžeta. U restoranima smo jeli par puta — i to uglavnom u franšizama koje imaju i kod nas. Cene u restoranima brze hrane su malo skuplje nego kod nas. Dosta smo kupovali hranu u marketima — i iako je ovo najjeftinija varijanta, cene hrane su ipak više nego kod kuće. 

Evo kratak pregled koliko smo mi plaćali neke stvari u Dubaiju:

🚖Taksi:

Taksi vožnja 25 kilometara — 16 EU
Kraća vožnja — 3-5 EUR

🥖Cene u marketu:

Libanski pita hleb pakovanje — 0.80 EUR
Snikers dupli — 1.20 EUR
Jogurt 330ml — 1.50 EUR
Mesni narezak — 3 EUR
Salama slajs 80gr — 3.20 EUR
Sok od manga 1l — 2 EUR
Mali sok od manga — 0.60 EUR
Pakla cigareta — 3.50 EUR

🍕Kafići i restorani: 

Mali mango sok u Starbaksu — 4.5 EUR
Pecivo feta/spanać — 4 EUR
Srednja moka kafa — 6 EUR
Ceđeni mango u restoranu — 8 EUR
Gazirani sokovi limeka — 3 EUR
Pasta, dezert i 2 pića u Vapianu Dubai Mall — 37 EUR
Piza, limunada i pepsi u Madinat Jumeriah Trattoria — 33 EUR
Večera restoran (jako loš) Dubai Marina 2 glavna jela + 2 pića — 40 EUR

🍀Ako vam se dopada post, save & share! 🙏

#dubai #uae #emirati #putujemo #putopis #putovanja #zajednookosveta
🇦🇪DUBAI — OSNOVNE INFORMACIJE: I DEO🇦🇪

✈️Kako doći do Dubaija? Niskotarifna avio kompanija flydubai dva puta dnevno saobraća na relaciji Beograd-Dubai. Međutim, avio karte teško da mogu da se nađu ispod 300 evra. Ako hoćete da prođete jeftinije — i usput posetiti i Abu Dabi — onda savetujemo da putujete Wzzairom. Wizzair leti na relaciji Beograd-Abu Dabi 5 puta nedeljno, a karte mogu da se nađu i za 100 evra. 

🚇Kako doći od Dubaija do Abu Dabija? Najkomfornija opcija je taksi. Mi smo platili vožnju od hotela u Abu Dabiju do hotela u Dubaiju 300 AED, što dođe nekih 75 EUR. Kolima se putuje oko sat vremena. Ako nećete da plaćate taksi, možete da idete javnim prevozom. Zvanični aerodromski bus saobraća od aerodroma u Abu Dabiju do Ibn Batuta tržnog centra u Dubaiju na svakih sat vremena, a vožnja traje oko sat i po vremena. Cena karte je 35 AED, što je oko 8 EUR. Pročitali smo i vest da je autobuska karta za putnike Wizzaira besplatna, ali pošto nismo putovali između gradova busom, ne znamo da li su počeli sa pružanjem ove usluge ili ne. 

☀️Kada posetiti Dubai? Najbolje vreme za posetu Dubaiju je između novembra i aprila. Tokom novembra i marta su temperature u između 17 i 30 °C, tokom aprila i maja su između 26 i 38°C. Tokom juna i avgusta idu do 42°C, a tokom septembra i oktobra su između 25 - 38°C.

📅Koliko dugo ostati u Dubaiju? Mi smo bili 4 puna dana u Dubaiju (i 2 u Abu Dabiju) — i ovo nam je bilo sasvim dovoljno da vidimo sve što smo hteli. Međutim, mi nismo išli u tematske parkove, a i za kupanje je bilo previše hladno, tako da računajte da vam treba više vremena ako planirate da idete na plažu i/ili u tematske parkove (kojih ima baš dosta u gradu). Računajte i da vam treba pola dana za pustinjski safari — mi smo iz Abu Dabija išli na izlet u pustinju, ali isto to možete da uradite i iz Dubaija. 

🍀Ako su vam ove informacije korisne, sačuvajte post ili ga podelite sa prijateljima! 

#dubai #burjkhalifa #uae #putovanja #putujemo #putopis #zajednookosveta
🇦🇪Pustinjski safari UAE🇦🇪 Evo kako je 🇦🇪Pustinjski safari UAE🇦🇪

Evo kako je izgledao naš izlet u pustinju: 

🐪Hranjenje i fotografisanje sa kamilama. 
🚙Dune bashing (suludo brza vožnja po dinama).
🛹Skijanje na dasci po pesku. 
⚠️Jahanje kamila (opciono, ne preporučujemo). 
💃Večera i zabavni program u kampu. 

🥳U kampu smo mogli da slikamo i pomazimo sokola, da probamo arapsku kafu i čaj, da se obučemo u njihovu tradicionalnu nošnju i da iscrtamo ruke kanom.

💰Izlet u pustinju iz Abu Dabija nas je koštao 110 EUR po osobi. 

Za više informacija o Abu Dabiju i pustinjskom safariju, pogledajte naš vodič za Abu Dabi (link u profilu).

#abudhabi #abudabi #desertsafari #desertsafariabudhabi #pustinja #uae #putujemo #putopis #zajednookosveta
🇦🇪Top 5 atrakcija u Abu Dabiju🇦🇪 📌# 🇦🇪Top 5 atrakcija u Abu Dabiju🇦🇪
📌#1 Velika džamija šeika Zajeda

Ako imate vremena da obiđete samo jednu atrakciju u Abu Dabiju, onda to definitivno treba da bude Velika džamija šeika Zajeda. Ovo je najveća džamija u UAE, čija izgradnja je završena 2007. godine i koštala preko 500 miliona evra. Džamija je toliko velika da u nju može da stane 40,000 ljudi, mada nam je vodič rekao da ova cifra ide i do 50,000! 

U gradnji ovog velelepnog zdanja učestvovalo je preko 3,000 radnika i oko 40 kompanija, a materijali i ukrasi su uvezeni iz mnogo zemalja, uključujući Indiju, Egipat, Maroko, Pakistan, Iran, Novi Zeland — pa čak i Severnu Makedoniju! 

Od drugih zanimljivosti o džamiji bismo izdvojili da je tepih unutra najveći tepih na svetu površine 5,627 m2 (napravljen u Iranu), da unutar džamije ima nekoliko lustera na kojima se nalaze milioni Svarovski kristala (od kojih je najveći treći najveći luster na svetu) i da su bazenčići pored stubova projektovani tako da se u njima ogledaju mesečeve mene. 

S obzirom na to da je džamija aktivna, prilikom posete morate da budete prikladno obučeni. Za muškarce ovo znači da odeća mora da im prekriva ramena i kolena. Tetovaže takođe moraju da budu prekrivene. Za žene ovo znači da odeća mora da prekrije celo telo — uopšte ne smeju da se vide noge i ruke. Odeća takođe ne sme da bude uska ili prozirna. Na kraju, žene moraju da prekriju i kosu. 

Ulaz u džamiju je besplatan za sve, ali morate da se registrujete pre posete, što možete da uradite putem ovog linka https://visit.szgmc.gov.ae/ 

#abudhabi #abudabi #emirates #uae #sheikhzayedgrandmosque #putujemo #putovanja #zajednookosveta
🇦🇪Top 5 atrakcija u Abu Dabiju🇦🇪 📌# 🇦🇪Top 5 atrakcija u Abu Dabiju🇦🇪
📌#2 Etihad Toranj 2

Najpoznatiji neboderi u Abu Dabiju, Etihad tornjevi su grupa od 5 nebodera u kojima se nalaze apartmani, poslovni prostor i hotel. Cena ovih zgrada je prava sitnica — 2,5 milijarde dirhama, što dođe nešto preko 600 miliona evra. 

U Tornju 2 možete da se popnete na opservacionu palubu na 74. spratu sa koje se vidi čitav Abu Dabi. Cena ulaznice je 95 AED (oko 23 EUR), od čega je 55 AED vaučer koji možete iskoristiti za hranu i piće. 

#abudhabi #abudabi #uae #emirati #etihadtowers #putujemo
#putovanjasusreca #zajednookosveta
🇦🇪Top 5 atrakcija u Abu Dabiju🇦🇪 
📌#3 Qasr Al Watan 

Qasr Al Watan je zvanična predsednička palata koja je izgrađena 2017. godine. Na zajedničku inicijativu pokojnog šeika Kalife bin Zajeda Al Nahajna, vladara Abu Dabija i nekadašnjeg predsednika UAE, i šeika Mohameda bin Zajeda Al Nahajna, tadašnjeg princa i sadašnjeg vladara i predesnika Abu Dabija, ova velelepna palata je otvorena za javnost 2019. godine. 

Otkako je otvorena, palata se koristi za zvanične svrhe — u njoj se dočekuju strani predsednici i vladari i sastaju vrhovni savet i parlament UAE. 

Unutar ove neverovatno raskošne palate turisti mogu da posete nekoliko prostorija, poput sala za sastanke i bankete, prostorije u kojoj su izloženi pokloni od drugih država (ima i orden iz Srbije) i biblioteke sa impozantnom kolekcijom knjiga. 

💰Cena ulaznice: 65 AED (oko 16 EUR)
🕑Radno vreme: od 10 ujutru do 6 popodne, ali palata može biti zatvorena bez ikakve najave 
💻Zvanični sajt: https://www.qasralwatan.ae/ 

@qasralwatan #abudhabi #abudabi #unitedarabemirates #uae #putujemo
#putuj #putovanja #zajednookosveta
🇦🇪Top 5 atrakcija u Abu Dabiju🇦🇪 📌# 🇦🇪Top 5 atrakcija u Abu Dabiju🇦🇪
📌#4 Luvr Abu Dabi 

Smešten na Sadijat ostrvu, Luvr Abu Dabi je najveći umetnički muzej na arapskom poluostrvu i najposećeniji muzej na Bliskom istoku. Muzej je nastao kao posledica saradnje UAE i Francuske, koje su 2007. godine potpisale ugovor kojim Luvr Abu Dabi može da koristi ime Luvr sve do 2037. godine, a cilj muzeja je da smanji jaz između istočnjačke i zapadne umetnosti. 

Otvaranju Luvra Abu Dabi su se protivili umetnici i akademici u Franncuskoj — smatrajući da francuski muzeji nisu na prodaju. Međutim, reklo bi se ipak da jesu pošto, na osnovu ugovora iz 2007. godine, Abu Dabi treba da plati 400 miliona evra za upotrebu imena Luvr, 190 miliona evra za pozajmljene umetnine, 75 miliona evra za specijalne izložbe, 165 miliona evra za savete u vezi sa menadžmentom muzeja i još 25 miliona evra za davanje imena jednoj prostoriji u francuskom Luvru po osnivaču UAE, Zajedu bin Sultanu Al Nahujanu. 

Bilo kako bilo, Luvr Abu Dabi ne treba da propustite ako vas iole zanima umetnost. Osim što se u muzeju nalazi impresivna kolekcija umetničkih dela (videli smo čak i jednog Leonarda!), sama građevina je fenomenalna, kao i uostalom većina građevina u UAE. 

💰Cena ulaznice: 63 AED (oko 16 EUR)
🕑Radno vreme: od 10 ujutru do ponoći
💻Zvaničan sajt: https://www.louvreabudhabi.ae/ 

#louvreabudhabi #abudhabi #unitedarabemirates #abudabi #uae #putujemo #putovanja #putopis #zajednookosveta
🇦🇪Top 5 atrakcija u Abu Dabiju🇦🇪 📌# 🇦🇪Top 5 atrakcija u Abu Dabiju🇦🇪
📌#5 Emirates Palace Hotel

Da nam je neko rekao da ćemo nekad ići u obilazak hotela, verovatno mu ne bismo poverovali! Ali, ovaj hotel izgleda kao palata iz 1001 noći, plus je lobi otvoren za javnost, pa nismo odoleli da mu se približimo izbliza. 

Emirates Palace Hotel je treći najskuplji hotel na svetu čija izgradnja je koštala neverovatnih 3 milijarde dolara! Ako pretražite ovaj hotel na Bukingu, videćete da imaju sobe koje koštaju „samo” 500 evra za jedan dan, ali imaju i one koje su preko 15,000 evra za noć. 

U svakom slučaju, i mi smrtnici možemo da se prošetamo dvorištem hotela, fotkamo fasadu do mile volje i čak uđemo unutra u kafić (na kafu posutu zlatom). 

#emiratespalace #uae #unitedarabemirates #emirati #abudabi #putovanja #putujemo #putopis
🇦🇪ABU DABI — OSNOVNE INFORMACIJE🇦🇪 🇦🇪ABU DABI — OSNOVNE INFORMACIJE🇦🇪

✈️Kako doći do Abu Dabija? Wizzair ima direktan let od Beograda do Abu Dabija koji traje oko 5 sati. Karte često mogu da se nađu za 100-150 evra, što je ubedljivo najjeftinija opcija za odlazak u UAE. Mi smo karte platili 250 evra po osobi za putovanje u januaru, s tim što smo verovatno mogli da prođemo jeftinije da smo ih kupili par meseci ranije (i da cene avio karata nisu podivljale svugde u svetu zbog inflacije). Air Serbia i Etihad više ne lete za Abu Dabi iz Beograda. 

📅Koliko vremena provesti u Abu Dabiju? S obzirom na to da smo mi sve ukupno imali 6 dana u UAE, odlučili smo da 2 dana provedemo u Abu Dabiju i 4 u Dubaiju. Za glavne atrakcije u principu treba 1 dan, ali ako hoćete da vidite malo više toga i/ili odete na pustinjski safari iz Abu Dabija, onda su 2 dana sasvim dovoljna. Međutim, ako planirate da obilazite i zabavne parkove, onda je najbolje ostati 3 ili više dana, u zavisnosti od toga šta vas sve zanima. 

🏨Gde odsesti u Abu Dabiju? Nebitno jer je grad nemoguće obilaziti peške. Šta god hoćete da vidite i gde god da ste smešteni, potreban je auto. Možete ili da uplatite dnevni izlet i tako obiđete glavne atrakcije ili da se vozite taksijem po gradu. Iako su cene prilično visoke u UAE, taksi je zapravo jeftin. 

💰Kakve su cene u Abu Dabiju? Ulaznica za Predsedničku palatu 16 EUR, ulaznica za Luvr Abu Dabi isto 16 EUR, ulaznica za Etihad toranj 23 EUR (ali je deo vaučer koji može da se iskoristi za hranu i piće), pustinjski safari smo platili 110 EUR po osobi, obrok u hotelskom restoranu oko 20 EUR po osobi (ali ima i dosta skupljih opcija), malo pivo oko 10 EUR, sokovi po marketima oko 2 EUR, magneti 4-5 EUR. 

🍀Ako su vam ove informacije korisne, sačuvajte ovaj post ili ga podelite sa prijateljima kojima bi se dopao Abu Dabi. 

#abudhabi #abudabi #uae #emirati #putovanje #putujemo #putopis #zajednookosveta
Učitaj još... Prati nas na Instagramu

NAJČITANIJE

  • Vodič kroz Istanbul — 15+ mesta koja ne treba propustiti
  • Top 40 najboljih filmova za ljubitelje putovanja
  • prtljag Kako se spakovati za put avionom
  • Vize za državljane Republike Srbije
  • Vodič za Sarajevo — šta nikako ne treba propustiti u glavnom gradu BiH
  • Berlin Vodič kroz Berlin — top 15+ stvari koje treba videti
  • Kuba Šta treba znati pre putovanja na Kubu
  • Vodič za Lisabon — 25+ mesta koja ne treba propustiti
  • Kako provesti dan na Kosmaju
  • Šta videti u Beču — mesta koja stvarno vredi posetiti
Copyright © 2022 ZajednoOkoSveta.com Preuzimanje tekstova bez saglasnosti ZajednoOkoSveta.com nije dozvoljeno. Za svaki vid saradnje, pišite na zajednookosveta@gmail.com