Skip to content
  • Srbija
  • Evropa
    • Andora
    • Austrija
    • Belgija
    • Belorusija
    • Bugarska
    • Bosna i Hercegovina
    • Crna Gora
    • Estonija
    • Finska
    • Francuska
    • Holandija
    • Hrvatska
    • Italija
    • Kipar
    • Letonija
    • Lihtenštajn
    • Litvanija
    • Luksemburg
    • Malta
    • Nemačka
    • Poljska
    • Portugal
    • Rumunija
    • Rusija
    • San Marino
    • Severna Makedonija
    • Slovačka
    • Slovenija
    • Španija
    • Švajcarska
    • Turska
    • Ukrajina
    • Vatikan
  • Daleke destinacije
    • Azerbejdžan
    • Indija
    • Izrael
    • Južnoafrička Republika
    • Kambodža
    • Katar
    • Kolumbija
    • Kuba
    • Tajland
    • Ujedinjeni Arapski Emirati
  • Putnički kutak
  • O Nama
Meni
zajedno oko sveta logo
  • Srbija
  • Evropa
    • Andora
    • Austrija
    • Belgija
    • Belorusija
    • Bugarska
    • Bosna i Hercegovina
    • Crna Gora
    • Estonija
    • Finska
    • Francuska
    • Holandija
    • Hrvatska
    • Italija
    • Kipar
    • Letonija
    • Lihtenštajn
    • Litvanija
    • Luksemburg
    • Malta
    • Nemačka
    • Poljska
    • Portugal
    • Rumunija
    • Rusija
    • San Marino
    • Severna Makedonija
    • Slovačka
    • Slovenija
    • Španija
    • Švajcarska
    • Turska
    • Ukrajina
    • Vatikan
  • Daleke destinacije
    • Azerbejdžan
    • Indija
    • Izrael
    • Južnoafrička Republika
    • Kambodža
    • Katar
    • Kolumbija
    • Kuba
    • Tajland
    • Ujedinjeni Arapski Emirati
  • Putnički kutak
  • O Nama
Hit enter to search or esc to close
Početna / Evropa • Švajcarska / Cirih — nepodnošljiva lakoća života
Posted inEvropa Švajcarska

Cirih — nepodnošljiva lakoća života

Posted - Kaća&Marko Posted on 09.04.2022.
2

Nakon što smo pre par godina bili u Ženevi, složili smo se da je Švajcarska prebogata, preskupa i previše savršena za nas i da se verovatno više nećemo vraćati ovde. Međutim, kako su putovanja bila prilično ograničena zbog korone, gledali smo gde možemo da odemo bez previše komplikacija, našli jeftine avio karte do Ciriha — i tako se opet našli u verovatno najidiličnijoj zemlji u Evropi.

Osim što je najveći grad u Švajcarskoj, Cirih je poznat kao jedan od glavnih svetskih finansijskih centara i jedan od gradova sa najvišim životnim standardom (Luksemburg zvanično ima najveći BDP po glavi stanovnika, ali u poređenju sa Cirihom, Luksemburg može da se opiše kao jeftin).

U Cirihu smo proveli produženi vikend (i otišli na dnevni izlet u Lihtenštajn, četvrtu najmanju evropsku zemlju koja je podjednako savršena kao Švajcarska), i iako je grad kao celina veoma lep, ništa na nas nije ostavilo preterano veliki utisak. Osim toga koliko su Švajcarci bogati.

Pogled na Grosmunster.

Na stranu to što smo non-stop pričali o cenama (i bili šokirani svaki put kada sednemo u kafić, uđemo u market ili plaćamo ulaznicu), ljudi u Cirihu jednostavno kao da su sa neke druge planete. Niko se ne žuri, svi su ljubazni, besnih kola ima toliko da nam već drugi dan ferariji po ulici nisu bili ništa posebno i svi deluju kao da u životu nemaju ama baš nijedan problem. Naravno, Švajcarci sigurno imaju svoje probleme, samo iz naše perspektive nekako sve to izgleda prilično nestvarno.

U svakom slučaju, sve ovo ne znači da Cirih ne treba posetiti, samo da treba da se mentalno pripremite na cene koje su mnogo, mnogo, mnogo više nego kod nas i na lakoću života na koju bogami niko sa ovih prostora nije navikao. Ili, ako bi trebalo da zaokružimo utiske iz posete Cirihu u jednoj rečenici, dovoljno bi bilo da kažemo — blago njima!

Početak ciriškog jezera.

Šta videti u Cirihu

Iako u Cirihu ima što-šta da se vidi, jedan ceo dan je sasvim dovoljan za obilazak grada. Pošto nije veliki, Cirih je moguće lagano obići peške — ali je dobro znati da javni prevoz funkcioniše besprekorno. Tramvaji pokrivaju svaki deo grada i idu na svakih par minuta.

Mi smo proveli 2 dana u Cirihu, i za to vreme videli sve što smo hteli (neke znamenitosti i više puta), sa izuzetkom Kineske bašte koja je bila privremeno zatvorena zbog održavanja i Uetliberga, planine koja pripada masivu Albisa sa koje se pružaju panoramski pogledi na čitav grad i jezero. Međutim, 2 dana bi trebalo da budu sasvim dovoljna čak i ako planirate da obiđete i ove atrakcije.

Obilazak grada smo počeli nedaleko od glavne železničke stanice — pored koje nam je bio smeštaj — odakle nam je do istorijskog centra Ciriha trebalo manje od 5 minuta peške. Glavna železnička je jedna od najprometnijih stanica u Evropi sa koje dnevno pođe oko 3,000 vozova!

U blizini železničke stanice se nalazi i nekoliko važnih atrakcija, poput Nacionalnog muzeja Švajcarske, Banhof ulice, malog crvenog funikulara i Šancengrabena, promenade koja vodi do ciriškog jezera.

Na mostu nedaleko od železničke.

Nacionalni muzej Švajcarske je smešten u zgradi koja izgleda kao renesansni dvorac, a postavke su izložene na nekoliko spratova i vode posetioce kroz istoriju zemlje sve od praistorije pa do modernog doba. Ako vas iole zanima švajcarska istorija, tradicija i kultura, toplo savetujemo da odvojite makar 2 sata za obilazak muzeja — ali budite svesni da unutra ima toliko zanimljivih stvari da biste mogli da provedete i mnogo više vremena. Cena ulaznice je 10 franaka.

Nacionalni muzej.

Dvorište muzeja.

Banhof ulica je glavna ulica u Cirihu — i jedna od najekskluzivnijih ulica na čitavom svetu. Ovde se nalaze sve žive luksuzne radnje, poput Hermesa, Diora, Luj Vitona i mnogih drugih. Međutim, čak i ako vas ne fasciniraju skupi brendovi, svakako vredi prošetati ovom ulicom jer se u njoj nalaze neke od najlepših zgrada u Cirihu, plus ćete ovde verovatno videti više ljudi nego bilo gde drugde u centru grada. Ova ulica je dugačka 1,4 km i proteže se od železničke stanice do ciriškog jezera, a prolazi i kroz Paradeplac, trg koji se smatra švajcarskim bankarskim centrom.

Banhof ulica.

U Banhof ulici bismo izdvojili i jedan muzej — Bajer muzej satova. Smešten u prodavnici satova (gle čuda), ovaj mali muzej sadrži jednu od najvećih privatnih kolekcija satova, od kojih su najstariji iz vremena pre nove ere. U muzeju ima raznoraznih skupocenih satova u različitim oblicima, a o njihovoj istoriji možete saznati više preko iPad-ova koje dobijete kada platite ulaznicu od 10 franaka.

Eksponat u Muzeju satova.

Kada se od železničke stanice pređe Železnički most, stiže se do trga Central, odakle kreće mali crveni funikular (Polybahn). Vožnja funikularom traje nešto manje od 2 minuta, a gore se osim Univerziteta i Instituta tehnologije nalazi vidikovac sa koga se vidi ceo stari grad. Vožnja u jednom pravcu košta 1,20 franaka.

Pogled sa vidikovca.

Na kraju, Šancengraben je promenada pored vode koja vodi od železničke pa sve do ciriškog jezera i koja se nalazi 2 metra ispod nivoa ulice. Ova promenada je nekada bila deo gradske fortifikacije, a sada služi kao mesto za odmor i rekreaciju.

Deo Šancengrabena.

Ovo su bile glavne atrakcije oko železničke stanice, a njih 3 vode do centralnog gradskog jezgra. Banhof ulica se proteže paralelno sa levom obalom Limata (Bahnhofquai), od vidikovca do kojeg vodi funikular nema ni 5 minuta peške do desne obale reke (Limmatquai), a duž Šancgrabena se nalaze stepenice koje vode do Banhof ulice i leve obale. Naravno, do centralnog gradskog jezgra možete stići i ako samo posle Banhof mosta produžite pravo bilo kojom obalom reke.

Na desnoj strani Limata.
Na levoj strani Limata.

Ako krenete desnom obalom, naći ćete se u najpiktoresknijem delu starog grada — Niderdorfu kojeg lokalci od milošte zovu Dorfli. U ovoj pešačkoj zoni ima bezbroj simpatičnih kuća, radnjica i restorančića, a tu se nalaze i jedna od četiri glavne ciriške crkve, Prediger crkva koja potiče iz 13. veka, glavna gradska biblioteka i noćni klub Cabaret Voltaire u kome je nastao umetnički pravac dadaizam (besmislena umetnost koja je bila odgovor na Prvi svetski rat).

Prediger crkva.
Prediger crkva iz malo drugačijeg ugla.

Niderdorf izbija na Grosmunster, najpoznatiju crkvu u Cirihu koja je ujedno postala i simbol grada. Ova protestantska crkva je sagrađena u 12. veku, a legenda kaže da je Karlo Veliki naredio njenu izgradnju, kada su njegovi konji pali na kolena ispred grobova sveca zaštitnika Ciriha, Feliksa i Regula. Posetioci mogu da se popnu na jedan od dva crkvena tornja, ali imajte u vidu da pogled na stari grad kvare rešetke.

Grosmunster.

Nedaleko od Grosmunstera se nalazi još jedna crkva, Vodena crkva, ali ova nije deo velike ciriške četvorke. Ako nastavite pravo ovom obalom reke, za par minuta ćete izbiti na najveći ciriški trg na kome se nalazi grandiozna zgrada opere u kojoj se osim opera izvode i pozorišne i baletske predstave. Inače, kod opere već počinje ciriško jezero — tu se nalazi promenada kojoj možete da prošetate ili da sednete i uživate u pogledu na jezero i labudove koji plivaju po njemu.

Vodena crkva.
Opera.
Kod jezera.

Sa desne strane reke bismo još izdvojili Kunsthaus, umetnički muzej u kome su izložena dela svetskih velikana poput Pikasa i Munka. Ulaz u ovaj muzej košta 23 franka.

Iako na drugu stranu obale možete preći odmah kod trga na kome je opera, savetujemo da se ipak vratite do Grosmunstera i onda tu pređete Munster most. Ovako se odmah izbija na Fraumunster, još jednu čuvenu cirišku crkvu. Ova evangelistička crkva je podignuta na ostacima samostana za pripadnice aristokratije koji je osnovan u 9. veku.

Pogled na Fraumunster.

Na par minuta od ove crkve smeštena je četvrta velika crkva u Cirihu, Crkva Svetog Petra iz 11. veka. Crkva se nalazi u neposrednoj blizini Lindenhofa, brdašca i parka sa koga se pruža odličan pogled na Cirih. Lindenhof je oduvek bio važno mesto u gradu — u 4. veku je ovde bila rimska tvrđava, a u 9. veku je unuk Karla Velikog tu sagradio palatu za sebe.

Pogled sa Lindenhofa.

Ovo je sve što smo mi videli u Cirihu, a ako smo zaboravili nešto bitno, ostavite komentar ispod putopisa.

Iako same atrakcije možda nisu nešto same po sebi, istorijsko jezgro kao celina — sa bajkovitim kućicama, starim crkvama, kristalno čistom rekom — itekako jeste. Lepota gradova poput Ciriha ne ogleda se toliko u pojedinačnim znamenitostima koliko u celokupnom doživljaju grada, a mi mislimo da nema bolji način da se upozna ovakav grad nego da mu se prepustite pa kud vas put odvede (a pošto je Cirih mali, nećete propustiti ništa bitno ako samo šetate po gradu).

Za Cirih neki ljudi kažu da je dosadan ili sterilan, ali mi sa tim ne možemo da se složimo. Cirih nikako nije dosadan — da jeste, ne bi u njemu bilo toliko radnji posvećenih hobijima i lepoti života. Ne bi bilo toliko dobrih kola i dizajnerskih prodavnica. Ne bi ni kafići bili puni sa prvim naznakama proleća. A ne bi bogami ni bilo toliko turista.

A ne bi bilo ni ljudi koji imaju Bugati. 🙂

Cirih nikako nije ni sterilan. Jeste čist, uređen, sređen, bezbedan, ali nije sterilan. Grad ima neki šmek, ali nije jedan od onih gradova koji će vas ostaviti bez reči i o kojima ćete non-stop pričati. Zaista je lep…ali prosto nije izuzetan. I to je ok, ne mora svaki grad da bude poseban, neki može „samo” da bude simpatičan, sređen, skoro pa savršen.

Česta pitanja o Cirihu

  • Kako doći do Ciriha?

Do Ciriha može da se dođe avionom, busom ili kolima, ali mi ipak preferiramo avion — pogotovo ako uspete da nađete jeftine karte. Mi smo 2 povratne karte platili nešto manje od 120 evra (Air Serbia), a u cenu karte je bio uključen mali prtljag. Direktan let traje oko sat i po.

  • Kakve su cene u Cirihu?

Sulude (makar za nas). Smeštaj nema ispod 100 franaka po noći — mi smo platili oko 230 franaka za 2 noći bez doručka! Čaj, kafa i sokovi su 5-6 franaka u kafiću, malo pivo 8-10, jela u restoranu u centru nismo viđali za manje od 20-25 (i to su male porcije ili nešto skroz bezveze), gotova jela po marketima su oko 9-10, čokolade se kreću od 2-10+, ulaznice za atrakcije nisu ispod 10. Magneti su preko 5, karta za tramvaj oko 4 evra, a povratna karta do npr. Vaduca je 80 evra.

  • Kolika je prosečna plata u Cirihu?

Bogami, mora da bude baš visoka kakve su cene! Šalu na stranu, na osnovu podataka sa interneta, prosečna plata u Cirihu je 5-6,000 franaka (a na nekim mestima piše da je prosečna čak 10,000 franaka), s tim što ima ljudi koji zarađuju manje, a ima i onih koji zarađuju mnogo, mnogo više.

Da li ste već bili u Cirihu? Kakvi su vaši utisci — voleli bismo da vas čujemo u komentarima! Ako vam se sviđa naš blog, zapratite nas na Instagramu. Hvala na čitanju — do sledećeg putopisa!

Prethodni članak Trir — vodič kroz najstariji nemački grad
Sledeći članak Sve što (ni)ste želeli da znate o Lihtenštajnu

2 Comments

  1. Slavica Josipovic
    09.09.2022. at 13:25

    Odličan članak!Divni ste!Poz i još puno predjenih kilometara ?

    Reply
    • Kaća&Marko
      09.09.2022. at 14:39

      Hvala puno! ❤️

      Reply

Ostavite komentar

Odustani od odgovora

Naša Priča

Kaca i Marko

Dobrodošli na naš blog o putovanjima! Mi smo Kaća i Marko — i volimo da putujemo i pišemo o putovanjima. Na našem sajtu ćete naći iskrene utiske iz preko 40 zemalja, neobrađene fotke sa mesta koja smo posetili i savete za jeftina i odgovorna putovanja. Niko nas ne plaća da reklamiramo nešto, nemamo sponozore i ne pokušavamo da prodamo išta. Ako vam se sviđa ovo što radimo, ostavite nam komentar ispod tekstova, pratite nas na Instagramu, pustite nam poruku ili nam kupite virtuelnu šolju kafe.

Instagram

🇦🇩 Šesta najmanja država u Evropi, smešte 🇦🇩 Šesta najmanja država u Evropi, smeštena između Španije i Francuske, Kneževina Andora je poznata po dvema stvarima — turizmu i šopingu. 

Ova mikro-država površine 468 km2 u kojoj živi svega 80,000 ljudi godišnje ugosti preko 10 miliona turista, što skijaša i planinara, što onih koji u posetu dolaze zbog izuzetno niskih poreskih stopa. 

U prevodu, ako vas zanimaju zimski sportovi ili ste u okolini i u potrazi za jeftinim parfemima, odećom, alkoholom i sličnim stvarima, onda vas Andora neće razočarati. Ako vas ništa od ovoga preterano ne interesuje, onda verovatno možete i da preskočite posetu ovoj maloj državi.

Iako lepša od, recimo, Lihtenštajna, Andora nema nešto preterano da ponudi „klasičnim” turistima — druge male evropske države poput Malte ili San Marina imaju daleko veću i bolju turističku ponudu. 

Ne kažemo da Andora nema svoje čari — svako mesto na svetu ima — ali se ni ne slažemo sa putopisima koji je opisuju kao neki neverovatni skriveni dragulj Evrope. 

Takođe je istina da smo mi samo obišli glavni grad Andoru la Vellju, ali — makar što se nas tiče — apsolutno ništa ne bismo propustili da je nikada nismo posetili.

📌O tome kako doći do Andore i šta videti u Andora la Velji možete da pročitate kod nas na sajtu. 

#andorra🇦🇩 #putujemo #putopis #zajednookosveta
🇪🇸Još 3 stvari koje treba videti u Barselon 🇪🇸Još 3 stvari koje treba videti u Barseloni🇪🇸

📌Gotska četvrt (Barri Gòtic) je istorijski centar stare Barselone, odnosno najstariji deo grada u kome još uvek mogu da se vidi ostaci rimskih zidina i srednjevekovne građevine. 

Najpoznatija atrakcija u Gotskoj četvrti je Katedrala de la Santa Kruz i Santa Eulalia, koja je prelepa i spolja i unutra — a nikako ne treba propustiti ni priliku da vidite Barselonu sa krova katedrale (do vrha vodi lift). Cena ulaznice je 9 EUR. 

Osim katedrale, savetujemo još da prošetate do obližnjeg Trga del Rei na kome se nalaze srednjevekonve palate (u jednoj je smešten Istorijski muzej Barselone), nađete ostatke rimskog hrama i obiđete Trg Reial koji je uokviren istorijskim zgradama i u čijoj sredini se nalazi zanimljiva fontana. 

📌Sant Pau bolnica je verovatno najveličanstvenija bolnica ikada napravljena. Ujedno, ona je i najveći art nouveau kompleks na svetu koji se sastoji od 27 zgrada (a arhitektin original plan ih je imao čak 48). 

Sant Pau je korišćena kao bolnica sve do ranih 2000. godine, nakon čega je renovirana pretvorena u muzej i kulturni centar. Cena ulaznice je 16 EUR 

📌Citadela park je ogroman javni park u centru Barselone u kome se nalazi nekoliko turističkih atrakcija. Za početak, pre nego što dođete do parka videćete ogromnu Trijumfalnu kapiju koja je napravljena kao glavni ulaz za Svetski sajam u Barseloni 1888. godine. Ova kapija vodi do parka — koji je podignut na mestu gde se sajam održao. 

Na samom ulazu u park nalazi se fenomenalan Dvorac 3 zmaja, a pored njega su smeštene 2 botaničke bašte. U Citadelu parku se još nalaze Parlament Katalonije, malo jezero po kome možete da provozate čamcem, zoo vrt — i ogromna fontana inspirisana Trevi fontanom u Rimu. 

#barselona #spanija #gotskacetvrt #santpau #putujemo
#putopis #zajednookosveta
🇪🇸La Rambla, Barselona🇪🇸 Najčuvenija 🇪🇸La Rambla, Barselona🇪🇸

Najčuvenija i najposećenija ulica u čitavoj Barseloni, La Rambla se proteže sve od Trga Katalonije — koji se smatra glavnim trgom u gradu — do Kolumbovog spomenika u luci Vel.

La Rambla je neosporno prekrasna ulica, ali…takođe je toliko prepuna ljudi da nema neke poente šetati njome jer ćete se non-stop sudarati sa drugim ljudima i/ili brinuti o tome da vas neko ne opljačka. 

Duž ulice ima mnogo ugostiteljskih objekata i kioska koji prodaju suvenire, cveće i sveže sokove, a šetajući La Ramblom ćete videti i nemali broj uličnih performera (u nedostatku bolje reči) u veoma kompleksnim kostimima. 

Ulaz u popularnu pijacu Bokerija (La Boquería) se takođe nalazi u La Rambli — ovo je jedna od najčuvenijih pijaca na svetu koja je iz nekog razloga postala i jedna od glavnih turističkih atrakcija u Barseloni. Da, ovde možete da kupite svašta, ali pijaca kao pijaca. 

Na kraju, u jednoj ulici koja se uliva u La Ramblu se nalazi Palata Guelj, još jedna predivna privatna kuća koju je dizajnirao Gaudi. 

La Rambla se završava kod Kolumbovog spomenika koji je visok 60 metara i sagrađen u čast Kolumbovog prvog putovanja u Ameriku.

Ako hoćete, liftom možete da se popnete na vrh spomenika. Kada smo mi došli do spomenika, lift više nije radio, ali sam se ja već jednom pela do gore. Pogled je ok, ali imajte u vidu da se spomenik ljuljuška, što nije baš najprijatniji osećaj na toj visini. Ulaznica za lift košta 6 EUR. 

#larambla #barselona #katalonija #spanija #putopis #zajednookosveta
🇪🇸🎨Nacionalni umetnički muzej Katalonije 🇪🇸🎨Nacionalni umetnički muzej Katalonije🎨🇪🇸

Nedaleko od Trga Španije nalazi se impresivno zdanje Nacionalnog umetničkog muzeja Katalonije (MNAC). 

Muzej je od 1934. godine smešten u Nacionalnoj palati izgrađenoj za Expo, a u njemu se nalazi velika kolekcija romaničke umetnosti, ponajviše murala koji su ukrašavali crkve po staroj Kataloniji, kao i gotičke, renesansne, barokne i moderne umetnosti. 

Da budemo sasvim iskreni, nama se postavka i nije nešto preterano dopala — umetnički muzeji u Madridu imaju mnogo bolje postavke. Međutim, mi smo posetili muzej subotom posle 3, kada je ulaz besplatan, tako da ne možemo da se žalimo. Cena ulaznice ostalim danima je 12 EUR.

Inače, ispod muzeja se nalazi poznata Magična fontana. Ona je takođe podignuta za Expo u Barseloni — i od tada postala jedna od najvećih atrakcija u gradu. 

Fontana izbacuje preko 2,500 litara vode u sekundi, a mlaz može da dostigne visinu i do 50 metara. Nažalost, fontana nije radila tokom naše posete Barseloni, ali sam ja prethodni put imala prilike da vidim performans — i mogu vam reći da je ovo jedna od onih stvari koje treba da vidite u gradu. 

Pošto na netu nema zvaničan sajt gde može da se proveri kada se odigrava šou, najbolje što možemo da vam kažemo da se performans dešava između četvrtka i subote između 20:00 i 22:00 na svakih pola sata, u zavisnosti od godišnjeg doba. Imajte u vidu da ovo nisu 100% proverene informacije i da ne možemo da garantujemo da su sasvim tačne. 

#barselona #montzuik #katalonija #spanija #putujemo #putovanja #putopis #zajednookosveta
🇪🇸Vodič za Barselonu u opisu profila🇪🇸

Na vrhu Montžuika — brda koje se uzdiže iznad Barselone — tokom vremena je bilo nekoliko fortifikacija, a poslednja izgrađena u 17. veku stoji i dan danas — 

Dvorac Montžuik. Iako dvorac — ili bolje rečeno tvrđava — stvarno nije ništa posebno, vredi ući unutra zbog panoramskih pogleda na čitav grad. Cena ulaznice za tvrđavu je 9 EUR. 

Do vrha brežuljka možete doći na nekoliko načina, uključujući busom i žičarom. Pošto žičara nije radio tokom naše posete, mi smo išli do gore busom 150. Bus možete da uhvatite na Trgu Španije (na kome ima stanica metroa) i vožnja do vrha traje oko 20 minuta. Ovaj bus takođe staje i kod stanice žičare Telefèric de Montjuïc. 

Ako do tvrđave hoćete da idete žičarom, onda treba da odete do metro stanice Para-lel, odakle ćete uhvatiti funikular do stanice žičare Telefèric de Montjuïc. Cena povratne karte je u ovom slučaju 13.50 EUR. 

#montjuic #barselona #spanija #putujemo #putuj #putovanja #zajednookosveta
🇪🇸Jedno od najlepših mesta u Barseloni — 🇪🇸Jedno od najlepših mesta u Barseloni — i pravi skriveni dragulj grada — Muzička palata Katalonije je najspektakularnija koncertna dvorana koju smo ikada videli. Sagrađena početkom 20. veka za potrebe hora Orfeo Katala, palata je remek-delo arhitekte Ljuisa Domeneka i Muntanera.

Iako je gradnju palate najvećim delom finansirao hor, bogati građani Barselone su takođe dali svoj doprinos. Zajedno, oni su tražili od arhitekte da napravi palatu koja simbolizuje duh Katalonije — kao odgovor na ovaj zahtev, Domenek i Muntaner je angažovao lokalne umetnike da naprave dekorativne elemente i ukrase po kojima je palata postala poznata. 

Palata je uvrštena na Uneskovu listu svetske baštine 1997. godine, a u njoj se još uvek održavaju koncerti. Međutim, ne morate da odete na neki koncert da biste videli palatu pošto je tokom prepodneva i podneva otvorena za javnost. 

💰 Cena ulaznice: 16 EUR 

#barselona #spanija #putovanja #putujemo #zajednookosveta
🇪🇸Gaudijeva Barselona V deo: Kasa Batljo🇪 🇪🇸Gaudijeva Barselona V deo: Kasa Batljo🇪🇸 

Kasa Batljo je poznata među lokalcima kao Kuća od kostiju pošto njena spoljašnja struktura podseća na skelet. Kao i druga Gaudijeva dela, i ovu kuću karakterišu nepravilni oblici, krivudav krov i fasada ukrašena polomljenim keramičkim pločicama. 

Građevina koja je sada Kasa Batljo je podignuta krajem 18. veka, a početkom 19. veka je kupio Josep Batljo, član jedne od najbogatijih porodica tog vremena. Iako kuća nije bila ništa posebno, gospodin Batljo je kupio zbog lokacije — i veoma brzo unajmio Gaudija da renovira i dizajnira novu kuću koja će biti najlepša i najneobičnija u ulici. 

Porodica Batljo je živela ovde sve do 1954. godine, kada je osiguravajuća kuća otkupila Kasu Batljo i otvorila kancelarije u njoj. Nakon toga je sadašnji vlasnik kuće iznajmljivao prostorije za različite događaje, a Kasa Batljo je danas muzej u privatnom vlasništvu. Kasa je 2005. godine uvrštena na Uneskovu listu svetske baštine. 

Međutim, iako zaista fasinantna, Kuća Batljo je mnogo interesantnija spolja nego unutra. Nemojte pogrešno da nas shvatite, unutrašnjost je fascinantna, ali je cena ulaznice suludo visoka za ono što dobijete. Cena ulaznice počinje od 29 EUR — i to samo ako je kupite putem interneta — a neretko ide i do preko 40 EUR. Naš iskren savet — možete i da preskočite.

#barselona #spanija #putovanje #putopis #zajednookosveta
❤️🇪🇸Park Guelj, Barselona❤️🇪🇸 ❤️🇪🇸Park Guelj, Barselona❤️🇪🇸

Park Guelj je poznat po brojnim građevinama, skulpturama, fontanama i vrtovima — koje je osmislio i dizajnirao Gaudi. 

Sagrađen između 1900. i 1914. godine, park je provobitno zamišljen kao rezidencijalni projekat za bogate stanovnike Barselone. Međutim, na kraju su samo 2 kuće sagrađene, a nijednu od njih nije dizajnirao Gaudi. Jedna od tih kuća je bila napravljena kao izložbena kuća koja bi trebalo da privuče kupce, ali kada je zapravo stavljena na prodaju — niko se nije javio da je kupi. 

Gaudi je na kraju kupio ovu kuću — i u njoj živeo od 1906. godine pa sve do svoje smrti 20 godina kasnije. Danas je ova kuća muzej posvećen Gaudiju u kome možete da vidite dekorativne predmete i nameštaj koje je arhitekta dizajnirao — ali pošto mi nismo hteli da doplatimo za ulaznicu, ne znamo da li vredi para ili ne.

U svakom slučaju, pošto je planirani rezidencijalni projekat propao, Guelj je pretvoren u javni park — s tim što se od 2013. godine plaća ulaz u park. Glavni delovi parka — uključujući ogromnu terasu koja je oivičena klupom u obliku morske zmije — preplavljeni su turistima, kao i većina Gaudijevih građevina u Barseloni. 

Ali ako zađete malo dalje, u manje popularne delove parka, onda je zapravo moguće malo se opustiti i uživati u prirodi i arhitekturi oko sebe. 

Još jedna velika mana ovog parka je što je ulaz prilično nepristupačan. Naime, morate da se popnete uz mnogo stepenika da biste ušli u park, što je daleko od idealnog, pogotovo ako ste stariji, imate poteškoće da se krećete ili putujete sa decom u kolicima. 

💰Cena ulaznice: 10 EUR

#barselona #spanija #gaudi #parkguelj #parkguell #putujemo #putopis #zajednookosveta
🇪🇸Gaudijeva Barselona III deo: Kasa Visens🇪🇸

Završena 1885. godine, Kasa Visens je prva značajna kuća koju je dizajnirao Gaudi. Kuća je smeštena u četvrti Grasia — koja je u to vreme bila zaseban grad, spojen sa Barselonom Pasažom de Grasia. 

1878. godine, Gaudijev prijatelj Manual Visens je unajmio tada nepoznatog arhitektu da dizajnira letnju kuću za njegovu porodicu. Kuća — koja je dizajnirana u orijentalnom stilu — proslavila je Gaudija i označila početak ne samo njegove blistave karijere već i početak modernizma u Kataloniji. 

Kada je Visens umro, njegova udovica je prodala kuću doktoru Antoniu Joveru koji je proširio građevinu. Jover je ponudio projekat Gaudiu, ali je arhitekta odbio jer je u to vreme bio zauzet projektovanjem Sagrade Familie. Umesto Gaudija, njegov štićenik Joan Baptista Sera je bio unajmljen za projekat. 

Tokom 20. veka, delovi poseda su prodati i na njihovom mestu izgrađene privatne kuće. Nažalost, veliki deo bašte — u kojoj je nekada bio i vodopad — tada je uništen. Takođe je uništena kapela koja je pripadala imanju. 

Kuća Visens je bila u vlasništvu porodice doktora Jovera sve do 2014. godine, kada je prodata banci iz Andore. Banka je renovirala kuću i otvorila je za javnost 3 godine kasnije. I ova kuća se nalazi na Uneskovoj listi svetske baštine. 

S obzirom na to da je ova kuća najmanje posećena od Gaudijevih kuća u Barseloni, naš topli savet je da je stavite na svoju listu stvari koje treba videti u gradu. Kada smo je mi obilazili, maltene smo bili sami u čitavom muzeju — što je potpuno drugačiji doživljaj od onoga u drugim Gaudijevim kućama. 

💰Cena ulaznice: 18 EUR

#barselona #spanija #casavicens #putujemo #putopis #zajednookosveta
Učitaj još... Prati nas na Instagramu

NAJČITANIJE

  • Vodič kroz Istanbul — 15+ mesta koja ne treba propustiti
  • Top 40 najboljih filmova za ljubitelje putovanja
  • prtljag Kako se spakovati za put avionom
  • Vodič za Sarajevo — šta nikako ne treba propustiti
  • Berlin Vodič kroz Berlin — top 15+ stvari koje treba videti
  • Vize za državljane Republike Srbije
  • Kuba Šta treba znati pre putovanja na Kubu
  • Vodič za Lisabon — 25+ mesta koja ne treba propustiti
  • Wizzair za početnike — uputstvo za kupovinu avio karata
  • Vodič za Trst — top 5 stvari koje vredi videti (za 1 dan)
Copyright © 2023 ZajednoOkoSveta.com Preuzimanje tekstova bez saglasnosti ZajednoOkoSveta.com nije dozvoljeno. Za svaki vid saradnje, pišite na zajednookosveta@gmail.com