Skip to content
  • Srbija
  • Evropa
    • Andora
    • Austrija
    • Belgija
    • Belorusija
    • Bugarska
    • Bosna i Hercegovina
    • Crna Gora
    • Estonija
    • Finska
    • Francuska
    • Holandija
    • Hrvatska
    • Italija
    • Kipar
    • Letonija
    • Lihtenštajn
    • Litvanija
    • Luksemburg
    • Malta
    • Nemačka
    • Poljska
    • Portugal
    • Rumunija
    • Rusija
    • San Marino
    • Severna Makedonija
    • Slovačka
    • Slovenija
    • Španija
    • Švajcarska
    • Turska
    • Ukrajina
    • Vatikan
  • Daleke destinacije
    • Azerbejdžan
    • Indija
    • Izrael
    • Južnoafrička Republika
    • Kambodža
    • Katar
    • Kolumbija
    • Kuba
    • Tajland
    • Ujedinjeni Arapski Emirati
  • Putnički kutak
  • O Nama
Meni
zajedno oko sveta logo
  • Srbija
  • Evropa
    • Andora
    • Austrija
    • Belgija
    • Belorusija
    • Bugarska
    • Bosna i Hercegovina
    • Crna Gora
    • Estonija
    • Finska
    • Francuska
    • Holandija
    • Hrvatska
    • Italija
    • Kipar
    • Letonija
    • Lihtenštajn
    • Litvanija
    • Luksemburg
    • Malta
    • Nemačka
    • Poljska
    • Portugal
    • Rumunija
    • Rusija
    • San Marino
    • Severna Makedonija
    • Slovačka
    • Slovenija
    • Španija
    • Švajcarska
    • Turska
    • Ukrajina
    • Vatikan
  • Daleke destinacije
    • Azerbejdžan
    • Indija
    • Izrael
    • Južnoafrička Republika
    • Kambodža
    • Katar
    • Kolumbija
    • Kuba
    • Tajland
    • Ujedinjeni Arapski Emirati
  • Putnički kutak
  • O Nama
Hit enter to search or esc to close
Početna / Bugarska • Evropa / Šta videti u Sofiji — mesta koja nikako ne treba propustiti
Posted inBugarska Evropa

Šta videti u Sofiji — mesta koja nikako ne treba propustiti

Posted - Kaća&Marko Posted on 07.01.2019.
3

Kako su nam uvek bili zanimljiviji malo dalji evropski gradovi, u Sofiju smo pomalo i neplanirano otišli na jednodnevni izlet.

Bugarska prestonica nam je dovoljno blizu da smo je do sad mogli obići bar 20 puta, tako da smo smatrali da je zaista red da vidimo šta to ima da se vidi kod naših istočnih komšija.

Iako teško da možemo da kažemo da nas je Sofija oduševila, moramo priznati da smo se baš fino proveli i da nam je poseta ovom gradu ostala u lepom sećanju.

Ukoliko biste voleli da pobegnete negde na vikend, Sofija je dobar izbor, pogotovo imajući u vidu da se do nje može relativno brzo stići iz raznih delova Srbije — a i da je prilično jeftino otići na dan ili dva.

Šta videti u Sofiji

Glavne atrakcije u Sofiji se većinom nalaze u centralnom gradskom jezgru i mogu se obići za pola dana, pa nam je jednodnevni izlet bio sasvim dovoljan za prvo upoznavanje sa gradom.

Imali smo priliku da posetimo i prolazimo kroz Bugarsku i ranije. Budući da pamtimo kako je to sve izgledalo sumorno, sivo i oronulo, poseta Sofiji par godina kasnije nas je vrlo prijatno iznenadila.

Sofijski univerzitet.

Ulaskom Bugarske u Evropsku uniju 2007. godine, u glavni grad je mnogo ulagano iz evropskih fondova. Obnovljena je infrastruktura, restaurirane su mnoge građevine od istorijskog značaja, osvežene su fasade po centru a izgrađene su i mnoge nove, moderne zgrade.

Danas Sofija deluje kao moderan evropski grad, daleko ispred onoga što smo očekivali da ćemo zateći. Ukoliko planirate posetu Sofiji, sledeće stvari toplo preporučujemo da uključite u itinerer.

Katedrala Aleksandar Nevski

Sedište patrijaršije i simbol Sofije, Katedrala Aleksandar Nevski je monumentalna građevina u samom centru grada izgrađena u neovizantijskom stilu.

Ime nosi po Aleksandru Nevskom koji je bio svetac-zaštitinik Aleksandra II — ruskog cara koji je po mnogo čemu zaslužan za bugarsku nezavisnost i konačno oslobođenje od Otomanskog carstva 1879. godine.

Bugari su u znak zahvalnosti brojnim ruskim vojnicima palim za oslobođenje njihove zemlje svojoj najvećoj i najvažnijoj pravoslavnoj crkvi ime dali po dotičnom kijevskom princu.

Marija (Markova sestra), Kaća i Marko ispred Katedrale Aleksandar Nevski.

I zaista, ova crkva je ogromna — po veličini druga pravoslavna građevina na Balkanskom poluostrvu, odmah iza Hrama Svetog Save u Beogradu.

Unutra se nalaze rakošno ukrašen presto bugarskog cara Ferdinanda I i kripta u kojoj je smešten muzej, ako je verovati Bugarima, sa najvećom kolekcijom pravoslavnih ikona u Evropi.

Bitno je napomenuti da je plato ispred katedrale i polazišna tačka za razgledanje Sofije budući da većina turoperatera parkira buseve upravo ovde.

Katedrala Aleksandar Nevski.

Nacionalni teatar Ivan Vazov

Nacionalni teatar je najstarije pozorište u zemlji. Izgrađen 1906. godine u stilu neoklasicizma, ime nosi po najpoznatijem bugarskom piscu Ivanu Vazovu.

Dobro, ukoliko niste dramaturg, istoričar pozorišta ili strastveni ljubitelj istog, ova informacija vam i neće biti od prevelike koristi. Ali, ono što treba da znate jeste da je zgrada pozorišta jedna od najlepših u Sofiji.

Teatar je smešten u dnu centralnog gradskog parka, pa je ovo mesto super da napravite i kratki predah od razgledanja.

Teatar Ivan Vazov.

Vitoša bulevar

Bulevar Vitoša nosi ime po planini Vitoši koja se nalazi nadomak Sofije i čiji se obronci mogu videti iz raznih delova grada. Vitoška, kako ga žitelji Sofije od milošte zovu, glavna je pešačka zona u Sofiji i žila kucavica grada.

Pešačka zona počinje od Trga Svete Nedelje, gde se nalazi i Palata pravde, i teče sve do ulaza u Južni park, gde je smeštena Narodna palata kulture ili NDK.

Ulaz u Vitoša bulevar sa Palatom pravde u pozadini.

Međutim, nije uvek bilo ovako. Ranije su bulevarom prolazili i automobili i tramvaji — i tek posle dugogodišnjih rekonstrukcija, ovaj deo je skroz pretvoren u pešačku zonu 2015. godine.

Baš kao i u Knez Mihailovoj u Beogradu, i ovde možete naći poznate svetske brendove, raznorazne prodavnice i butike, kao i mnogobrojne ugostiteljske objekte. Ovo je super mesto da potražite suvenire, malo šopingujete ili sednete u neki od simpatičnih restorana i kafića na piće ili neku finu klopu.

Crkva Svete Nedelje

U neposrednoj blizini Vitoša bulevara nalazi se crkva koja je posebno interesantna turistima iz Srbije i bivše Jugoslavije jer u njoj počivaju mošti jednog od najvećih srpskih srednjevekovnih vladara — kralja Milutina.

Naime, negde oko 1460. godine, vladika Silvanije odlučuje da premesti mošti kanonizovanog Stefana Milutina u Bugarsku. Razlog za premeštanje je bila svenadiruća otomanska pretnja na teritoriji cele Srbije kao i izbijanje epidemije kuge u to vreme.

Posle promene nekoliko crkava i manastira, mošti su svoje konačno počivalište dobile u Crkvi Svete Nedelje u Sofiji, gde se i danas nalaze. Zbog moštiju ova crkva nosi još jedno ime — Crkva Svetog Kralja.

Crkva Svete Nedelje.

Pravo je čudo kako su posmrtni ostaci kralja Milutina sačuvani do dan danas s obzirom na to da je crkva imala burnu istoriju — pretrpela je zemljotres 1858. godine i skoro potpuno uništena 1925. godine pri neuspelom pokušaju atentata na bugarskog cara Borisa III.

Prilikom atentata, bomba koju su podmetnuli komunisti je raznela dobar deo crkvenog krova i usmrtila oko 150 ljudi, uglavnom pripadnika političke i vojne elite.

Trg nezavisnosti i Narodno sobranje

Ovaj deo strogog centra je poznat i kao Sofijski largo — arhitektonska celina koju čine tri monumentalne građevine — Narodno sobranje, zgrada TZUM-a i zgrada Ministarstva.

Largo je klasičan primer takozvane staljinističke arhitekture u jugoistočnoj Evropi. Ovo je i razlog zašto je ovaj trg često služio kao dubler za Moskvu u filmovima snimanim u Bugarskoj posle pada komunizma.

Narodno sobranje.

Tu se nalaze važna upravna i administrativna tela izvršne vlasti, kao što su bugarski parlament ili Narodno sobranje, Palata predsedništva, veće Ministarstava Republike Bugarske, kao i TZUM (centralni univerzalni magazin) — najveća robna kuća otvorena 1957. godine za vreme komunističke vlasti sa namerom da bude dostupna za sve. Danas u TZUM zalaze uglavnom samo oni sa dubljim džepom budući da većina lokala unutra prodaje samo robu prestižnih svetskih brendova.

Trg nezavisnosti.

Džamija Banja Baši

Kažu da je u Sofiji nekada bilo preko 70 džamija. Danas je Banja Baši jedina preostala aktivna džamija u bugarskoj prestonici, izgrađena u drugoj polovini 16. veka.

S obzirom na to da ispod džamije protiču termalni izvori koje su žitelji Sofije koristili od davnina, veruje se da ime zdanja potiče od turske fraze banyabashi što u prevodu znači mnoštvo banja.

Banja Baši džamija.

Još jedna zanimljivost je da je džamiju projektovao Mimar Sinan — isti arhitekta koji je sagradio čuveni most na Drini u Višegradu, čiju je viševekovnu istoriju Andrić detaljno opisao u svom remek-delu Na Drini ćuprija.

Banja Baši možda nije tako impresivna kao Plava džamija u Istanbulu, ali je definitivno vredi videti. Nalazi se između stanice metroa Serdika i Centralne mineralne banje.

Iskopine Serdike

Na teritoriji Sofije se tokom antičkih vremena nalazila rimska naseobina Serdika (ili Ulpia Serdica na latinskom) koja je ime dobila po keltskom plemenu Serdi.

Svedočanstvo o tom vremenu otkriveno je tokom radova na novoj stanici metroa Serdika II, koja se nalazi ispod Sofijskog larga. Između 2010. i 2012. godine, dva arheološka tima su radila na iskopavanjima ovog dela drevne Serdike.

Antički kompleks Serdika.

Danas je ulaz u metro stanicu pravi mali muzej na otvorenom — ovde se mogu videti iskopine koje pokrivaju površinu osam ulica prvobitne naseobine i uključuju ranohrišćansku baziliku, šest većih građevina sa mozaičnim podovima, dvorišta, kupatila i javne toalete, kao i deo sistema za odvodnjavanje. Većina izloženog datira iz perioda između 4. i 6. veka.

Iskopine Serdike. U pozadini se vidi džamija Banja Baši.

U blizini stanice metroa Serdika nalazi se i statua Svete Sofije, po kojoj je bugarska prestonica i dobila ime.

Centralna mineralna banja

Podignuta početkom 20. veka na mestu gde su se nalazila turska kupatila za vreme Osmanlijske vladavine, Centralna banja je klasičan primer bečke secesije pomešane sa bugarskim i vizantijskim arhitektonskim stilovima.

Banja je radila sve do 1986. godine kad je zatvorena zbog sveopšte oronulosti (tada je i krov bio toliko oštećen da je postojao rizik da se uruši). Ovo zdanje je renovirano 2015. godine i danas se tu nalazi Istorijski muzej Sofije.

Fontana ispred Mineralne banje.

Arheološki muzej

Odlaskom Turaka sa ovih prostora, Bugarima izgleda nije manjkalo ideja kako da izmene otomanske građevine i daju im neku novu namenu. Tako je zdanje Bujuk džamije, najstarije i najveće džamije u gradu, krajem 19. veka prvo pretvoreno u Narodnu biblioteku da bi kasnije postalo dom Arheološkom muzeju Bugarske.

Arheološki muzej sadrži zavidnu kolekciju istorijskih artefakata podeljenih u četiri postavke — preistorijsku izložbu, riznicu, glavnu postavku i srednjevekovnu sekciju.

Deo iz stalne postavke — tračko blago iz 4 veka p.n.e.

Muzej je tokom letnje sezone otvoren svakog dana. Kao i većina muzeja na svetu, od novembra do aprila radi svakim danom sem ponedeljka. Cena karte je 12 leva po osobi (što je oko 6 evra). Nalazi se preko puta zgrade Predsedništva.

Rotunda Svetog Đorđa

Izgrađena od strane Rimljana u 4. veku nove ere, Rotunda Svetog Đorđa je najstarija zgrada u Sofiji. Smeštena je u dvorištu između hotela Šeraton i Palate predsedništva.

U delu dvorišta iza rotunde nalaze se i ostaci Serdike koji datiraju iz 2. veka — jedan od malobrojnih preostalih dokaza rimske vladavine na ovim prostorima.

Rotunda Svetog Đorđa.

Ova ranohrišćanska crkva, za koju se veruje da je sagrađena na mestu gde se ranije nalazio paganski hram, ukrašena je freskama oslikanim u nekoliko različitih perioda između 10. i 14. veka.

Dolaskom Turaka na tlo Bugarske, crkva je od 16. do 19. veka služila kao džamija. Kao i dobar deo centralne Sofije, rotunda je pretrpela znatna oštećenja kada su Savezničke sile bombardovale grad pred sam kraj Drugog svetskog rata. Danas je ova građevina restaurirana i vraćena svom prvobitnom sjaju.

Crkva Svete Petke Samardžijske

Iako je Bugarska dugo bila pod komunističkom vlašću, Sofiji iz nekog razloga nikako ne fali sakralnih objekata. Ukoliko se odlučite da vidite iskopine antičke Serdike, sigurno ćete primetiti i malenu crkvu koja se nalazi između arheološkog kompleksa i samog ulaza u stanicu metroa.

Ova srednjevekovna crkvica nosi ime po Svetoj Petki, pravoslavnoj svetiteljki koju slave mnogi narodi na Balkanu. Predanje kaže da je izgradnju crkve finansirao esnaf samardžija tokom otomanske vladavine, posvetivši je Svetoj Petki, zaštitinici samardžija.

Krov crkve Svete Petke gleda na spomenik zaštitnici grada — Svetoj Sofiji

Kako su u to vreme Turci branili gradnju hrišćanskih bogomolja koje će biti više od čoveka na konju, graditelji su se dosetili da crkvu ukopaju u zemlju.

Unutrašnjost crkve je oslikana muralima i freskama koji datiraju od 14. do 19. veka. Mnogi veruju da je baš ovde sahranjen slavni hajduk Vasil Levski, mada ova teorija nikad nije dokazana.

Sofija možda nije lepa poput nekih poznatijih evropskih metropola — ali svakako ima neku vrstu šarma. U gradu ima šta da se vidi, plus je sve još uvek prilično jeftino, čak i za naš standard.

Ukoliko imate neka pitanja u vezi sa putovanjem u Sofiju, slobodno nam se javite ili ostavite komentar ispod teksta. Ako vam se dopada naš sajt, zapratite nas na Instragram profilu. Hvala na čitanju!

Prethodni članak Kako se spakovati za put avionom
Sledeći članak Šta videti u Beču — mesta koja stvarno vredi posetiti

3 Comments

  1. Slavoljub
    02.01.2023. at 07:50

    Super

    Reply
  2. Slavoljub
    02.01.2023. at 07:57

    Sve sto je vazno je pomenuto, istorija, kralj Milutin i td. Ali sama planina Vitosa u cijem je podnozju Sofija je dragulj za sebe.U samom glavnom gradu, mozete da prakticno budete na zimivanju. Visla od Kopaonika…pozdrav

    Reply
    • Kaća&Marko
      02.01.2023. at 14:08

      Hvala na predlogu. 🙂

      Reply

Ostavite komentar

Odustani od odgovora

Naša Priča

Kaca i Marko

Dobrodošli na naš blog o putovanjima! Mi smo Kaća i Marko — i volimo da putujemo i pišemo o putovanjima. Na našem sajtu ćete naći iskrene utiske iz preko 40 zemalja, neobrađene fotke sa mesta koja smo posetili i savete za jeftina i odgovorna putovanja. Niko nas ne plaća da reklamiramo nešto, nemamo sponozore i ne pokušavamo da prodamo išta. Ako vam se sviđa ovo što radimo, ostavite nam komentar ispod tekstova, pratite nas na Instagramu, pustite nam poruku ili nam kupite virtuelnu šolju kafe.

Instagram

🇦🇩 Šesta najmanja država u Evropi, smešte 🇦🇩 Šesta najmanja država u Evropi, smeštena između Španije i Francuske, Kneževina Andora je poznata po dvema stvarima — turizmu i šopingu. 

Ova mikro-država površine 468 km2 u kojoj živi svega 80,000 ljudi godišnje ugosti preko 10 miliona turista, što skijaša i planinara, što onih koji u posetu dolaze zbog izuzetno niskih poreskih stopa. 

U prevodu, ako vas zanimaju zimski sportovi ili ste u okolini i u potrazi za jeftinim parfemima, odećom, alkoholom i sličnim stvarima, onda vas Andora neće razočarati. Ako vas ništa od ovoga preterano ne interesuje, onda verovatno možete i da preskočite posetu ovoj maloj državi.

Iako lepša od, recimo, Lihtenštajna, Andora nema nešto preterano da ponudi „klasičnim” turistima — druge male evropske države poput Malte ili San Marina imaju daleko veću i bolju turističku ponudu. 

Ne kažemo da Andora nema svoje čari — svako mesto na svetu ima — ali se ni ne slažemo sa putopisima koji je opisuju kao neki neverovatni skriveni dragulj Evrope. 

Takođe je istina da smo mi samo obišli glavni grad Andoru la Vellju, ali — makar što se nas tiče — apsolutno ništa ne bismo propustili da je nikada nismo posetili.

📌O tome kako doći do Andore i šta videti u Andora la Velji možete da pročitate kod nas na sajtu. 

#andorra🇦🇩 #putujemo #putopis #zajednookosveta
🇪🇸Još 3 stvari koje treba videti u Barselon 🇪🇸Još 3 stvari koje treba videti u Barseloni🇪🇸

📌Gotska četvrt (Barri Gòtic) je istorijski centar stare Barselone, odnosno najstariji deo grada u kome još uvek mogu da se vidi ostaci rimskih zidina i srednjevekovne građevine. 

Najpoznatija atrakcija u Gotskoj četvrti je Katedrala de la Santa Kruz i Santa Eulalia, koja je prelepa i spolja i unutra — a nikako ne treba propustiti ni priliku da vidite Barselonu sa krova katedrale (do vrha vodi lift). Cena ulaznice je 9 EUR. 

Osim katedrale, savetujemo još da prošetate do obližnjeg Trga del Rei na kome se nalaze srednjevekonve palate (u jednoj je smešten Istorijski muzej Barselone), nađete ostatke rimskog hrama i obiđete Trg Reial koji je uokviren istorijskim zgradama i u čijoj sredini se nalazi zanimljiva fontana. 

📌Sant Pau bolnica je verovatno najveličanstvenija bolnica ikada napravljena. Ujedno, ona je i najveći art nouveau kompleks na svetu koji se sastoji od 27 zgrada (a arhitektin original plan ih je imao čak 48). 

Sant Pau je korišćena kao bolnica sve do ranih 2000. godine, nakon čega je renovirana pretvorena u muzej i kulturni centar. Cena ulaznice je 16 EUR 

📌Citadela park je ogroman javni park u centru Barselone u kome se nalazi nekoliko turističkih atrakcija. Za početak, pre nego što dođete do parka videćete ogromnu Trijumfalnu kapiju koja je napravljena kao glavni ulaz za Svetski sajam u Barseloni 1888. godine. Ova kapija vodi do parka — koji je podignut na mestu gde se sajam održao. 

Na samom ulazu u park nalazi se fenomenalan Dvorac 3 zmaja, a pored njega su smeštene 2 botaničke bašte. U Citadelu parku se još nalaze Parlament Katalonije, malo jezero po kome možete da provozate čamcem, zoo vrt — i ogromna fontana inspirisana Trevi fontanom u Rimu. 

#barselona #spanija #gotskacetvrt #santpau #putujemo
#putopis #zajednookosveta
🇪🇸La Rambla, Barselona🇪🇸 Najčuvenija 🇪🇸La Rambla, Barselona🇪🇸

Najčuvenija i najposećenija ulica u čitavoj Barseloni, La Rambla se proteže sve od Trga Katalonije — koji se smatra glavnim trgom u gradu — do Kolumbovog spomenika u luci Vel.

La Rambla je neosporno prekrasna ulica, ali…takođe je toliko prepuna ljudi da nema neke poente šetati njome jer ćete se non-stop sudarati sa drugim ljudima i/ili brinuti o tome da vas neko ne opljačka. 

Duž ulice ima mnogo ugostiteljskih objekata i kioska koji prodaju suvenire, cveće i sveže sokove, a šetajući La Ramblom ćete videti i nemali broj uličnih performera (u nedostatku bolje reči) u veoma kompleksnim kostimima. 

Ulaz u popularnu pijacu Bokerija (La Boquería) se takođe nalazi u La Rambli — ovo je jedna od najčuvenijih pijaca na svetu koja je iz nekog razloga postala i jedna od glavnih turističkih atrakcija u Barseloni. Da, ovde možete da kupite svašta, ali pijaca kao pijaca. 

Na kraju, u jednoj ulici koja se uliva u La Ramblu se nalazi Palata Guelj, još jedna predivna privatna kuća koju je dizajnirao Gaudi. 

La Rambla se završava kod Kolumbovog spomenika koji je visok 60 metara i sagrađen u čast Kolumbovog prvog putovanja u Ameriku.

Ako hoćete, liftom možete da se popnete na vrh spomenika. Kada smo mi došli do spomenika, lift više nije radio, ali sam se ja već jednom pela do gore. Pogled je ok, ali imajte u vidu da se spomenik ljuljuška, što nije baš najprijatniji osećaj na toj visini. Ulaznica za lift košta 6 EUR. 

#larambla #barselona #katalonija #spanija #putopis #zajednookosveta
🇪🇸🎨Nacionalni umetnički muzej Katalonije 🇪🇸🎨Nacionalni umetnički muzej Katalonije🎨🇪🇸

Nedaleko od Trga Španije nalazi se impresivno zdanje Nacionalnog umetničkog muzeja Katalonije (MNAC). 

Muzej je od 1934. godine smešten u Nacionalnoj palati izgrađenoj za Expo, a u njemu se nalazi velika kolekcija romaničke umetnosti, ponajviše murala koji su ukrašavali crkve po staroj Kataloniji, kao i gotičke, renesansne, barokne i moderne umetnosti. 

Da budemo sasvim iskreni, nama se postavka i nije nešto preterano dopala — umetnički muzeji u Madridu imaju mnogo bolje postavke. Međutim, mi smo posetili muzej subotom posle 3, kada je ulaz besplatan, tako da ne možemo da se žalimo. Cena ulaznice ostalim danima je 12 EUR.

Inače, ispod muzeja se nalazi poznata Magična fontana. Ona je takođe podignuta za Expo u Barseloni — i od tada postala jedna od najvećih atrakcija u gradu. 

Fontana izbacuje preko 2,500 litara vode u sekundi, a mlaz može da dostigne visinu i do 50 metara. Nažalost, fontana nije radila tokom naše posete Barseloni, ali sam ja prethodni put imala prilike da vidim performans — i mogu vam reći da je ovo jedna od onih stvari koje treba da vidite u gradu. 

Pošto na netu nema zvaničan sajt gde može da se proveri kada se odigrava šou, najbolje što možemo da vam kažemo da se performans dešava između četvrtka i subote između 20:00 i 22:00 na svakih pola sata, u zavisnosti od godišnjeg doba. Imajte u vidu da ovo nisu 100% proverene informacije i da ne možemo da garantujemo da su sasvim tačne. 

#barselona #montzuik #katalonija #spanija #putujemo #putovanja #putopis #zajednookosveta
🇪🇸Vodič za Barselonu u opisu profila🇪🇸

Na vrhu Montžuika — brda koje se uzdiže iznad Barselone — tokom vremena je bilo nekoliko fortifikacija, a poslednja izgrađena u 17. veku stoji i dan danas — 

Dvorac Montžuik. Iako dvorac — ili bolje rečeno tvrđava — stvarno nije ništa posebno, vredi ući unutra zbog panoramskih pogleda na čitav grad. Cena ulaznice za tvrđavu je 9 EUR. 

Do vrha brežuljka možete doći na nekoliko načina, uključujući busom i žičarom. Pošto žičara nije radio tokom naše posete, mi smo išli do gore busom 150. Bus možete da uhvatite na Trgu Španije (na kome ima stanica metroa) i vožnja do vrha traje oko 20 minuta. Ovaj bus takođe staje i kod stanice žičare Telefèric de Montjuïc. 

Ako do tvrđave hoćete da idete žičarom, onda treba da odete do metro stanice Para-lel, odakle ćete uhvatiti funikular do stanice žičare Telefèric de Montjuïc. Cena povratne karte je u ovom slučaju 13.50 EUR. 

#montjuic #barselona #spanija #putujemo #putuj #putovanja #zajednookosveta
🇪🇸Jedno od najlepših mesta u Barseloni — 🇪🇸Jedno od najlepših mesta u Barseloni — i pravi skriveni dragulj grada — Muzička palata Katalonije je najspektakularnija koncertna dvorana koju smo ikada videli. Sagrađena početkom 20. veka za potrebe hora Orfeo Katala, palata je remek-delo arhitekte Ljuisa Domeneka i Muntanera.

Iako je gradnju palate najvećim delom finansirao hor, bogati građani Barselone su takođe dali svoj doprinos. Zajedno, oni su tražili od arhitekte da napravi palatu koja simbolizuje duh Katalonije — kao odgovor na ovaj zahtev, Domenek i Muntaner je angažovao lokalne umetnike da naprave dekorativne elemente i ukrase po kojima je palata postala poznata. 

Palata je uvrštena na Uneskovu listu svetske baštine 1997. godine, a u njoj se još uvek održavaju koncerti. Međutim, ne morate da odete na neki koncert da biste videli palatu pošto je tokom prepodneva i podneva otvorena za javnost. 

💰 Cena ulaznice: 16 EUR 

#barselona #spanija #putovanja #putujemo #zajednookosveta
🇪🇸Gaudijeva Barselona V deo: Kasa Batljo🇪 🇪🇸Gaudijeva Barselona V deo: Kasa Batljo🇪🇸 

Kasa Batljo je poznata među lokalcima kao Kuća od kostiju pošto njena spoljašnja struktura podseća na skelet. Kao i druga Gaudijeva dela, i ovu kuću karakterišu nepravilni oblici, krivudav krov i fasada ukrašena polomljenim keramičkim pločicama. 

Građevina koja je sada Kasa Batljo je podignuta krajem 18. veka, a početkom 19. veka je kupio Josep Batljo, član jedne od najbogatijih porodica tog vremena. Iako kuća nije bila ništa posebno, gospodin Batljo je kupio zbog lokacije — i veoma brzo unajmio Gaudija da renovira i dizajnira novu kuću koja će biti najlepša i najneobičnija u ulici. 

Porodica Batljo je živela ovde sve do 1954. godine, kada je osiguravajuća kuća otkupila Kasu Batljo i otvorila kancelarije u njoj. Nakon toga je sadašnji vlasnik kuće iznajmljivao prostorije za različite događaje, a Kasa Batljo je danas muzej u privatnom vlasništvu. Kasa je 2005. godine uvrštena na Uneskovu listu svetske baštine. 

Međutim, iako zaista fasinantna, Kuća Batljo je mnogo interesantnija spolja nego unutra. Nemojte pogrešno da nas shvatite, unutrašnjost je fascinantna, ali je cena ulaznice suludo visoka za ono što dobijete. Cena ulaznice počinje od 29 EUR — i to samo ako je kupite putem interneta — a neretko ide i do preko 40 EUR. Naš iskren savet — možete i da preskočite.

#barselona #spanija #putovanje #putopis #zajednookosveta
❤️🇪🇸Park Guelj, Barselona❤️🇪🇸 ❤️🇪🇸Park Guelj, Barselona❤️🇪🇸

Park Guelj je poznat po brojnim građevinama, skulpturama, fontanama i vrtovima — koje je osmislio i dizajnirao Gaudi. 

Sagrađen između 1900. i 1914. godine, park je provobitno zamišljen kao rezidencijalni projekat za bogate stanovnike Barselone. Međutim, na kraju su samo 2 kuće sagrađene, a nijednu od njih nije dizajnirao Gaudi. Jedna od tih kuća je bila napravljena kao izložbena kuća koja bi trebalo da privuče kupce, ali kada je zapravo stavljena na prodaju — niko se nije javio da je kupi. 

Gaudi je na kraju kupio ovu kuću — i u njoj živeo od 1906. godine pa sve do svoje smrti 20 godina kasnije. Danas je ova kuća muzej posvećen Gaudiju u kome možete da vidite dekorativne predmete i nameštaj koje je arhitekta dizajnirao — ali pošto mi nismo hteli da doplatimo za ulaznicu, ne znamo da li vredi para ili ne.

U svakom slučaju, pošto je planirani rezidencijalni projekat propao, Guelj je pretvoren u javni park — s tim što se od 2013. godine plaća ulaz u park. Glavni delovi parka — uključujući ogromnu terasu koja je oivičena klupom u obliku morske zmije — preplavljeni su turistima, kao i većina Gaudijevih građevina u Barseloni. 

Ali ako zađete malo dalje, u manje popularne delove parka, onda je zapravo moguće malo se opustiti i uživati u prirodi i arhitekturi oko sebe. 

Još jedna velika mana ovog parka je što je ulaz prilično nepristupačan. Naime, morate da se popnete uz mnogo stepenika da biste ušli u park, što je daleko od idealnog, pogotovo ako ste stariji, imate poteškoće da se krećete ili putujete sa decom u kolicima. 

💰Cena ulaznice: 10 EUR

#barselona #spanija #gaudi #parkguelj #parkguell #putujemo #putopis #zajednookosveta
🇪🇸Gaudijeva Barselona III deo: Kasa Visens🇪🇸

Završena 1885. godine, Kasa Visens je prva značajna kuća koju je dizajnirao Gaudi. Kuća je smeštena u četvrti Grasia — koja je u to vreme bila zaseban grad, spojen sa Barselonom Pasažom de Grasia. 

1878. godine, Gaudijev prijatelj Manual Visens je unajmio tada nepoznatog arhitektu da dizajnira letnju kuću za njegovu porodicu. Kuća — koja je dizajnirana u orijentalnom stilu — proslavila je Gaudija i označila početak ne samo njegove blistave karijere već i početak modernizma u Kataloniji. 

Kada je Visens umro, njegova udovica je prodala kuću doktoru Antoniu Joveru koji je proširio građevinu. Jover je ponudio projekat Gaudiu, ali je arhitekta odbio jer je u to vreme bio zauzet projektovanjem Sagrade Familie. Umesto Gaudija, njegov štićenik Joan Baptista Sera je bio unajmljen za projekat. 

Tokom 20. veka, delovi poseda su prodati i na njihovom mestu izgrađene privatne kuće. Nažalost, veliki deo bašte — u kojoj je nekada bio i vodopad — tada je uništen. Takođe je uništena kapela koja je pripadala imanju. 

Kuća Visens je bila u vlasništvu porodice doktora Jovera sve do 2014. godine, kada je prodata banci iz Andore. Banka je renovirala kuću i otvorila je za javnost 3 godine kasnije. I ova kuća se nalazi na Uneskovoj listi svetske baštine. 

S obzirom na to da je ova kuća najmanje posećena od Gaudijevih kuća u Barseloni, naš topli savet je da je stavite na svoju listu stvari koje treba videti u gradu. Kada smo je mi obilazili, maltene smo bili sami u čitavom muzeju — što je potpuno drugačiji doživljaj od onoga u drugim Gaudijevim kućama. 

💰Cena ulaznice: 18 EUR

#barselona #spanija #casavicens #putujemo #putopis #zajednookosveta
Učitaj još... Prati nas na Instagramu

NAJČITANIJE

  • Vodič kroz Istanbul — 15+ mesta koja ne treba propustiti
  • Top 40 najboljih filmova za ljubitelje putovanja
  • prtljag Kako se spakovati za put avionom
  • Vodič za Sarajevo — šta nikako ne treba propustiti
  • Berlin Vodič kroz Berlin — top 15+ stvari koje treba videti
  • Vize za državljane Republike Srbije
  • Kuba Šta treba znati pre putovanja na Kubu
  • Vodič za Lisabon — 25+ mesta koja ne treba propustiti
  • Wizzair za početnike — uputstvo za kupovinu avio karata
  • Vodič za Trst — top 5 stvari koje vredi videti (za 1 dan)
Copyright © 2023 ZajednoOkoSveta.com Preuzimanje tekstova bez saglasnosti ZajednoOkoSveta.com nije dozvoljeno. Za svaki vid saradnje, pišite na zajednookosveta@gmail.com