Skip to content
  • Srbija
  • Evropa
    • Andora
    • Austrija
    • Belgija
    • Belorusija
    • Bugarska
    • Bosna i Hercegovina
    • Crna Gora
    • Danska
    • Estonija
    • Finska
    • Francuska
    • Holandija
    • Hrvatska
    • Italija
    • Kipar
    • Letonija
    • Lihtenštajn
    • Litvanija
    • Luksemburg
    • Malta
    • Nemačka
    • Norveška
    • Poljska
    • Portugal
    • Rumunija
    • Rusija
    • San Marino
    • Severna Makedonija
    • Slovačka
    • Slovenija
    • Španija
    • Švajcarska
    • Švedska
    • Turska
    • Ukrajina
    • Vatikan
  • Daleke destinacije
    • Azerbejdžan
    • Indija
    • Izrael
    • Južnoafrička Republika
    • Kambodža
    • Katar
    • Kazahstan
    • Kirgistan
    • Kolumbija
    • Kuba
    • Tajland
    • Ujedinjeni Arapski Emirati
    • Uzbekistan
  • Putnički kutak
  • O Nama
Meni
zajedno oko sveta logo
  • Srbija
  • Evropa
    • Andora
    • Austrija
    • Belgija
    • Belorusija
    • Bugarska
    • Bosna i Hercegovina
    • Crna Gora
    • Danska
    • Estonija
    • Finska
    • Francuska
    • Holandija
    • Hrvatska
    • Italija
    • Kipar
    • Letonija
    • Lihtenštajn
    • Litvanija
    • Luksemburg
    • Malta
    • Nemačka
    • Norveška
    • Poljska
    • Portugal
    • Rumunija
    • Rusija
    • San Marino
    • Severna Makedonija
    • Slovačka
    • Slovenija
    • Španija
    • Švajcarska
    • Švedska
    • Turska
    • Ukrajina
    • Vatikan
  • Daleke destinacije
    • Azerbejdžan
    • Indija
    • Izrael
    • Južnoafrička Republika
    • Kambodža
    • Katar
    • Kazahstan
    • Kirgistan
    • Kolumbija
    • Kuba
    • Tajland
    • Ujedinjeni Arapski Emirati
    • Uzbekistan
  • Putnički kutak
  • O Nama
Hit enter to search or esc to close
Početna / Evropa • Hrvatska / Šta videti u Puli (vodič kroz Istru — II deo)
Posted inEvropa Hrvatska

Šta videti u Puli (vodič kroz Istru — II deo)

Posted - Kaća&Marko Posted on 09.07.2021.
0

Čuvena po zaista velikom broju antičkih spomenika i iskopina, Pula je najveći grad u Istri koji bi se sa punim pravom mogao nazvati Malim Rimom (vodič za Rim možete pročitati ovde). Osim neprocenjivog kulturno-istorijskog blaga, Pula je još poznata po morepolovstvu i brodogradnji — plus je jedan od najvažnijih turističkih centara u Hrvatskoj.

Pula se često opisuje kao muzej na otvorenom — što je zaista prikladan opis, imajući u vidu da ćete videti rimska arheološka nalazišta maltene na svakom ćošku u gradu. A najpoznatiji i najočuvaniji spomenik iz rimskog razdoblja je svakako neverovatni Pulski Amfiteatar.

Ova grandiozna antička arena je šesta najveća rimska arena na svetu — i jedina sa potpuno očuvana sva tri arhitektonska reda. Pulski Amfiteatar je sagrađen u 1. veku, za vreme rimskog cara Vespazijana, mada se smatra da je manja drvena arena postojala na istom mestu još za vreme prvog rimskog cara Oktavijana Avgusta.

Pročitajte još:
Vodič za Rovinj — šta videti u najlepšem gradu u Istri

U svakom slučaju, ne zna se zašto je baš u Puli izgrađena ovako monumentalna arena, mada jedna legenda kaže da ju je Vespazijan sagradio u čast svoje ljubavnice koja je živela u Puli.

Postoji još jedna bajkovitija legenda po kojoj su vile izgradile Amfiteatar kao svoj dom — ali pošto nisu mogle da završe posao, arena je na kraju ostala bez krova. Zbog ove legende se Amfiteatar još zove i Divić-grad (divić znači čudo). Zanimljivo je da je ovo arhitektonsko čudo zapravo imalo krov za vreme Rimljana, samo što je krov bio od platna pa naravno nije sačuvan.

Kao i druge rimske arene, i Amfiteatar u Puli je služio za gladijatorske bitke, borbe sa divljim zverima, predstave i druge društvene događaje. Kada su borbe zabranjene u srednjem veku, Amfiteatar se koristio za ispašu stoke (!!!) i za sajmove. U nekoliko navrata je Amfiteatar za dlaku izbegao i potpuno uništenje — prvo su ljudi koristili kamene blokove iz arene za izgradnju kuća, a onda je čak jedno vreme postojala ideja da se arena sasvim razmontira pa onda ponovo namontira u Veneciji.

Arena je sve ovo preživela — i dan danas služi svojoj originalnoj svrsi. Sada može da primi oko 5,000 posetilaca (u antičko doba je mogla da primi 25,000 ljudi), a najpoznatiji događaj koji se u njoj odigrava je Pulski Filmski Festival koji traje još od šezdesetih godina prošlog veka.

Savet:
Obilazak Pule je najbolje početi od Amfiteatra. Ukoliko u grad dolazite kolima, auto možete ostaviti na parkingu koji se nalazi odmah kod arene.

Iako zaista čudesan, Amfiteatar u Puli nije jedini rimski spomenik koji će vas ostaviti bez daha. Na svega par minuta peške od arene nalaze se Herkulova vrata, Dvojna vrata i zaista veličanstveni Slavoluk Sergijevaca, tri očuvane gradske kapije od nekadašnjih deset.

Herkulova vrata su najstarija sačuvana gradska vrata, sagrađena u 1. veku pre nove ere. Kapija je dobila ime Herkulova vrata pošto je na luku isklesana glava čoveka sa bradom i kovrdžavom kosom kao i toljaga, što predstavlja Herkula koji je u antičko doba i smatran zaštitnikom grada Pule.

Herkulova vrata.

Dvojna vrata su izgrađena kao ulaz u pozorište, a ukoliko prođete kroz ova vrata, ubrzo ćete stići i do Arheološkog muzeja Istre i Malog rimskog kazališta od kog su ostali očuvani ostaci temelja scenske zgrade i delovi gledališta.

Dvojna vrata (i nažalost radovi iza njih).

Inače, u Puli je u antičko doba postojalo i Veliko pozorište koje se nalazilo izvan tadašnjih gradskih zidina. Nažalost, ovo pozorište nije sačuvano — još u srednjem veku je bilo uništeno, a njegovi ostaci su iskorišćeni za izgradnju drugih građevina, poput Kaštela u Puli u kome je danas smešten Istorijski i pomorski muzej Istre.

Pročitajte još:
Šta videti u Poreču

Slavoluk Sergijevaca je najimpresivnija očuvana kapija, poznata i kao Zlatna vrata. Ova kapija je podignuta u 1. veku pre nove ere u čast tri člana porodice Sergijevaca. Zanimljivo je spomenuti da je renesansni vajar i slikar Mikelanđelo posetio Pulu i napravio skicu ovog slavoluka.

Slavoluk Sergijevaca.

Odmah pored Slavoluka Sergijevaca se nalazi kafić Uliks sa statuom poznatog irskog pisca Džejmsa Džojsa koji je u mladosti ovde proveo par meseci predavajući engleski jezik. Inače, i Dante Aligijeri je takođe posetio Pulu — koju je kasnije čak i spomenuo u svom remek-delu Božanstvena komedija.

Statua Džejmsa Džojsa.

Od Slavoluka kreće ulica Sergijevaca, glavna gradska ulica, u i oko koje se nalazi veliki broj atrakcija, uključujući mozaik Kažnjavanje Dirke, Kapelicu Svete Marije Formoze, samostan Svetog Franje i Agripinu kuću.

Agripina kuća.

Kažnjavanje Dirke prikazuje Antiopine sinove Amfiona i Zeta kako dovode bika da rastrgne Dirku — ovo je glavna ilustracija, pored koje se nalazi još mnošto drugih na kojima su prikazani razni motivi. U grčkoj mitologija, Dirkina tetka Antiopa se zaljubila u Zevsa i sa njim dobila dvojicu sinova, Amfiona i Zeta. Dirka je mrzela svoju sestričinu Antiopu, pa ju je bacila u tamnicu a njene sinove prognala u šumu.

Kažnjavanje Dirke.

Mnogo godina kasnije, kada je Antiopa bila na slobodi, Dirka je naredila Amfionu i Zetu da dovedu bika da rastrgne Antiopu — misleći da se majka i sinovi neće prepoznati. Amfion i Zet su međutim ipak saznali da im je Antiopa majka, pa su na kraju svezali Dirku i doveli bika da je ubije. I kako posle čovek da ne voli grčke mitove?!

Kapelica Svete Marije Formoze je nekada pripadala istoimenoj ranohrišćanskoj bazilici iz 6. veka. Od bazilike, za koju se smatra da je sagrađena na ruševinama antičkog hrama posvećenoj boginji Minervi, ostala je samo kapelica — a interesantno je da je ona savršeno očuvana.

Kapelica Svete Marije Formoze.

Odmah nakon ostataka Agripine kuće izbija se i na Forum, glavni gradski trg još od vremena Rimljana. Na ovom prostranom trgu u antičko doba nalazilo se sve ukupno tri hrama, od kojih je jedini očuvan Avgustov hram, posvećen prvom rimskom caru Avgustu. Ovaj prelepi hram je izgrađen između 2. i 14. godine pre nove ere, a preživeo je 2,000 godina samo zato što je tokom vizantijske vlasti pretvoren u crkvu.

Pročitajte još:
Vodič za Rijeku — šta videti u gradu koji teče

Kasnije je služio kao skladište žita, pa kao muzej. U drugom svetskom ratu je skoro sasvim uništen tokom bombardovanja, ali je samo par godina nakon rata rekonstruisan. Osim Avgustovog hrama, na trgu se nalazi još i Gradska vijećnica, izgrađena na ostacima jednog od preostala dva antička hrama na Forumu (ostaci ovog hrama se još uvek vide pošto su ugrađeni u samu većnicu).

Avgustov hram.

Prateći Kandlerovu ulicu od Foruma dolazi se i do Pulske katedrale iz petog veka, koja je, pogađate, sagrađena na ostacima antičkog hrama. Nedaleko od katedrale se izbija na Titov park, u čijoj blizini je Muzej savremene umetnosti. Odavde ćete opet videti i Amfiteatar pošto ste obrnuli čitav krug oko centralnog gradskog jezgra — za čitav ovaj poduhvat će vam trebati svega par sati tokom kojih ćete videti više antičkih atrakcija nego u mnogo većim i poznatijim gradovima.

Pulska katedrala.

To bi bilo to što se tiče Pule, jednog od najlepših i kulturno najvrednijih gradova u Hrvatskoj. Ukoliko ste bili u Puli, javite nam vaše utiske i preporuke u komentarima. Ako vam se dopada naš blog, možete nas zapratiti na Instagramu. Hvala vam što nas čitate! 🙂

Prethodni članak Šta videti u Poreču (vodič kroz Istru — I deo)
Sledeći članak Šta videti u Rovinju (vodič kroz Istru — III deo)

Ostavite komentar

Odustani od odgovora

Naša Priča

Kaca i Marko

Dobrodošli na naš blog o putovanjima! Mi smo Kaća i Marko — i volimo da putujemo i pišemo o putovanjima. Na našem sajtu ćete naći iskrene utiske iz preko 40 zemalja, neobrađene fotke sa mesta koja smo posetili i savete za jeftina i odgovorna putovanja. Niko nas ne plaća da reklamiramo nešto, nemamo sponozore i ne pokušavamo da prodamo išta. Ako vam se sviđa ovo što radimo, ostavite nam komentar ispod tekstova, pratite nas na Instagramu, pustite nam poruku ili nam kupite virtuelnu šolju kafe.

Instagram

Ako pratite naše objave ili čitate naš blog, on Ako pratite naše objave ili čitate naš blog, onda znate da smo se baš oduševili Dubaijem iako smo mislili da nam se uopšte neće svideti. 

Toliko smo se oduševili da mislimo da bismo mogli jednom godišnje da odemo tamo na par dana i da nam ne bi dosadilo. 

Iako, što se nas tiče, Dubai uvek jeste dobra ideja, ako hoćete da vidite i iskusite najbolje od grada, onda idite kada je kod nas zima. 

Znali smo da je veoma vruće u avgustu, ali kada smo na telefonu videli da je subjektivni osećaj kao da je napolju 57 stepeni, nije nam baš bilo svejedno. 

Na takvim temperaturama je sve teško, a da ne pričamo što mnogo toga po gradu nije ni otvoreno jer Dubajćani nisu ludi da provode vreme napolju tokom letnjih meseci. 

U svakom slučaju, o Dubaiju smo naširoko pisali na blogu, u vodiču koji je jedan od najpopularnijih i najčitanijih na našem sajtu, pa ako vas zanima da saznate više o ovom futurističkom gradu na Bliskom istoku, bacite pogled na www.zajednookosveta.com. 🥂

#dubai #uae #putujemo #putopis #zajednookosveta
Pošto nam je povratni let za Beograd iz Abu Dabij Pošto nam je povratni let za Beograd iz Abu Dabija pomeren za jedan dan — a u Emiratima smo već bili u januaru ove godine — bez razmišljanja smo se složili da želimo opet da vidimo Dubai. Jeste da smo ga baš onako fino obišli prošli put, ali u Dubaiju uvek ima nešto da se radi. 

Opet smo otišli u isti hotel — Millenium Place Dubai Marina — za koji i dalje mislimo da je jedan od najboljih hotela u kojima smo ikad bili, i prvi od dva dana u Dubaiju otišli da vidimo Muzej budućnosti (na kraju smo ga samo i videli jer su karte uveliko bile rasprodate) i onda predveče na krstarenje sa večerom koje smo platili 115 EUR za oboje. 

Krivo nam je što nismo uspeli da uđemo u muzej, mada smo videli robota u holu, ali nema veze, ostaće nam nešto za sledeći put, a krstarenje je bilo pun pogodak jer nam na jahti konačno nije bilo toliko nepodnošljivo vruće. 

Drugi dan u Dubaiju smo odlučili da ne radimo ništa, a to ništa je značilo da smo otišli u Soluna beach club na Palmi, gde smo proveli jedno 7 sati u bazenu, sve dok nije krenula da nadolazi peščana oluja. Odlazak u ovaj beach resort smo preko našeg hotela platili 50 EUR za nas dvoje, s tim što smo 25 EUR iskoristili kao vaučer za hranu i piće. Prilično dobar kraj dugačkog putovanja. 🙃
Zadnji dan u Almatiju smo morali da napustimo apar Zadnji dan u Almatiju smo morali da napustimo apartman u 12, a let nam je bio u 10 uveče, tako da smo hteli sa sve prtljagom da odemo na polu-dnevni izlet da ubijemo vreme. 

Prvo nismo mogli da nađemo ništa povoljno — svi izleti su bili oko ili više od 100 EUR po osobi, što je stvarno puno — a onda kada smo na kraju našli prihvatljivu ponudu, ispostavilo se da su putevi ka jezerima u okolini, uključujući Veliko Almati jezero, svi zatvoreni, što zbog radova, što zbog kiša. 

Bio nam je zanimljiv izlet i u kanjon, ali za to nismo imali vremena jer se samo do tamo putuje oko 4 sata (i onda još toliko nazad).

Par dana ranije smo razmatrali i da odemo sa agencijom preko koje idu lokalci do 3 kanjona i jezera (za nekih 25 EUR po osobi), ali imajući u vidu da se kretalo u 5 ujutru, a vraćalo posle 11 uveče, od ovoga smo odustali. 

Iz ove perspektive, malo nam je žao što nismo uspeli da vidimo ništa van Almatija, ali tamo smo bili previše umorni da bismo proveli oko 20 sati na izletu. 

Na kraju smo otišli u Centralni državni muzej Kazahstana (na slici) i onda u restoran u kome smo popili nekoliko odličnih mohita — nije ispalo baš onako kako smo želeli, ali nam je bogami bilo baš fino. 

Izgleda da jesmo malo omatorili kad više ne jurcamo da vidimo sve. :) 

#almati #almaty #kazahstan #centralnaazija #azija #putujemo #putopis #zajednookosveta
Čim smo došli u Almati, odmah nam je bilo jasno Čim smo došli u Almati, odmah nam je bilo jasno da je ovo jedan moderan grad i da ne može da se poredi ni sa Taškentom, a kamoli sa Biškekom. Osećali smo se, gle čuda, kao da smo došli u neki ruski grad gde život ipak izgleda veoma slično kao kod nas. Daleko od toga da nas je Almati oduševio, ali nismo ni ostali razočarani. 

Evo šta sve ima da se vidi u Almatiju: 

📌Panfilov park — veliki park u centru grada u kome se nalazi nekoliko atrakcija, uključujući prelepu Zenkov katedralu, navodno drugu najveću drvenu crkvu na svetu, mali ali interesantni Muzej kazahstanskih narodnih instrumenata, i monumentalni memorijal posvećen Panfilov herojima koji su poginuli u Drugom svetskom ratu.

📌Kok-Tobe — brdo do kog se stiže uspinjačom i sa kog se pruža lep pogled na ceo grad. Nažalost, gore se nalazi vašar, što nam je pokvarilo utisak, ali hej, vašari su veoma popularan vid zabave u Stanovima. 

📌Kazahstanski umetnički muzej — nismo mnogo očekivali od ovog muzeja, ali nam se baš, baš dopao. 

📌Centralni državni muzej Kazahstana — imali smo višak vremena, pa smo obišli i ovaj muzej. Nije sjajan, ali nije ni loš, tako da sve zavisi koliko vremena imate u Almatiju. 

📌Pamfilov + Arbat pešačke zone — veoma fino sređeni delovi grada u kojima možete da prošetate i sednete na piće ili klopu.

📌Trg republike — nema šta puno da se radi u ovom delu grada, ali možete da vidite spomenik nezavisnosti pored koga se nalaze fontane, kao i predsedničku rezidenciju.

Još je samo bitno da napomenemo da u Almatiju, kao i u Tašketnu i Biškeku, treba koristiti Yandex aplikaciju za kretanje po gradu. Ako zavisite od gradskog prevoza, nećete se puno usrećiti, a Yandex radi savršeno i veoma je povoljan.

#almaty #kazahstan #centralnaazija #azija #putujemo #putopis #zajednookosveta
Udaljenost između Biškeka i Almatija je samo 230 Udaljenost između Biškeka i Almatija je samo 230 km, ali to malo znači u zemljama poput Kirgistana i Kazahstana u kojima su putevi u nimalo zavidnom stanju. 

Na stanicu u Biškeku smo došli oko 9 ujutru, nekih sat vremena pre polaska busa (bus ide u 8, 10, 12, 14 i 16h), kupili karte, ukrcali se unutra i čak i krenuli na vreme! Klima nije baš radila najbolje i autobus je bio toliko štrokav da se i dan danas pitamo kako nismo dobili neku kugu, ali smo bili srećni što idemo u Almati — odakle smo kretali nazad kući! 

Ovaj put smo bili spremni za prelazak granice i za WC bez vrata, a i kazahstanski graničari nam sada nisu pravili nikakav problem pri ulasku u zemlju! Sve je manje više bilo ok, osim što nismo imali baš vazduha na drugom spratu dabl dekera i što je autobus uglavnom išao, kako se nama činilo, 20 na sat. 

U svakom slučaju, u Almati smo stigli nako nešto više od 6 sati puta, na stanicu koja je neuporedivo bolja od one u Biškeku, ali je problem bio što na stanici ne postoji menjačnica i što su nam svi taksisti tražili suludo mnogo para za nešto što je trebalo da bude prilično kratka vožnja. 

Videviši da smo izmoreni i besni što taksisti oko nas obigravaju kao kobci, prišao nam je jedan vozač maršutke i pitao da li nam treba pomoć. 

Nismo se baš najbolje razumeli, i isprva smo mislili da je on samo još jedan od mnogih koji na neki način žele da nas prevare na ovom putu, ali se na kraju ispostavilo da je čovek zapravo stvarno hteo da nam pomogne (spasiba!). 

I to ne zbog para, nego eto onako! Nemamo pojma tačno šta se desilo, ali on je zaustavio neki auto, pričao nešto sa vozačem, ubacio nas unutra i poželeo nam sreću. 

U kolima na putu do smeštaja nam je palo na pamet da možda nismo trebali da uđemo u kola sa nekim nepoznatim Kazahstancem, ali smo se onda setili gde smo — i da u ovom delu sveta tako stvari funkcionišu, ljudi se snalaze, i to i nije uopšte tako loše. A i stigli smo u apartman sa novčanikom i oba bubrega! 

#almaty #kazahstan #centralnaazija #putopis #putujemo #zajednookosveta
Da ne bude da smo potpuno neprevedni prema Biškek Da ne bude da smo potpuno neprevedni prema Biškeku — ili Kirgistanu — treba napomenuti da ono malo turista što dolazi u zemlju uglavnom obilazi prirodne lepote. 

Mi smo videli jedan od najpoznatijih nacionalnih parkova u Kirgistanu, Al Arču, i iskreno možemo da kažemo da su nas prizori tamo ostavili bez reči — a mi smo samo išli u laganu šetnju. 

Ako možete i želite da provedete više vremena u Kirgistanu i pogotovo ako vas zanima planinarenje i istraživanje divljine, sigurno će vaš utisak biti dosta drugačiji nego naš. 

I naravno, sve ovo što smo dosad napisali o Biškeku ne znači da ga ne treba posetiti ako vas put navede ovde ili da se mi kajemo što smo ga videli — samo da ne treba imati velika očekivanja. 

#biskek #alarcha #kirgistan #azija #putujemo #zajednookosveta
Pošto u Biškeku nema bog zna šta da se radi, je Pošto u Biškeku nema bog zna šta da se radi, jedan dan smo izdvojili za posetu nacionalnom parku Al Arča koji se nalazi na svega 40 km od kirgistanske prestonice. 

Al Arča je popularna destinacija za planinarenje, piknik i istraživanje prirode, kako među lokalnim stanovništvom tako i među turistima. 

U parku imaju dve staze, jedna koja je veoma lagana i prati reku — ovo je staza kojom smo mi išli — i jedna koja ide uzbrdo, do vodopada, i koja je zahtevnija i za koju treba ipak imati neku opremu. I nakon vodopada imaju staze, ali su one rezervisane za iskusne planinare koji se penju na vrhove planinskog lanca Tian Šan. 

Da bismo došli do Al Arče, unajmili smo kola sa vozačem za 70 EUR. Realno nas je agencija odrala, ali takve su cene za turiste, plus nam alternativni način dolaska do parka nije delovao nimalo interesantno. 

Naime, gradski prevoz do parka ne postoji, a ako hoćete samostalno da dođete do Al Arče, onda morate da hvatate maršutku kod Oš bazara, da nekako namolite vozača da vas ostavi kod prve kapije za nacionalni park (srećno ako ne znate ruski) i da onda nađete nekog ko će vas besplatno ili za pare prebaciti 12 km do ulaska u park. 

Ako se odlučite na ovo, srećno! I ne zaboravite da sve morate isto i u povratku. 

Elem, uprkos tome što smo bili lakši za 70 EUR nakon posete Al Arči, svakome bismo preporučili da ode i vidi ovaj nacionalni park jer je priroda zaista ne-ve-ro-va-tna, plus ćete možda, kao mi, imati sreće i videti pokoju životinju kojoj je park dom (pozdrav za 3 veverice koje su prišle da nam se jave). 

#alarcha #kyrgyzstan
#kirgistan #centralnaazija
#azija #putujemo #putopis #zajednookosveta
Žao nam je što to moramo da kažemo, ali Biškek Žao nam je što to moramo da kažemo, ali Biškek je baš jedan ružan, otužan grad. Verovatno najružniji i najotužniji koji smo do sad videli. 

Ali nam je takođe ostao u dragom sećanju, jer za razliku od Taškenta, sve je jako blizu i bukvalno na svakom ćošku ima prodavnica i restorana, plus smo se mnogo bolje proveli i osećali nego u uzbekistanskoj prestonici (ako izuzmemo stomačne tegobe koje su počele negde ovde). 

Ako nas pitate šta morate da vidite u Biškeku, naš odgovor je — ništa. Sve je manje više bezveze, ali ako želite spisak stvari, evo šta bismo mi izdvojili:

📌Ala-Too trg — glavni gradski trg na kome se nalazi statua Manasa, legendarnog kirgistanskog junaka.

📌Istorijski muzej — smešten na glavnom trgu, ovaj muzej je zapravo ok (ako ništa drugo, videćete pravu jurtu izbliza). Iza Muzeja se nalazi ogromna statua Lenjina. 

📌Ruska crkva — simpatična belo plava pravoslavna crkva.

📌Parkovi — šetajući centrom grada, proći ćete kroz nekoliko lepo sređenih parkova, uključujući Dubov i Panfilov.

📌Oš bazar — buvljak sličan onome u Taškentu.

Lutajući gradom, verovatno ćete naići i na parlament, pozorište, cirkus i razne spomenike, ali ništa od ovoga se ni po čemu ne izdvaja, osim po tome što izgleda kao da je, kao i čitav grad, ostalo zarobljeno negde tamo u prošlom veku. 

#biskek #kirgistan #centalnaazija #azija #putujemo #putopis #zajednookosveta
🇰🇬Dobrodošli u Kirgistan — horor priča i 🇰🇬Dobrodošli u Kirgistan — horor priča iz noćnog busa 

Sada kad je prošlo neko vreme, ne možemo da se ne zapitamo zašto smo mislili da je dobra ideja da idemo noćnim busom iz Uzbekistana u Kirgistan koji na nekih sat vremena vožnje od Taškenta prelazi u Kazahstan i satima putuje kroz njega da bi tek na nekih 45 minuta od Biškeka zapravo ušao u Kirgistan. Šalu na stranu, ovo putovanje busom nam je jedno od najgorih do sad — ili smo mi malo omatorili pa nam više ovakve avanture nisu preterano zabavne. 

U svakom slučaju, na papiru ceo put zvuči podnošljivo. Kreće se iz Taškenta u 8 uveče, putuje se oko 12 sati, a karta košta samo 20 i nešto EUR. U praksi, ovo je značilo celu noć u drndavom busu u kome smo mi bili jedini stranci (okej, bilo je Rusa, ako se oni računaju kao stranci) i u kome je bio čitav razdragani kik-boks tim iz Uzbekistana. 

Ovo je dobro mesto da kažemo da Uzbekistanci iz nekog razloga nikako ne vole slušalice — ali obožavaju da gledaju klipove na telefonima satima. Svaki član kik-boks tima koji nas je okruživao je satima uživao u blagodetima Jutjuba i baš nikome nisu smetali zvuci koji dopiru iz drugih telefona. Ako su Kinezi poznati po mučenju vodom, onda Uzbekistanci treba da se proslave po mučenju Jutjubom! 

Na sve ovo, napolju je bilo pakleno vruće, čak i nakon zalaska sunca, ali je naš vozač smatrao da klima nije neophodna na 40 stepeni u smrdljivom busu — ruku na srce, palio je klimu nakon što bi se neko požalio i onda je ugasio za 7 do 10 minuta. 

Ali nije to bio kraj našim mukama. Prelazak granice sa Kazahstanom nam je bio gori i stresniji nego prelazak granice Tajland-Kambodža — prvo moraš da vadiš sve svoje stvari na granici koja više izgleda kao vašar nego granica, pa onda pratiš masu ljudi kroz silne hodnike, pa prolaziš granične formalnosti (i ubeđuješ kazahstanskog graničara da tebi stvarno ne treba viza), pa onda pređeš granicu u vašar sa druge strane i nemaš pojma gde ti je bus. I kao šlag na tortu, onda odeš u WC (čučavac, naravno) koji nema vrata. 

To je to, ovde ćemo da se zaustavimo. Jedino pozitivno je što smo znali šta nas čeka na graničnom prelazu sa Kirgistanom. I što smo stigli u Biškek u jednom komadu.
Učitaj još... Prati nas na Instagramu

NAJČITANIJE

  • Vodič kroz Istanbul — 15+ mesta koja ne treba propustiti
  • Top 40 najboljih filmova za ljubitelje putovanja
  • Vodič za Sarajevo — šta nikako ne treba propustiti
  • prtljag Kako se spakovati za put avionom
  • Berlin Vodič kroz Berlin — top 15+ stvari koje treba videti
  • Vize za državljane Republike Srbije
  • Kuba Šta treba znati pre putovanja na Kubu
  • Vodič za Lisabon — 25+ mesta koja ne treba propustiti
  • Vodič za Trst — top 5 stvari koje vredi videti (za 1 dan)
  • Wizzair za početnike — uputstvo za kupovinu avio karata
Copyright © 2023 ZajednoOkoSveta.com Preuzimanje tekstova bez saglasnosti ZajednoOkoSveta.com nije dozvoljeno. Za svaki vid saradnje, pišite na zajednookosveta@gmail.com