Skip to content
  • Srbija
  • Evropa
    • Austrija
    • Belgija
    • Belorusija
    • Bugarska
    • Bosna i Hercegovina
    • Crna Gora
    • Estonija
    • Finska
    • Francuska
    • Holandija
    • Hrvatska
    • Italija
    • Kipar
    • Letonija
    • Lihtenštajn
    • Litvanija
    • Luksemburg
    • Malta
    • Nemačka
    • Poljska
    • Portugal
    • Rumunija
    • Rusija
    • San Marino
    • Severna Makedonija
    • Slovačka
    • Slovenija
    • Španija
    • Švajcarska
    • Turska
    • Ukrajina
    • Vatikan
  • Daleke destinacije
    • Azerbejdžan
    • Indija
    • Izrael
    • Južnoafrička Republika
    • Kambodža
    • Katar
    • Kolumbija
    • Kuba
    • Tajland
    • Ujedinjeni Arapski Emirati
  • Putnički kutak
  • O Nama
Meni
zajedno oko sveta logo
  • Srbija
  • Evropa
    • Austrija
    • Belgija
    • Belorusija
    • Bugarska
    • Bosna i Hercegovina
    • Crna Gora
    • Estonija
    • Finska
    • Francuska
    • Holandija
    • Hrvatska
    • Italija
    • Kipar
    • Letonija
    • Lihtenštajn
    • Litvanija
    • Luksemburg
    • Malta
    • Nemačka
    • Poljska
    • Portugal
    • Rumunija
    • Rusija
    • San Marino
    • Severna Makedonija
    • Slovačka
    • Slovenija
    • Španija
    • Švajcarska
    • Turska
    • Ukrajina
    • Vatikan
  • Daleke destinacije
    • Azerbejdžan
    • Indija
    • Izrael
    • Južnoafrička Republika
    • Kambodža
    • Katar
    • Kolumbija
    • Kuba
    • Tajland
    • Ujedinjeni Arapski Emirati
  • Putnički kutak
  • O Nama
Hit enter to search or esc to close
Početna / Evropa • Rumunija / Bukurešt — šta videti za 2 dana u glavnom gradu Rumunije
Posted inEvropa Rumunija

Bukurešt — šta videti za 2 dana u glavnom gradu Rumunije

Posted - Kaća&Marko Posted on 20.10.2021.
2

Nakon što smo proveli nedelju dana u predivnoj Transilvaniji, bilo je vreme da odemo i do Bukurešta i vidimo da li glavni grad Rumunije zaista zaslužuje nadimak Mali Pariz. Nažalost, posle Sibinja, Segešvara i Brašova, Bukurešt na nas nije ostavio preterano pozitivan utisak — mada da budem sasvim iskrena, ovo je jedini grad koji smo do sad posetili oko kog se ne slažemo u potpunosti.

Pošto je Marko pre desetak godina bio u Bukureštu, on je ovaj put mogao da vidi koliko se rumunska prestonica promenila nabolje. Međutim, meni je ovo bio prvi put u Bukureštu i stvarno ne mogu da kažem da imam želju da se ikad vratim.

Parlament.

Šta je dakle problem sa Bukureštom? Ima mnogo lepih građevina, širokih bulevara i velikih trgova, ali mnoge građevine su monstruzno velike, gužve u saobraćaju su 5 puta gore nego u Beogradu, a trgovi se nisu mnogo promenili od komunističkog perioda. Zapravo, sve i dalje podseća na rumunsku komunističku prošlost — a osim malog Starog grada, nijedan deo Bukurešta ne deluje kao da je napravljen po meri običnog čoveka. Možda grešim, ali Bukurešt mi izgleda kao prilično grozno mesto za život, a iskreno nije ni nešto preterano zanimljiv za turiste.

Kada smo počeli da planiramo putovanje u Bukurešt, prvo sam bila ubeđena da 2 dana neće biti dovoljna da vidimo ni pola stvari sa spiska, a na kraju se ispostavilo da smo videli sve što smo hteli za maltene 1 dan. Nikada nismo tako brzo obišli prestonicu jedne države, a ne mogu ni da se setim kada sam bila toliko razočarana nekim gradom — Skoplje stvarno jeste kičeraj, ali sav taj skopski haos je makar interesantno videti. U Bukureštu nema puno toga što bih mogla da opišem kao interesantno, a sada da me pitate šta nikako ne treba propustiti u rumunskoj prestonici, ne znam da li bih mogla da nabrojim 5 stvari — što je za ovako veliki grad baš, baš malo.

48 sati u Bukureštu

Turu po Transilvaniji smo završili u Brašovu, od koga do Bukurešta treba jedno 3 sata kolima. Međutim, pre Bukurešta smo prvo stali u mesto Snagov koje se nalazi odmah pored istoimenog jezera, inače najvećeg prirodnog jezera u Rumuniji. Iako je jezero lepo, ono nije bilo razlog zašto smo skrenuli sa puta — na malom ostrvu u sredini jezera nalazi se manastir Snagov iz 14. veka u kome je navodno sahranjen Drakula, odnosno Vlad Cepeš.

Priča kaže da je Cepeš želeo da bude sahranjen baš u ovom manastiru, ali nažalost arheolozi nisu uspeli da potvrde da li je ovo istina ili samo legenda. Nakon što je vršeno okopavanje po manastiru, arheolozi su našli ljudske i konjske kosti, ali naravno, nisu mogli sa sigurnošću da kažu da li ove ljudske pripadaju baš Cepešu.

Manastir Snagov.

Ipak, lokalno stanovništvo ne haje mnogo za istraživanja ovakve vrste — oni su ubeđeni da Cepeš počiva u manastiru Snagov i svesrdno se trude da privuku turiste u svoj kraj. Da bi olakšali posetu manastiru, lokalci su podigli pešački most do ostrva, a da bi malo i zaradili na turizmu, ljudi koji se brinu o manastirskom imanju naplaćuju ulaz svakome ko želi da vidi Drakulin grob.

Tokom naše posete, obilazak manastira je bio i vremenski ograničen, ali nismo sigurni da li su uveli ovo pravilo zbog korone ili da bi smanjili gužve na ostrvu. Bilo kako bilo, 10 minuta je sasvim dovoljno za obilazak pošto je manastir zaista prilično mali.

Još treba spomenuti da je rumunska vlada naravno oduševljena interesovanjem turista za sve što ima veze sa Drakulom, pa su tako do skora bili planovi da se u Snagovu sagradi Drakula luna park, ali se srećom pre nekoliko godina odustalo od ove ideje.

Mesto gde je navodno sahranjen Vlad Cepeš.

Pošto nam za manastir nije trebalo više od pola sata i pošto smo onda u Bukurešt stigli par sati pre nego što smo mogli da se prijavimo u hotel, sledeća stanica nam je bio Hard Rock kafe koji je podignut u okviru Herastrau parka (nedavno nazvanog park kralja Mihaja).

Herastrau park se proteže oko istoimenog jezera, a u njemu se nalaze palata Elizabeta, zvanična rezidencija nekadašnje rumunske kraljevske porodice, i Nacionalni muzej sela Dimitrie Gusti u kome je prikazan seoski život u Rumuniji.

Ovaj etnografski muzej sadrži preko 270 seoskih kuća, vodenica i drugih građevina iz čitave Rumunije — ako imate viška vremena u Bukureštu, možete i da se prošetate ovim muzejom na otvorenom, ali osim ukoliko vas ova tematika jako ne zanima, slobodno možete i da preskočite. Turistima iz nekih drugih zemalja je ovako nešto verovatno zanimljivo, ali pošto su i sela iz naših krajeva tokom istorije slično izgledala, nama ovaj muzej nije bio ništa posebno.

Nacionalni muzej sela.
Još jedna iz Muzeja sela.

Inače, Trijumfalna kapija je smeštena jako blizu palate Elizabete, ali pošto se nalazi u kružnom toku oko koga je non-stop neverovatna gužva u saobraćaju, mi smo je samo videli iz kola. Trijumfalna kapija je podignuta na mestu starije drvene kapije sagrađene u 19. veku, kada je Rumunija dobila nezavisnost. Ova drvena kapija je zamenjena drugom kapijom posle Prvog svetskog rata, ali pošto je druga kapija brzo propala, 1936. godine je otkrivena i treća, napravljena po ugledu na onu u Parizu.

Nakon šetnje po parku i posete etnografskom muzeju sela smo još imali vremena do prijavljivanja u hotel, tako da smo onda odlučili da odemo i u Prolećnu palatu, kuću Nikolaja i Elene Čaušesku koja je pretvorena u muzej pre par godina. Kuća je inače bila oglašena na prodaju, ali ju je država na kraju preuzela pošto nije bilo zainteresovanih kupaca. Poseta muzeju je dozvoljena samo sa vodičem, unutra se nosi zaštita na nogama, a tura traje nešto malo više od sat vremena.

Tapiserija, jedan od mnogobrojnih skupocenih poklona koje je Ćaušesku dobio od državnika širom sveta.

Prolećna palata je naravno neverovatno raskošno zdanje u kome ima vrednih predmeta iz čitavog sveta koje su Nikolaju Čaušesku poklanjali mnogobrojni državnici prilikom diplomatskih poseta. Osim poklona neprocenjive vrednosti, u kući se nalazi nameštaj, lusteri i mozaici koje su diktator i njegova žena sami birali. Tu je i bioskop, salon za negu lepote, olimpijski bazen i ogromno dvorište u kome sada živi desetak paunova.

Ovaj muzej je jedna od onih stvari koje savetujemo da obiđete u Bukureštu, ali imajte u vidu da su vodiči koji rade u muzeju fanovi ove zlokobne porodice — umesto da čujete više o tome kako je rumunski narod živeo dok su ovo dvoje trošili basnosolvne sume novca da bi živeli kao carevi ili zašto su završili kako su završili, čućete hvalospeve o njihovoj vladavini i žalopojke o njihovom streljanju.

Fotografisanje je dozvoljeno tokom posete Prolećnoj palati, ali ne možete da obiđete kuću bez vodiča.

Iako smo stekli utisak da kod određenog dela današnjih Rumuna već neko vreme isplivavaju revizionistički stavovi koji teže da rehabilituju Nikolaja Čaušeska, ne treba nikada zaboraviti strahote i zlodela koja su obeležila višedecenijsku totalitarnu vladavinu ovog okrutnog diktatora i donele većini rumunskog naroda nezapamćene muke i nemaštinu.

Naime, Čaušesku je digao silne kredite od zapadnih investitora sa namerom da modernizuje i pretvori Rumuniju iz agrarne zemlje u industrijsku silu. Zarad ostvarenja ovog plana, proterao je i raselio ogroman deo stanovništva iz ruralnih krajeva i natrpao ih u sive, socijalističke gradske blokove kako bi opsluživali ove novoizgrađene gigantske fabrike koje su usled probijanja rokova neretko otvarane dosta kasnije nego što je planirano.

Apartman Elene Čaušesku iz koga su revolucionari odneli njen nakit.

Ranih 1960-ih, Čaušesku je zabranio abortus kako bi se podigao prirodni priraštaj. Ova mera se vrlo brzo pokazala katastrofalnom pa su sirotišta ubrzo postala krcata. Kako nije bilo dovoljno hrane, lekova, odeće pa čak ni struje ili ogreva u sirotištima, uslovi za život ove dece su više bili nalik onim u gulagu. Procenjuje se da je 20,000 dece umrlo u rumunskim sirotištima od 1967. do 1989. godine.

Kako bi se otplaćivao strani dug, Čaušesku uvodi niz mera štednje 1970-ih i 1980-ih godina koje će većinu njegovih sunarodnika gurnuti na samu ivicu egzistencije. Usled nemogućnosti da se nagomilani spoljni dugovi izmire novcem, Komunistička partija je počela da izvozi ama baš sve živo iz zemlje.

Spavaća soba Nikolaja i Elene Čaušesku, sa njihovim pidžamama na krevetu.

Ubrzo su usledile ogromne nestašice najosnovnijih namirnica. Većina stanovništva je gladovala i živela u potpunoj bedi. Uprkos svemu ovome, Nikolaj i njegova žena Elena su kroz svoju propagandnu politiku stalno narodu prodavali priču kako Rumunija napreduje i kako teče med i mleko.

U trenutku kad u rumunskim samoposlugama ne mogu da se nabave najosnovnije potrepštine poput mesa ili krompira, kreće se sa megalomanskim projektima poput Kuće naroda (sadašnje Palate parlamenta) koji će još dodatno da isprazne preopterećenu državnu kasu tog istog naroda.

Čuveno zlatno kupatilo u Prolećnoj vili. Dok su Rumuni jedva krpili kraj sa krajem, Nikojal i Elena su čitavu kuću ukrasili zlatom.

Nekih 40.000 ljudi je raseljeno da bi se porušile okolne kuće i zgrade da se raskrči prostor za ovu monolitsku građevinu u centru prestolnice. Za sve ovo vreme, porodica Čaušesku naravno živi u svili i kadifi u ogromnoj raskoši svoje rezidencije na obodu Bukurešta.

Kao da sve ovo nije bilo dovoljno, ozloglašena rumunska tajna služba Sekuritatea je godinama bespoštedno hapsila, mučila i ubila na hiljade svojih zemljaka, vrlo često bez ikakvih dokaza, sve dok na katolički Božić 1989. godine stari režim nije pao i Čaušeskovi završili ispred streljačkog voda.

Pogled na palatu iz dvorišta.

Nakon posete Prolećnoj palati, konačno smo se domogli i hotela — hotel nam je bio jako blizu Starog grada, odmah kod Vojnog muzeja, pa smo zbog toga odlučili da odmah odemo u srce rumunske prestonice.

Poznat po noćnom životu, Stari grad je pretrpan kafićima, restoranima i striptiz barovima. Ali osim toga što je centar rumunskog provoda, Stari grad je i najlepši deo Bukurešta u kome ima nekoliko bitnih građevina i atrakcija.

Crkva Svetog Antonija pored koje je smešten Stari dvor.

Ovde je smešten Stari dvor (Curtea Veche), palata sagrađena u 15. veku, za vreme vladavine Vlada Cepeša koja je otkrivena i otvorena za javnost u 20. Veku. U sklopu dvorskog kompleksa se nalazi i Crkva Svetog Antonija, najstarija crkva u Bukureštu kojoj se izgled nije bitno menjao od srednjeg veka.

Nažalost, Stari dvor se renovirao tokom naše posete Bukureštu, tako da smo samo mogli da vidimo palatu pod skelama. U Starom gradu se nalazi i najlepša bukureštanska crkva, Stavropoleos crkva posvećena arhanđelima Mihajlu i Gavrilu. Ova pravoslavna crkva je sagrađena u 18. veku u sklopu istoimenog manastira, a danas je poznata po ogromnoj kolekciji knjiga, najpre o vizantijskoj muzici.

Stavropoleos crkva.

U Starom gradu imaju još dva zanimljiva muzeja, Muzej Mali Pariz i Muzej kiča. Muzej kiča nije radio kada smo mi bili u Bukureštu, ali Muzej Mali Pariz je svakako jedna od top 5 stvari koje treba videti u glavnom gradu Rumunije. Iako mali, Muzej Mali Pariz sadrži impresivnu kolekciju nameštaja, odeće, nakita, posuđa i drugih predmeta iz zlatnog doba Bukurešta, kada je rumunska prestonica i dobila svoj nadimak.

Detalj iz Muzeja Mali Pariz.
Još jedna iz ovog sjajnog muzeja.

U Starom gradu se još izdvaja pivnica Caru cu bere — ako čitate strane blogove, maltene svaki spominje ovo mesto kao nešto što ne treba propustiti. Međutim, iako pivnica stvarno interesantno izgleda iznutra, u njoj je stalno gužva, a i cene su dosta više nego u bilo kom kafiću ili restoranu u okolini. Što se nas tiče, ovo je samo još jedno izvikano turističko mesto, ali ako baš želite da posetite starinsku pivnicu, Caru cu bere će vam se dopasti.

Stari grad, pogled na pivnicu Caru cu bere.

Odmah iza ove pivnice se nalazi Muzej nacionalne istorije Rumunije, unutar nekadašnje zgrade pošte (tačnije, u Palati poštanskih usluga, šta god to bilo) — verovatno najveće i najgrandioznije zgrade pošte ikada sagrađene na svetu.

Posle kratke šetnje Bukureštom, biće vam jasno da ovakvih građevina ima bukvalno na svakom ćošku — iako lepe, ove zgrade prosto ne mogu da dođu do izražaja pošto ih jednostavno ima previše (a mnoge od njih, poput sadašnjeg Istorijskog muzeja, ne možete ni da fotografišete pošto su preogromne).

Pored Muzeja nacionalne istorije nalazi se Zlatari crkva, sasvim obična crkva u kojoj se čuvaju neobične relikvije, poput ruke Svetog Kiprijana, zaštitnika sveca, pazite sad, nekromansera, veštica i čarobnjaka — a veruje se da ruka ovog sveca skida kletve i vradžbine kada se dodirne.

Zlatari crkva u kojoj se nalazi jedna krajnje neobična relikvija.

Muzej nacionalne istorije i Zlatari crkva se nalaze u ulici Avenija pobede (Calea Victorei), najstarijoj i najpoznatijoj ulici u gradu napravljenoj krajem 17. veka (zanimljivo je da je ova ulica prva ulica osvetljena svećama u Rumuniji, 1814. godine). Međutim, mi smo prvi dan bili previše umorni da bismo nastavili šetnju ovom ulicom, tako da smo to ostavili za sutra.

Obilazak drugog dana smo počeli kod Trga Revolucije koji je ime dobio po rumunskoj revoluciji iz decembra 1989. godine, kada su Nikolaje i Elena Čaušesku izvedeni pred preki sud i streljani. Na ovom trgu se nalazi zgrada nekadašnjeg Centralnog komiteta rumunske komunističke partije, mesto odakle je Čaušesku održao dva ključna govora tokom svoje dugogodišnje vladavine.

Trg revolucije. Na fotografiji se vidi i nekadašnji Centralni komitet i Spomenik ponovnom rađanju.

1968. godine je ovde održao svoj najčuveniji govor, osudivši invaziju Varšavskog pakta na Čehoslovačku, što mu je donelo neverovatnu popularnost. 30 godina kasnije, u decembru 1989. godine, ovde se obratio masi od 100,000 ljudi, ali za razliku od govora iz 1968, ovaj se završio opštenarodnom pobunom i revolucijom. Na trgu se danas nalazi i Spomenik ponovnom rađanju, podignut u čast žrtvama revolucije.

I Nacionalni muzej umetnosti je smešten na Trgu revolucije, a odmah preko puta njega se nalazi Centralna biblioteka ispred koje je postavljena statua Karola I na konju — ova statua je replika originalne statue koju je napravio Ivan Meštrović i koju su komunisti uništili.

Centralna biblioteka ispred koje se nalazi replika Meštrovićeve skulpture.
Pogled na Nacionalni muzej umetnosti.

Na svega par minuta peške od Trga revolucije nalazi se Rumunski Ateneum, velelepna koncertna sala i jedan od glavnih simbola Bukurešta. Nakon kraćeg zadržavanja kod Ateneuma, uputili smo se u pravcu Parlamenta, do kog treba nekih 15, 20 minuta peške preko parkova Ćismiđiu i Izvor (iako je pohvalno što ima puno zelenila u centru Bukurešta, oba parka su pomalo neugledna i trebalo bi ih malo doterati).

Rumunski Ateneum, jedan od simbola Bukurešta.

Sa površinom od 365,000 kvadratnih metara, Palata parlamenta je najveća zgrada u Evropi i druga najveća zgrada na svetu. Ovo je takođe i najteža građevina na svetu (4.10 miliona tona), a pošto je njenu izgradnju naredio niko drugi no Čaušesku, ne čudi mnogo podatak ni da je najskuplja zgrada ikad napravljena (4 milijarde evra).

Palata parlamenta je prvobitno nazvana Kuća republike, ali je ubrzo postala poznata kao Kuća naroda — kako je i danas mnogi Rumuni zovu. U njoj se osim parlamenta danas nalazi nekoliko muzeja, uključujući Muzej savremene umetnosti i Muzej komunističkog totalitarizma, a takođe se unutra održavaju razne konferencije i drugi događaji.

Međutim, uprkos svemu ovome, ova monstruoznost sa preko 10,000 prostorija je manje-više neiskorišćena. Naime, smatra se da se samo 30% građevine zapravo koristi — a uprkos tome, samo za troškove struje i grejanja se godišnje potroši preko 6 miliona evra!

Palata parlamenta.

Sa posetom Palati parlamenta smo završili i posetu Bukureštu, provevši ostatak dana u Starom gradu. Pošto sam o Starom gradu rekla sve što sam imala, ovo takođe znači da ste stigli do kraja ovog vodiča. Za kraj bih još samo dodala da je Čaušesku tokom svoje vladavine porušio pola Bukurešta da bi sagradio svoj savršeni grad — a u tom njegovom savršenom gradu je najsavršenija zgrada trebalo da bude Palata parlamenta.

Nažalost, u svom tom Čaušeskovom ludilu, Bukurešt je od Malog Pariza postao ono što je danas — haotičan, nefunkcionalan, nezanimljiv. Tu i tamo se nađe nešto što odskače — i na trenutak možete da zamislite kako je nekada Bukurešt verovatno bio lep. Nažalost, proći će još mnogo vremena dok ne povrati staru slavu i opet ne zavredi nadimak koji trenutno ne zaslužuje.

Da li ste već bili u Bukureštu? Kakvi su vaši utisci — voleli bismo da vas čujemo u komentarima! Ako vam se sviđa naš blog, zapratite nas na Instagramu i Fejsbuku. Hvala na čitanju — do sledećeg putopisa!

Prethodni članak Vodič kroz Transilvaniju (putovanje kolima)
Sledeći članak Priče iz Transilvanije — ko je zapravo bio grof Drakula?

2 Comments

  1. Dejan
    20.10.2021. at 21:19

    Poštovani Kaća i Marko,
    Bio sam u Bukureštu dva puta. Jednom 1981. kada je Čaušesku bio na vrhuncu
    ali tada su bile sačuvane mnoge spahijske kuće iz XIX veka u crkve (ide se od bulevara Mageru)koje danas (nažalost) ne postoje. To je bila svojevrsna
    Čubura. Drugi put sam bio 2017. godine i utisci su pomešani. Tada sam saznao da je Bukurešt bio jedan od malobrojnih prestonica bez pešačke zone koja
    je upravo te godine izgrađena u starom delu grada.Imao sam prilike da obiđem i monstruoznu palatu tj. Parlament Rumunije iznutra. Bukurešt mi je ostao u sećanju po skupom i prosečnom kapučinu.Ono što vredi pored starog dela grada je Umetnički muzej
    koji je predivan kao i muzej kolekcija koje su pre rata pripadale bogatim
    pojedincima pa se sada u tom novom muzeju iznose da bi ih stari vlasnici ili njihovi potomci preuzeli.Sve u svemu Bukurešt se ne može porediti sa prelepim
    gradovima u Transilvaniji.
    Vidim da ste prošli pored Curtea de Argeš. To mesto ima divnu
    staru crkvu iz XIV veka sa predivnim freskama,
    možda i najlepšim u pravoslavnoj Rumuniji.
    Toliko o mom doživljaju Bukurešta i želim Vam još
    puno putovanja i putopisa.
    Pozdrav
    Dejan

    Reply
    • Kaća&Marko
      27.10.2021. at 15:44

      Hvala puno na iznetim utiscima iz Bukurešta! 🙂

      Reply

Ostavite komentar

Odustani od odgovora

Naša Priča

Kaca i Marko

Dobrodošli na naš blog o putovanjima! Mi smo Kaća i Marko — i volimo da putujemo i pišemo o putovanjima. Na našem sajtu ćete naći iskrene utiske iz preko 40 zemalja, neobrađene fotke sa mesta koja smo posetili i savete za jeftina i odgovorna putovanja. Niko nas ne plaća da reklamiramo nešto, nemamo sponozore i ne pokušavamo da prodamo išta. Ako vam se sviđa ovo što radimo, ostavite nam komentar ispod tekstova, pustite nam poruku ili nas pratite na Instagramu.

Instagram

💰DUBAI — OSNOVNE INFORMACIJE: II DEO (CENE)💰

Kakve su cene u Dubaiju? Visoke — ali niže nego što smo očekivali. Nama su ulaznice za atrakcije bile ubedljivo najveći trošak, ali smo dosta para potrošili i na taksi. Taksi u gradu je jeftin, ali ako se vozite nekoliko puta dnevno, onda to ipak pojede dobar deo dnevnog budžeta. U restoranima smo jeli par puta — i to uglavnom u franšizama koje imaju i kod nas. Cene u restoranima brze hrane su malo skuplje nego kod nas. Dosta smo kupovali hranu u marketima — i iako je ovo najjeftinija varijanta, cene hrane su ipak više nego kod kuće. 

Evo kratak pregled koliko smo mi plaćali neke stvari u Dubaiju:

🚖Taksi:

Taksi vožnja 25 kilometara — 16 EU
Kraća vožnja — 3-5 EUR

🥖Cene u marketu:

Libanski pita hleb pakovanje — 0.80 EUR
Snikers dupli — 1.20 EUR
Jogurt 330ml — 1.50 EUR
Mesni narezak — 3 EUR
Salama slajs 80gr — 3.20 EUR
Sok od manga 1l — 2 EUR
Mali sok od manga — 0.60 EUR
Pakla cigareta — 3.50 EUR

🍕Kafići i restorani: 

Mali mango sok u Starbaksu — 4.5 EUR
Pecivo feta/spanać — 4 EUR
Srednja moka kafa — 6 EUR
Ceđeni mango u restoranu — 8 EUR
Gazirani sokovi limeka — 3 EUR
Pasta, dezert i 2 pića u Vapianu Dubai Mall — 37 EUR
Piza, limunada i pepsi u Madinat Jumeriah Trattoria — 33 EUR
Večera restoran (jako loš) Dubai Marina 2 glavna jela + 2 pića — 40 EUR

🍀Ako vam se dopada post, save & share! 🙏

#dubai #uae #emirati #putujemo #putopis #putovanja #zajednookosveta
🇦🇪DUBAI — OSNOVNE INFORMACIJE: I DEO🇦🇪

✈️Kako doći do Dubaija? Niskotarifna avio kompanija flydubai dva puta dnevno saobraća na relaciji Beograd-Dubai. Međutim, avio karte teško da mogu da se nađu ispod 300 evra. Ako hoćete da prođete jeftinije — i usput posetiti i Abu Dabi — onda savetujemo da putujete Wzzairom. Wizzair leti na relaciji Beograd-Abu Dabi 5 puta nedeljno, a karte mogu da se nađu i za 100 evra. 

🚇Kako doći od Dubaija do Abu Dabija? Najkomfornija opcija je taksi. Mi smo platili vožnju od hotela u Abu Dabiju do hotela u Dubaiju 300 AED, što dođe nekih 75 EUR. Kolima se putuje oko sat vremena. Ako nećete da plaćate taksi, možete da idete javnim prevozom. Zvanični aerodromski bus saobraća od aerodroma u Abu Dabiju do Ibn Batuta tržnog centra u Dubaiju na svakih sat vremena, a vožnja traje oko sat i po vremena. Cena karte je 35 AED, što je oko 8 EUR. Pročitali smo i vest da je autobuska karta za putnike Wizzaira besplatna, ali pošto nismo putovali između gradova busom, ne znamo da li su počeli sa pružanjem ove usluge ili ne. 

☀️Kada posetiti Dubai? Najbolje vreme za posetu Dubaiju je između novembra i aprila. Tokom novembra i marta su temperature u između 17 i 30 °C, tokom aprila i maja su između 26 i 38°C. Tokom juna i avgusta idu do 42°C, a tokom septembra i oktobra su između 25 - 38°C.

📅Koliko dugo ostati u Dubaiju? Mi smo bili 4 puna dana u Dubaiju (i 2 u Abu Dabiju) — i ovo nam je bilo sasvim dovoljno da vidimo sve što smo hteli. Međutim, mi nismo išli u tematske parkove, a i za kupanje je bilo previše hladno, tako da računajte da vam treba više vremena ako planirate da idete na plažu i/ili u tematske parkove (kojih ima baš dosta u gradu). Računajte i da vam treba pola dana za pustinjski safari — mi smo iz Abu Dabija išli na izlet u pustinju, ali isto to možete da uradite i iz Dubaija. 

🍀Ako su vam ove informacije korisne, sačuvajte post ili ga podelite sa prijateljima! 

#dubai #burjkhalifa #uae #putovanja #putujemo #putopis #zajednookosveta
🇦🇪Pustinjski safari UAE🇦🇪 Evo kako je 🇦🇪Pustinjski safari UAE🇦🇪

Evo kako je izgledao naš izlet u pustinju: 

🐪Hranjenje i fotografisanje sa kamilama. 
🚙Dune bashing (suludo brza vožnja po dinama).
🛹Skijanje na dasci po pesku. 
⚠️Jahanje kamila (opciono, ne preporučujemo). 
💃Večera i zabavni program u kampu. 

🥳U kampu smo mogli da slikamo i pomazimo sokola, da probamo arapsku kafu i čaj, da se obučemo u njihovu tradicionalnu nošnju i da iscrtamo ruke kanom.

💰Izlet u pustinju iz Abu Dabija nas je koštao 110 EUR po osobi. 

Za više informacija o Abu Dabiju i pustinjskom safariju, pogledajte naš vodič za Abu Dabi (link u profilu).

#abudhabi #abudabi #desertsafari #desertsafariabudhabi #pustinja #uae #putujemo #putopis #zajednookosveta
🇦🇪Top 5 atrakcija u Abu Dabiju🇦🇪 📌# 🇦🇪Top 5 atrakcija u Abu Dabiju🇦🇪
📌#1 Velika džamija šeika Zajeda

Ako imate vremena da obiđete samo jednu atrakciju u Abu Dabiju, onda to definitivno treba da bude Velika džamija šeika Zajeda. Ovo je najveća džamija u UAE, čija izgradnja je završena 2007. godine i koštala preko 500 miliona evra. Džamija je toliko velika da u nju može da stane 40,000 ljudi, mada nam je vodič rekao da ova cifra ide i do 50,000! 

U gradnji ovog velelepnog zdanja učestvovalo je preko 3,000 radnika i oko 40 kompanija, a materijali i ukrasi su uvezeni iz mnogo zemalja, uključujući Indiju, Egipat, Maroko, Pakistan, Iran, Novi Zeland — pa čak i Severnu Makedoniju! 

Od drugih zanimljivosti o džamiji bismo izdvojili da je tepih unutra najveći tepih na svetu površine 5,627 m2 (napravljen u Iranu), da unutar džamije ima nekoliko lustera na kojima se nalaze milioni Svarovski kristala (od kojih je najveći treći najveći luster na svetu) i da su bazenčići pored stubova projektovani tako da se u njima ogledaju mesečeve mene. 

S obzirom na to da je džamija aktivna, prilikom posete morate da budete prikladno obučeni. Za muškarce ovo znači da odeća mora da im prekriva ramena i kolena. Tetovaže takođe moraju da budu prekrivene. Za žene ovo znači da odeća mora da prekrije celo telo — uopšte ne smeju da se vide noge i ruke. Odeća takođe ne sme da bude uska ili prozirna. Na kraju, žene moraju da prekriju i kosu. 

Ulaz u džamiju je besplatan za sve, ali morate da se registrujete pre posete, što možete da uradite putem ovog linka https://visit.szgmc.gov.ae/ 

#abudhabi #abudabi #emirates #uae #sheikhzayedgrandmosque #putujemo #putovanja #zajednookosveta
🇦🇪Top 5 atrakcija u Abu Dabiju🇦🇪 📌# 🇦🇪Top 5 atrakcija u Abu Dabiju🇦🇪
📌#2 Etihad Toranj 2

Najpoznatiji neboderi u Abu Dabiju, Etihad tornjevi su grupa od 5 nebodera u kojima se nalaze apartmani, poslovni prostor i hotel. Cena ovih zgrada je prava sitnica — 2,5 milijarde dirhama, što dođe nešto preko 600 miliona evra. 

U Tornju 2 možete da se popnete na opservacionu palubu na 74. spratu sa koje se vidi čitav Abu Dabi. Cena ulaznice je 95 AED (oko 23 EUR), od čega je 55 AED vaučer koji možete iskoristiti za hranu i piće. 

#abudhabi #abudabi #uae #emirati #etihadtowers #putujemo
#putovanjasusreca #zajednookosveta
🇦🇪Top 5 atrakcija u Abu Dabiju🇦🇪 
📌#3 Qasr Al Watan 

Qasr Al Watan je zvanična predsednička palata koja je izgrađena 2017. godine. Na zajedničku inicijativu pokojnog šeika Kalife bin Zajeda Al Nahajna, vladara Abu Dabija i nekadašnjeg predsednika UAE, i šeika Mohameda bin Zajeda Al Nahajna, tadašnjeg princa i sadašnjeg vladara i predesnika Abu Dabija, ova velelepna palata je otvorena za javnost 2019. godine. 

Otkako je otvorena, palata se koristi za zvanične svrhe — u njoj se dočekuju strani predsednici i vladari i sastaju vrhovni savet i parlament UAE. 

Unutar ove neverovatno raskošne palate turisti mogu da posete nekoliko prostorija, poput sala za sastanke i bankete, prostorije u kojoj su izloženi pokloni od drugih država (ima i orden iz Srbije) i biblioteke sa impozantnom kolekcijom knjiga. 

💰Cena ulaznice: 65 AED (oko 16 EUR)
🕑Radno vreme: od 10 ujutru do 6 popodne, ali palata može biti zatvorena bez ikakve najave 
💻Zvanični sajt: https://www.qasralwatan.ae/ 

@qasralwatan #abudhabi #abudabi #unitedarabemirates #uae #putujemo
#putuj #putovanja #zajednookosveta
🇦🇪Top 5 atrakcija u Abu Dabiju🇦🇪 📌# 🇦🇪Top 5 atrakcija u Abu Dabiju🇦🇪
📌#4 Luvr Abu Dabi 

Smešten na Sadijat ostrvu, Luvr Abu Dabi je najveći umetnički muzej na arapskom poluostrvu i najposećeniji muzej na Bliskom istoku. Muzej je nastao kao posledica saradnje UAE i Francuske, koje su 2007. godine potpisale ugovor kojim Luvr Abu Dabi može da koristi ime Luvr sve do 2037. godine, a cilj muzeja je da smanji jaz između istočnjačke i zapadne umetnosti. 

Otvaranju Luvra Abu Dabi su se protivili umetnici i akademici u Franncuskoj — smatrajući da francuski muzeji nisu na prodaju. Međutim, reklo bi se ipak da jesu pošto, na osnovu ugovora iz 2007. godine, Abu Dabi treba da plati 400 miliona evra za upotrebu imena Luvr, 190 miliona evra za pozajmljene umetnine, 75 miliona evra za specijalne izložbe, 165 miliona evra za savete u vezi sa menadžmentom muzeja i još 25 miliona evra za davanje imena jednoj prostoriji u francuskom Luvru po osnivaču UAE, Zajedu bin Sultanu Al Nahujanu. 

Bilo kako bilo, Luvr Abu Dabi ne treba da propustite ako vas iole zanima umetnost. Osim što se u muzeju nalazi impresivna kolekcija umetničkih dela (videli smo čak i jednog Leonarda!), sama građevina je fenomenalna, kao i uostalom većina građevina u UAE. 

💰Cena ulaznice: 63 AED (oko 16 EUR)
🕑Radno vreme: od 10 ujutru do ponoći
💻Zvaničan sajt: https://www.louvreabudhabi.ae/ 

#louvreabudhabi #abudhabi #unitedarabemirates #abudabi #uae #putujemo #putovanja #putopis #zajednookosveta
🇦🇪Top 5 atrakcija u Abu Dabiju🇦🇪 📌# 🇦🇪Top 5 atrakcija u Abu Dabiju🇦🇪
📌#5 Emirates Palace Hotel

Da nam je neko rekao da ćemo nekad ići u obilazak hotela, verovatno mu ne bismo poverovali! Ali, ovaj hotel izgleda kao palata iz 1001 noći, plus je lobi otvoren za javnost, pa nismo odoleli da mu se približimo izbliza. 

Emirates Palace Hotel je treći najskuplji hotel na svetu čija izgradnja je koštala neverovatnih 3 milijarde dolara! Ako pretražite ovaj hotel na Bukingu, videćete da imaju sobe koje koštaju „samo” 500 evra za jedan dan, ali imaju i one koje su preko 15,000 evra za noć. 

U svakom slučaju, i mi smrtnici možemo da se prošetamo dvorištem hotela, fotkamo fasadu do mile volje i čak uđemo unutra u kafić (na kafu posutu zlatom). 

#emiratespalace #uae #unitedarabemirates #emirati #abudabi #putovanja #putujemo #putopis
🇦🇪ABU DABI — OSNOVNE INFORMACIJE🇦🇪 🇦🇪ABU DABI — OSNOVNE INFORMACIJE🇦🇪

✈️Kako doći do Abu Dabija? Wizzair ima direktan let od Beograda do Abu Dabija koji traje oko 5 sati. Karte često mogu da se nađu za 100-150 evra, što je ubedljivo najjeftinija opcija za odlazak u UAE. Mi smo karte platili 250 evra po osobi za putovanje u januaru, s tim što smo verovatno mogli da prođemo jeftinije da smo ih kupili par meseci ranije (i da cene avio karata nisu podivljale svugde u svetu zbog inflacije). Air Serbia i Etihad više ne lete za Abu Dabi iz Beograda. 

📅Koliko vremena provesti u Abu Dabiju? S obzirom na to da smo mi sve ukupno imali 6 dana u UAE, odlučili smo da 2 dana provedemo u Abu Dabiju i 4 u Dubaiju. Za glavne atrakcije u principu treba 1 dan, ali ako hoćete da vidite malo više toga i/ili odete na pustinjski safari iz Abu Dabija, onda su 2 dana sasvim dovoljna. Međutim, ako planirate da obilazite i zabavne parkove, onda je najbolje ostati 3 ili više dana, u zavisnosti od toga šta vas sve zanima. 

🏨Gde odsesti u Abu Dabiju? Nebitno jer je grad nemoguće obilaziti peške. Šta god hoćete da vidite i gde god da ste smešteni, potreban je auto. Možete ili da uplatite dnevni izlet i tako obiđete glavne atrakcije ili da se vozite taksijem po gradu. Iako su cene prilično visoke u UAE, taksi je zapravo jeftin. 

💰Kakve su cene u Abu Dabiju? Ulaznica za Predsedničku palatu 16 EUR, ulaznica za Luvr Abu Dabi isto 16 EUR, ulaznica za Etihad toranj 23 EUR (ali je deo vaučer koji može da se iskoristi za hranu i piće), pustinjski safari smo platili 110 EUR po osobi, obrok u hotelskom restoranu oko 20 EUR po osobi (ali ima i dosta skupljih opcija), malo pivo oko 10 EUR, sokovi po marketima oko 2 EUR, magneti 4-5 EUR. 

🍀Ako su vam ove informacije korisne, sačuvajte ovaj post ili ga podelite sa prijateljima kojima bi se dopao Abu Dabi. 

#abudhabi #abudabi #uae #emirati #putovanje #putujemo #putopis #zajednookosveta
Učitaj još... Prati nas na Instagramu

NAJČITANIJE

  • Vodič kroz Istanbul — 15+ mesta koja ne treba propustiti
  • Top 40 najboljih filmova za ljubitelje putovanja
  • prtljag Kako se spakovati za put avionom
  • Vize za državljane Republike Srbije
  • Vodič za Sarajevo — šta nikako ne treba propustiti u glavnom gradu BiH
  • Berlin Vodič kroz Berlin — top 15+ stvari koje treba videti
  • Kuba Šta treba znati pre putovanja na Kubu
  • Vodič za Lisabon — 25+ mesta koja ne treba propustiti
  • Kako provesti dan na Kosmaju
  • Šta videti u Beču — mesta koja stvarno vredi posetiti
Copyright © 2022 ZajednoOkoSveta.com Preuzimanje tekstova bez saglasnosti ZajednoOkoSveta.com nije dozvoljeno. Za svaki vid saradnje, pišite na zajednookosveta@gmail.com