Skip to content
  • Srbija
  • Evropa
    • Andora
    • Austrija
    • Belgija
    • Belorusija
    • Bugarska
    • Bosna i Hercegovina
    • Crna Gora
    • Estonija
    • Finska
    • Francuska
    • Holandija
    • Hrvatska
    • Italija
    • Kipar
    • Letonija
    • Lihtenštajn
    • Litvanija
    • Luksemburg
    • Malta
    • Nemačka
    • Poljska
    • Portugal
    • Rumunija
    • Rusija
    • San Marino
    • Severna Makedonija
    • Slovačka
    • Slovenija
    • Španija
    • Švajcarska
    • Turska
    • Ukrajina
    • Vatikan
  • Daleke destinacije
    • Azerbejdžan
    • Indija
    • Izrael
    • Južnoafrička Republika
    • Kambodža
    • Katar
    • Kolumbija
    • Kuba
    • Tajland
    • Ujedinjeni Arapski Emirati
  • Putnički kutak
  • O Nama
Meni
zajedno oko sveta logo
  • Srbija
  • Evropa
    • Andora
    • Austrija
    • Belgija
    • Belorusija
    • Bugarska
    • Bosna i Hercegovina
    • Crna Gora
    • Estonija
    • Finska
    • Francuska
    • Holandija
    • Hrvatska
    • Italija
    • Kipar
    • Letonija
    • Lihtenštajn
    • Litvanija
    • Luksemburg
    • Malta
    • Nemačka
    • Poljska
    • Portugal
    • Rumunija
    • Rusija
    • San Marino
    • Severna Makedonija
    • Slovačka
    • Slovenija
    • Španija
    • Švajcarska
    • Turska
    • Ukrajina
    • Vatikan
  • Daleke destinacije
    • Azerbejdžan
    • Indija
    • Izrael
    • Južnoafrička Republika
    • Kambodža
    • Katar
    • Kolumbija
    • Kuba
    • Tajland
    • Ujedinjeni Arapski Emirati
  • Putnički kutak
  • O Nama
Hit enter to search or esc to close
Početna / Evropa • Hrvatska / Vodič za Zagreb — 15+ mesta koja ne treba propustiti
Posted inEvropa Hrvatska

Vodič za Zagreb — 15+ mesta koja ne treba propustiti

Posted - Kaća&Marko Posted on 19.05.2022.
4

Kada sam prvi put išla u Zagreb, skoro svi koje sam pitala da idu sa mnom su me bez mnogo razmišljanja odbili. Pošto je samo jedna koleginica sa faksa htela da pođe sa mnom, na kraju smo išle na organizovani dnevni izlet u sred ciče zime, i vodič u busu nam je maltene čitav put pričao kako mrzi da ide u Zagreb, kako nas tamo niko ne voli i kako nikako ne treba da pričamo glasno da nam se nešto ne bi desilo. Nekolicina starijih gospođa je odmah prokomentarisala kako je vodič idiot — što možda nije politički korektan opis, ali je 100% tačan. 

Naravno, taj prvi put u Zagrebu sam se sjajno provela, apsolutno svi su bili preljubazni prema nama, niko nam nije zamerio što smo naručile kafu umesto kavu — i ulični prodavci na tadašnjem otvorenom marketu na Trgu bana Jelačića su bili veoma radosni što vide studentariju iz Beograda kako šetka centrom Zagreba. Ove godine smo nas dvoje imali priliku da zajedno svratimo u Zagreb — i pogodite šta? Proveli smo se fe-no-me-na-lno. 

Nažalost, pošto mnogo ljudi i dalje ima predrasude o poseti Hrvatskoj, ovaj vodič sam morala ovako da započnem — za sve one koji se dvoume da li da odu jer su čuli ko zna kakve priče. Ako već niste bili u Zagrebu (ili ako ste bili pre mnogo, mnogo godina), toplo savetujem da već sledeći vikend odete — Zagreb je super sređen, ima šta da se vidi (a obilazak nije naporan), cene su slične kao kod nas i ljudi su zaista srdačni i prijateljski nastrojeni. 

Na Štrosmajerovom šetalištu, pogled na Katedralu.

Šta videti u Zagrebu 

Zagreb me je oduvek neodoljivo podsećao na Novi Sad — i to ne samo jer su oba grada slične veličine, nego zato što se uvek lepo provedem i u jednom i u drugom. Međutim, na stranu osećanja, to što je Zagreb površinski skoro identičan kao Novi Sad znači da ga je lako obilaziti, da su sve atrakcije blizu jedna druge i da u principu uopšte nije neophodno koristiti javni prevoz ili taksi. 

Pošto Zagreb nije veliki grad, u teoriji sve ono što je bitno može da se vidi za jedan dan — ali ako ikako možete, provedite makar dva dana u glavnom gradu Hrvatske da biste mogli i da prošetate/izađete uveče, lagano i bez jurcanja vidite sve ono što je bitno i obiđete neka malo manje poznata mesta. 

Trg bana Jelačića

Centar Zagreba je podeljen na Donji i Gornji grad, a obilazak je najbolje i najlogičnije započeti u Donjem gradu, čije središte je glavni zagrebački trg — Trg bana Jelačića. Ovaj trg je dobio ime po jednoj od najistaknutijih ličnosti u hrvatskoj istoriji, Josipu Jelačiću Bužimskom, koji je učestvovao u borbi protiv pobunjenih Mađara za vreme Mađarske revolucije iz 1848. godine i koji je ukinuo kmetstvo u Hrvatskoj.

Spomenik banu Jelačiću na istoimenom trgu.

Zbog svojih zasluga, banu je 1866. godine, samo nekoliko godina nakon smrti, podignut spomenik u centru Zagreba — koji su komunisti uklonili sa trga par godina nakon Drugog svetskog rata i koji je vraćen na svoje mesto 1990. godine. Sada je skulptura okrenuta prema jugu, a do uklanjanja 1947. godine, ban je bio okrenut ka severu, odnosno najnaseljenijem delu grada u vreme kada je postavljen — iako mnogi misle da je zapravo bio okrenut ka severu kako bi sabljom pokazivao u pravcu Mađarske. 

Osim konjaničkog spomenika, na trgu se nalazi fontana Manduševac po kojoj je Zagreb navodno dobio ime. Naime, u Zagrebu je još od davnina postojao izvor vode Manduševac, a legenda kaže da je na tom izvoru devojka Manda srela viteza koji ju je zamolio da mu „zagrabi vode”. Manduševac je inače bio zakopan krajem 19. veka prilikom rekonstrukcije trga, nakon čega su svi zaboravili na njega — sve do ponovne rekonstrucije krajem 20. veka, kada je otkopan i pretvoren u fontanu. 

Trg bana Jelačića.

Na trgu, u soliteru na adresi Ilica 1a, otvoren je i vidikovac na 16. spratu (Zagreb 360) sa koga se vidi čitav Zagreb — nažalost, vidikovac je zatvoren od zemljotresa koji je pogodio grad u martu 2020. godine, ali svi kažu da je pogled odozgore stvarno neverovatan, pa ako ste u Zagrebu kada vidikovac opet bude radio, ovo je verovatno još jedna stvar koju ne treba propustiti. 

Inače, odmah iza Trga bana Jelačića počinje najčuvenija zagrebačka pijaca, Dolac, koja je otvorena još 1930. godine i koja se sastoji iz otvorenog i zatvorenog dela. Dolac se nalazi na svim top listama na stranim blogovima (pošto su stranci iz nekog razloga fascinirani našim pijacama), ali osim ako ne planirate da kupujete hranu ovde, pijaca vam neće biti preterano interesantna. 

Pijaca Dolac.

Tkalćićeva 

Na par minuta hoda od Trga bana Jelačića smeštena je najlepša i najživlja ulica u Zagrebu — Tkalčićeva, nazvana po svešteniku i istoričaru Ivanu Krstitelju Tkalčiću. 

Zanimljivo je da je Tkalčićeva, danas jedna od najpopularnijih turističkih atrakcija u gradu, nekada bila zagrebačka ulica crvenih fenjera. Ovde je krajem 19. veka i u prvoj polovini 20. veka bilo onoliko bordela koliko je bilo kuća — a bilo ko je mogao da registruje bordel u Gradskoj skupštini pošto je prostitucija tada bila legalna. 

Skulptura Marije Jurić Zagorke ispred Sunčanog sata.

Prostitutke su tada inače morale dva puta nedeljno da idu na lekarski pregled, a iako nisu smele da reklamiraju svoje usluge, potencijalnim mušterijama su davale do znanja da li su slobodne ili ne figuricama patuljaka na prozorima — ako je figurica bila oborena, to je značilo da prostitutka trenutno ima mušteriju. Danas u Tkalčićevoj ima skulptura Žena na prozoru koja simbolizuje dame noći koje su čekale mušterije na prozorima. 

Osim po kafićima i restoranima koji se nalaze duž čitave ulice, Tklalčićeva je sada još poznata po sunčanom satu ispred kojeg je smeštena skulptura novinarke i književnice Marije Jurić Zagorke koja je između ostalog pokrenula prvi hrvatski časopis za žene. 

Šrilankanska hrana u Tkalčićevoj.

Na kraju, što se tiče ugostiteljskih objekata, nama se hrana dopala gde god smo sedeli, ali ako hoćete da probate nešto malo drugačije, onda preporučujemo Curry Bowl, restorančić u kome se služi pikantna šrilankanska ulična hrana. 

Ilica 

Glavna zagrebačka ulica, Ilica je ujedno i jedna od najdužih i najstarijih ulica u gradu i glavna gradska biznis i šoping zona koja počinje kod Trga bana Jelačića i završava se kod Aleje grada Bolonje. Ilicom prolaze čuveni zagrebački tramvaji, a osim toga, poznata je kao ulica sa najviše kućnih brojeva u Zagrebu — ima ih preko 500! 

Pošto poseta Zagrebu ne bi bila potpuna bez šetnje Ilicom, kada ste već u ovoj ulici, onda možete da potražite i ulaz u Grič tunel koji se nalazi u Ilici 8. Ovaj tunel je projektovan za vreme Drugog svetskog rata, a nakon rata su gradske vlasti razmatrale šta da rade sa njim — neke od ideja su bile da se pretvori u garažu ili atomsko sklonište, ali ništa od toga nije zaživelo. 

Grič tunel (mapa preuzeta sa © OpenStreetMap).

Grič tunel je bio u upotrebi tokom rata devedesetih kao sklonište (i mesto okupljanja i kulturnih dešavanja), a onda je na kraju obnovljen i otvoren za javnost 2016. godine. Dugačak 350 metara, tunel danas povezuje Donji i Gornji grad — u Donjem gradu se osim u Ilici 8 ulazi nalaze u Tomićevoj 5a (kod ulaza u uspinjaču) i u Mesničkoj 12 (kod početka Štrosmajerovog šetališta), a u Gornjem gradu je ulaz u Radićevoj 19 (nedaleko od Crkve Svete Katarine).

Uspinjača 

Verovali ili ne, zagrebačka uspinjača je najkraća uspinjača na svetu, sa prugom dugačkom samo 66 metara! Uspinjača povezuje Donji i Gornji grad, a čitava vožnja traje samo 1 minut i 4 sekunde. 

U Donjem gradu, uspinjača počinje u Tomićevoj ulici koja izlazi na Ilicu. U Gornjem gradu, stanica uspinjače je na Štrosmajerovom šetalištu, odmah kod Lotrščak kule (više o njoj ispod). 

Zagrebačka uspinjača.

Uspinjača je počela sa radom krajem 19. veka, 1893. godine, a parni pogon je u prvoj polovini 19. veka zamenjen električnim. S obzirom na to da je do dana današnjeg zadržala svoj originalni izgled, uspinjača je zakonski zaštićena kao spomenik kulture. 

Uspinjača radi svaki dan od pola 7 ujutru do 10 uveče, a vožnje su na svakih 10 minuta. Cena karte je 5 kuna. 

Lotrščak kula

Jedan od simbola Zagreba, Lotrščak kula se nalazi odmah kod stanice uspinjače u Gornjem gradu. Sagrađena još u 13. veku, kula je jedan od najbolje sačuvanih delova nekadašnje gradske fortifikacije, a današnji izgled je dobila u 19. veku. 

Kula je dobila ime po zvonu, campana latrunculorum (zvono lopova), koje je u srednjem veku zvonilo pred zatvaranje gradskih kapija, a danas je najpoznatija po Gričkom topu koji još od 1877. godine svakodnevno puca tačno u podne. Top inače nije pucao tokom i par godina nakon Prvog svetskog rata, a prvi put nakon toga je prestao da puca nakon što je kula bila oštećena tokom zemljotresa 2020. godine. Interesantno je još znati da je današnji Grički top peti po redu, nabavljen za Univerzijadu 1987. godine. 

Lotrščak kula.

Osim što treba prisustvovati pucanju topa u podne, takođe je moguće popeti se na vrh kule odakle može da se vidi maltene čitav Zagreb. Oko kule se nalazi Štrosmajerovo šetalište, koje počinje još u Donjem gradu i koje poznato i kao najduži gradski vidikovac, odakle se takođe vidi dobar deo grada. 

Pored šetališta su smeštena i dva parka, Grič park u kome imaju i arheološke iskopine i Park Bele IV, koji je ime dobio po ugarskom kralju koji je Zlatnom bulom iz 1242. godine proglasio Zagreb* slobodnim kraljevskim gradom i naredio gradnju gradskih fortifikacija — zbog čega je inače podignuta Lotrščak kula.

Pogled sa Štrosmajerovog šetališta.

*Bela IV je zapravo proglasio tadašnji Gradec slobodnim gradom, pošto su u to vreme na teritoriji današnjeg centralnog gradskog jezgra postojala dva naselja, Gradec u kome su dakle živeli građani i Kaptol u kome su živeli sveštenici i bogati ljudi. Zagreb je nastao ujedinjenjenjem ova dva naselja, 1850. godine. 

Crkva Svete Katarine + Crkva Svetog Marka

Na par metara od Lotrščak kule, na Trgu Katarine Zrinske, nalazi se Crkva Svete Katarine. Ova katolička crkva je sagrađena početkom 17. veka na mestu starije dominikanske crkve iz 14. veka — kada su Jezuiti došli u Zagreb, smatrali su da je ova prvobitna crkva previše mala i neugledna pa su je srušili i sagradili veću i velelepniju građevinu koja se danas smatra jednom od najlepših baroknih crkvi u zemlji. 

Crkva Svete Katarine.

Odmah pored crkve je bio podignut i samostan, u kome se danas nalazi umetnička galerija Klovićevi dvori. Ova galerija je smeštena na Jezutiskom trgu na kome vredi videti skulpturu Ribara sa zmijom koju je napravio jedan od najboljih srpskih vajara, Simeon Roksandić.

Inače, ova skulptura je kopija, a original se nalazi u Beogradu. Roksandić je skulpturu planirao da izloži u Londonu, a uoči izložbe je stigla vest da je brod na kome se nalazila skulptura potonuo — zbog čega je vajar na osnovu gipsanog modela izradio još jedan primerak. Pošto brod zapravo nije potonuo, grad Zagreb je odlučio da otkupi kopiju, koja je onda postavljena na današnjem Jezuitskom trgu 1910. godine. 

Crkva Svetog Marka.

Nedaleko od Crkve Svete Katarine smeštena je najpoznatija zagrebačka crkva i jedan od simbola grada, Crkva Svetog Marka. Ova crkva je ujedno i jedna od najstarijih građevina u gradu, sagrađena u 14. veku, a u potpunosti obnovljena u 19. veku.

Crkva je najprepoznatljivija po krovu na kome se nalaze grb Trojedne kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije (sa leve strane) i grb grada Zagreba (sa desne strane). Zanimljivo je spomenuti da je grb grada Zagreba sada plave boje (još od kraja 19. veka.), ali je u vreme obnove crkve i ukrašavanja krova bio crvene tako da je odlučeno da se novopostavljeni grb ne dira — i tako je crveni grb na crkvi ostao do danas. 

Kamenita vrata 

U neposrednoj blizini Crkve Svetog Marka nalaze se Kamenita vrata, jedan od najstarijih i najočuvanijih spomenika iz srednjevekovnog Zagreba. 

Kamenita vrata su zapravo pravougaona kula sa prolazom — jedina preostala od četvoro vrata (odnosno kula) na zidinama koje su opasivale stari Zagreb (odnosno tadašnji Gradec). Napravljena su u 13. veku, u isto vreme kada i Lotrščak kula, a sadašnji izgled su dobila u 18. veku. 

Kamenita vrata.

Vrata su nekoliko puta uništavana u požarima, a u zadnjem velikom požaru 31. maja 1731. godine, jedino je neoštećena ostala Bogorodičina slika koja je bila postavljena iznad njih. Posle toga je u prolazu kule napravljena mala kapela u kojoj se čuva slika Majke Božje, a ubrzo je postavljena i ograda koja služi kao zaštita oltaru gde se nalazi slika. 

Na 200. godišnjicu požara, Bogorodici je doslikana zlatna kruna, a na 260. godišnjicu, zagrebački nadbiskup je proglasio Majku Božju od Kamenitih vrata zaštitnicom Zagreba. U Bogorodičinu čast, 31. maja se obeležava i Dan grada Zagreba.  

Bogorodičina slika u prolazu Kamenitih vrata.

Kamenita vrata su jedno od najsvetijih mesta u gradu, a vernici ovde svakodnevno pale sveće u čast Bogorodice. U prolazu se nalazi i veliki broj mermernih ploča na kojima su ispisane poruke zahvalnosti za uslišene molitve. 

Odmah ispred Kamenitih vrata nalazi se spomenik Svetog Jurja na konju, ispred čijih nogu je ubijeni zmaj. Po legendi, u nekom jezeru je živeo strašan zmaj koji je terorisao stanovnike obližnjeg grada i oteo kraljevu kćerku jedinicu. Juraj je čuo za to, pokušao da urazumi zmaja i na kraju ga ubio kada je video da ovaj neće prestati da napada grad. Nakon ovoga, njemu u zahvalnost, čitavo kraljevstvo se pokrstilo.  

Sveti Juraj pored Kamenitih vrata.

Zagrebačka katedrala 

Katedrala uznesenja blažene Djevice Marije i Svetih Stjepana i Ladislava (ili samo Zagrebačka katedrala) je jedna od najznačajnijih verskih i kulturno-istorijskih građevina u čitavoj Hrvatskoj. Ova impozantna neogotička crkva je najprepoznatljiviji simbol Zagreba, a njeni tornjevi se vide iz maltene čitavog grada. 

Zagrebačka katedrala.

Zagrebačka biskupija je osnovana 1094. godine, a katedrala je sagrađena početkom 13. veka. Katedrala je nekoliko puta tokom vekova uništavana, najviše u požarima, ali je stradala nekoliko puta i u zemljotresima — u zemljotresu iz 2020. godine, vrh južnog tornja se srušio, a severni je pretrpeo dovoljno oštećenja da su morali da ga skinu. 

U katedrali ima ukupno 8 zvona, pet u severnom i tri u južnom zvoniku, a najveće zvono je teško čak 6,5 tona. Katedrala je inače najveći verski objekat u zemlji, a u nju može da stane preko 5,000 ljudi. 

Zelena potkova 

Zelena potkova (ili Lenucijeva potkova) je ime za sve ukupno 9 trgova/parkova u Donjem gradu koji su sagrađeni u obliku potkovice. Ova urbanistička celina je prvo nazvana Lenucijeva potkova po Milanu Lenuciju, idejnom tvorcu projekta, a danas je poznatija jednostavno kao Zelena potkova. 

Zrinjevac.

Evo kratak pregled trgova i šta se na njima nalazi:

  1. Zrinjevac (Trg Nikole Šubića Zrinskog). U središtu parka smešten je muzički paviljon do koga vodi aleja platana, a zanimljivo je da u parku ima i stari meteorološki stub. Oko parka su smešteni Arheološki muzej, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i druge bitne institucije.
  2. Štrosmajerov trg (Trg Josipa Jurja Štrosmajera). Na ovom trgu se nalaze Hrvatska akademija znanosti i umetnosti i Biblioteka hrvatske akademije. 
  3. Trg kralja Tomislava. Možda čak i najlepši od svih trgova, ovim trgom dominira zgrada Umetničkog paviljona, a čitavom njegovom dužinom je posađeno raznobojno cveće. Na trgu se nalaze i spomenik kralju Tomislavu i velika fontana, a odmah preko puta ulice je smeštena glavna železnička.
    Trg kralja Tomislava.
  4. Trg Ante Starčevića. Ovo je najmanji trg u Potkovi i jedini na kome nema nikakvog zelenila. Ovde se nalazi Starčevićev dom u kome je danas Knjižnica grada Zagreba.
  5. Park kralja Petra Svačića. Ovaj trg zapravo ne oblikuje potkovicu — već se nalazi unutar nje.  
  6. Botanički vrt. Ovo je zagrebačka botanička bašta. 
  7. Marulićev trg. Na ovom trgu je smešten Hrvatski državni arhiv, a tu su i dva fakulteta. 
  8. Mažunarićev trg. Ovde se nalazi Akademija dramske umetnosti. 
  9. Trg Republike Hrvatske. Neki kažu da je ovaj trg najlepši u čitavom Zagrebu, a na njemu centralno mesto zauzima impozantna zgrada Hrvatskog narodnog kazališta.
    Narodno kazalište na Trgu Republike Hrvatske.

Ukoliko ste u Zagrebu samo jedan dan, onda možete da stignete da prošetate Zrinjevcem (koji počinje maltene odmah preko puta Trga bana Jelačića) ili Trgom Republike Hrvatske, ali ako imate malo više vremena, onda je naša topla preporuka da išetate čitavom potkovicom. 

Meštrovićeve skulpture

Ivan Meštrović je jedan od najboljih vajara sa ovih prostora koji je stvarao tokom 20. veka, a u Zagrebu možete da vidite mnogo njegovih radova. U centru grada, u Gornjem gradu, nalazi se Atelijer Meštrović, u kome su izložene Meštrovićeve skulpture, reljefi i grafike. Muzej je smešten u kući u kojoj je čuveni vajar jedno vreme živeo i stvarao, a njegov nekadašnji stambeni prostor očuvan je u izvornom stanju. 

Zdenac života.

Osim Atelijera, u Zagrebu se na još nekoliko mesta nalaze Meštrovićeva remek-dela. Na Trgu Republike Hrvatske je Zdenac života, skulptura koja je bila postavljena u glavnoj izložbenoj dvorani na umetničkoj izložbi u Beču — a koju je Meštrović napravio kada je imao samo 22 godine! Umetnik je inače želeo da ova skulptura bude postavljena u Splitu, ali je par godina kasnije otkupio tadašnji ministar kulture koji je odlučio da je postavi u Zagrebu, na trgu gde se nalazi pozorište. 

Štosmajerova skulptura na istoimenom trgu.

Na Štrosmajerovom trgu je skulptura biskupa Josipa Jurja Štrosmajera, a u Teslinoj ulici u Zagrebu se nalazi — pogađate — skulptura Nikole Tesle. Na Trgu Bana Jelačića možete da vidite Meštrovićev reljef Seljaci — koji je uzidan na kući Popovića. Ispred Privredne banke u ulici Franja Račkog je skulptura Žena sa prekrštenim rukama, a Majka sa detetom se nalazi u Rokfelerovoj ulici. U Crkvi Svetog Marka se takođe nalaze dve Meštrovićeve skulpture, Raspeti Isus i Madona sa Isusom. 

Bonus — još 5 zanimljivih mesta

  • Muzej prekinutih veza — U ovom muzeju su izloženi predmeti koje su ljudi donirali nakon raskida (a muzej je i nastao tako što su dvoje umetnika prekinuli vezu i nisu znali šta da rade sa svim stvarima koje su im ostale nakon veze).
    Muzej prekinutih veza.
  • Muzej mamurluka — Ime muzeja dovoljno govori. Može vam biti interesantno da u muzeju probate simulator vožnje u pijanom stanju. 
  • Muzej osamdesetih — U ovom muzeju je prikazano kako se živelo tokom osamdesetih. Zanimljivo je da je muzej u potpunosti interaktivan, odnosno da svi posetioci mogu da diraju sve eksponate. 
  • Solarni sistem — Ovo je umetnička instalacija koju čine skulptura sunca (koju je pre nekoliko decenija napravio vajar Ivan Kožarić i koja je još od devedesetih izložena u Bogovićevoj ulici) i 9 planeta (koje je napravio Davor Preis 2004. godine). Skulpture je prilično teško naći čak i kad znate adrese, ali ako imate dovoljno vremena, potraga za planetama može da bude interesantna aktivnost.
    Jedna od planeta.
  • Groblje Mirogoj — Mirogoj je najveće groblje u Zagrebu koje mnogi ubrajaju u jedno od najlepših groblja na svetu i koje se često opisuje kao galerija ili muzej na otvorenom. Na Mirogoju se nalaze skulpture nekih od najvećih hrvatskih umetnika, a mnoge istaknute ličnosti su ovde sahranjene, poput Ljudevita Gaja, Tina Ujevića i Miroslava Krleže.  

To bi bilo to o Zagrebu! Ako imate da podelite još neki savet u vezi sa posetom Zagrebu, ostavite komentar ispod teksta. Ako vam se sviđa naš blog, zapratite nas na Instagramu. Hvala na čitanju — do sledećeg putopisa!

Prethodni članak 10 stvari koje treba znati pre putovanja u Izrael
Sledeći članak Vodič za Trst — top 5 stvari koje vredi videti (za 1 dan)

4 Comments

  1. sanja
    10.07.2022. at 19:47

    Lijepo, ima dosta toga za vidjeti u Zagrebu

    Reply
    • Kaća&Marko
      10.07.2022. at 20:30

      Da, zanimljiv je Zagreb. 🙂

      Reply
  2. Isidora
    25.09.2022. at 19:14

    Bravo, baš ste lepo opisali/predstavili grad, podsetili me na te lokacije koje sam nekad obilazila (u dragom društvu), te potaknuli da ga posetim nekog narednog vikenda!

    Reply
    • Kaća&Marko
      25.09.2022. at 21:32

      Drago nam je što to čujemo! Lep provod u lepom Zagrebu! 🙂

      Reply

Ostavite komentar

Odustani od odgovora

Naša Priča

Kaca i Marko

Dobrodošli na naš blog o putovanjima! Mi smo Kaća i Marko — i volimo da putujemo i pišemo o putovanjima. Na našem sajtu ćete naći iskrene utiske iz preko 40 zemalja, neobrađene fotke sa mesta koja smo posetili i savete za jeftina i odgovorna putovanja. Niko nas ne plaća da reklamiramo nešto, nemamo sponozore i ne pokušavamo da prodamo išta. Ako vam se sviđa ovo što radimo, ostavite nam komentar ispod tekstova, pratite nas na Instagramu, pustite nam poruku ili nam kupite virtuelnu šolju kafe.

Instagram

🇦🇩 Šesta najmanja država u Evropi, smešte 🇦🇩 Šesta najmanja država u Evropi, smeštena između Španije i Francuske, Kneževina Andora je poznata po dvema stvarima — turizmu i šopingu. 

Ova mikro-država površine 468 km2 u kojoj živi svega 80,000 ljudi godišnje ugosti preko 10 miliona turista, što skijaša i planinara, što onih koji u posetu dolaze zbog izuzetno niskih poreskih stopa. 

U prevodu, ako vas zanimaju zimski sportovi ili ste u okolini i u potrazi za jeftinim parfemima, odećom, alkoholom i sličnim stvarima, onda vas Andora neće razočarati. Ako vas ništa od ovoga preterano ne interesuje, onda verovatno možete i da preskočite posetu ovoj maloj državi.

Iako lepša od, recimo, Lihtenštajna, Andora nema nešto preterano da ponudi „klasičnim” turistima — druge male evropske države poput Malte ili San Marina imaju daleko veću i bolju turističku ponudu. 

Ne kažemo da Andora nema svoje čari — svako mesto na svetu ima — ali se ni ne slažemo sa putopisima koji je opisuju kao neki neverovatni skriveni dragulj Evrope. 

Takođe je istina da smo mi samo obišli glavni grad Andoru la Vellju, ali — makar što se nas tiče — apsolutno ništa ne bismo propustili da je nikada nismo posetili.

📌O tome kako doći do Andore i šta videti u Andora la Velji možete da pročitate kod nas na sajtu. 

#andorra🇦🇩 #putujemo #putopis #zajednookosveta
🇪🇸Još 3 stvari koje treba videti u Barselon 🇪🇸Još 3 stvari koje treba videti u Barseloni🇪🇸

📌Gotska četvrt (Barri Gòtic) je istorijski centar stare Barselone, odnosno najstariji deo grada u kome još uvek mogu da se vidi ostaci rimskih zidina i srednjevekovne građevine. 

Najpoznatija atrakcija u Gotskoj četvrti je Katedrala de la Santa Kruz i Santa Eulalia, koja je prelepa i spolja i unutra — a nikako ne treba propustiti ni priliku da vidite Barselonu sa krova katedrale (do vrha vodi lift). Cena ulaznice je 9 EUR. 

Osim katedrale, savetujemo još da prošetate do obližnjeg Trga del Rei na kome se nalaze srednjevekonve palate (u jednoj je smešten Istorijski muzej Barselone), nađete ostatke rimskog hrama i obiđete Trg Reial koji je uokviren istorijskim zgradama i u čijoj sredini se nalazi zanimljiva fontana. 

📌Sant Pau bolnica je verovatno najveličanstvenija bolnica ikada napravljena. Ujedno, ona je i najveći art nouveau kompleks na svetu koji se sastoji od 27 zgrada (a arhitektin original plan ih je imao čak 48). 

Sant Pau je korišćena kao bolnica sve do ranih 2000. godine, nakon čega je renovirana pretvorena u muzej i kulturni centar. Cena ulaznice je 16 EUR 

📌Citadela park je ogroman javni park u centru Barselone u kome se nalazi nekoliko turističkih atrakcija. Za početak, pre nego što dođete do parka videćete ogromnu Trijumfalnu kapiju koja je napravljena kao glavni ulaz za Svetski sajam u Barseloni 1888. godine. Ova kapija vodi do parka — koji je podignut na mestu gde se sajam održao. 

Na samom ulazu u park nalazi se fenomenalan Dvorac 3 zmaja, a pored njega su smeštene 2 botaničke bašte. U Citadelu parku se još nalaze Parlament Katalonije, malo jezero po kome možete da provozate čamcem, zoo vrt — i ogromna fontana inspirisana Trevi fontanom u Rimu. 

#barselona #spanija #gotskacetvrt #santpau #putujemo
#putopis #zajednookosveta
🇪🇸La Rambla, Barselona🇪🇸 Najčuvenija 🇪🇸La Rambla, Barselona🇪🇸

Najčuvenija i najposećenija ulica u čitavoj Barseloni, La Rambla se proteže sve od Trga Katalonije — koji se smatra glavnim trgom u gradu — do Kolumbovog spomenika u luci Vel.

La Rambla je neosporno prekrasna ulica, ali…takođe je toliko prepuna ljudi da nema neke poente šetati njome jer ćete se non-stop sudarati sa drugim ljudima i/ili brinuti o tome da vas neko ne opljačka. 

Duž ulice ima mnogo ugostiteljskih objekata i kioska koji prodaju suvenire, cveće i sveže sokove, a šetajući La Ramblom ćete videti i nemali broj uličnih performera (u nedostatku bolje reči) u veoma kompleksnim kostimima. 

Ulaz u popularnu pijacu Bokerija (La Boquería) se takođe nalazi u La Rambli — ovo je jedna od najčuvenijih pijaca na svetu koja je iz nekog razloga postala i jedna od glavnih turističkih atrakcija u Barseloni. Da, ovde možete da kupite svašta, ali pijaca kao pijaca. 

Na kraju, u jednoj ulici koja se uliva u La Ramblu se nalazi Palata Guelj, još jedna predivna privatna kuća koju je dizajnirao Gaudi. 

La Rambla se završava kod Kolumbovog spomenika koji je visok 60 metara i sagrađen u čast Kolumbovog prvog putovanja u Ameriku.

Ako hoćete, liftom možete da se popnete na vrh spomenika. Kada smo mi došli do spomenika, lift više nije radio, ali sam se ja već jednom pela do gore. Pogled je ok, ali imajte u vidu da se spomenik ljuljuška, što nije baš najprijatniji osećaj na toj visini. Ulaznica za lift košta 6 EUR. 

#larambla #barselona #katalonija #spanija #putopis #zajednookosveta
🇪🇸🎨Nacionalni umetnički muzej Katalonije 🇪🇸🎨Nacionalni umetnički muzej Katalonije🎨🇪🇸

Nedaleko od Trga Španije nalazi se impresivno zdanje Nacionalnog umetničkog muzeja Katalonije (MNAC). 

Muzej je od 1934. godine smešten u Nacionalnoj palati izgrađenoj za Expo, a u njemu se nalazi velika kolekcija romaničke umetnosti, ponajviše murala koji su ukrašavali crkve po staroj Kataloniji, kao i gotičke, renesansne, barokne i moderne umetnosti. 

Da budemo sasvim iskreni, nama se postavka i nije nešto preterano dopala — umetnički muzeji u Madridu imaju mnogo bolje postavke. Međutim, mi smo posetili muzej subotom posle 3, kada je ulaz besplatan, tako da ne možemo da se žalimo. Cena ulaznice ostalim danima je 12 EUR.

Inače, ispod muzeja se nalazi poznata Magična fontana. Ona je takođe podignuta za Expo u Barseloni — i od tada postala jedna od najvećih atrakcija u gradu. 

Fontana izbacuje preko 2,500 litara vode u sekundi, a mlaz može da dostigne visinu i do 50 metara. Nažalost, fontana nije radila tokom naše posete Barseloni, ali sam ja prethodni put imala prilike da vidim performans — i mogu vam reći da je ovo jedna od onih stvari koje treba da vidite u gradu. 

Pošto na netu nema zvaničan sajt gde može da se proveri kada se odigrava šou, najbolje što možemo da vam kažemo da se performans dešava između četvrtka i subote između 20:00 i 22:00 na svakih pola sata, u zavisnosti od godišnjeg doba. Imajte u vidu da ovo nisu 100% proverene informacije i da ne možemo da garantujemo da su sasvim tačne. 

#barselona #montzuik #katalonija #spanija #putujemo #putovanja #putopis #zajednookosveta
🇪🇸Vodič za Barselonu u opisu profila🇪🇸

Na vrhu Montžuika — brda koje se uzdiže iznad Barselone — tokom vremena je bilo nekoliko fortifikacija, a poslednja izgrađena u 17. veku stoji i dan danas — 

Dvorac Montžuik. Iako dvorac — ili bolje rečeno tvrđava — stvarno nije ništa posebno, vredi ući unutra zbog panoramskih pogleda na čitav grad. Cena ulaznice za tvrđavu je 9 EUR. 

Do vrha brežuljka možete doći na nekoliko načina, uključujući busom i žičarom. Pošto žičara nije radio tokom naše posete, mi smo išli do gore busom 150. Bus možete da uhvatite na Trgu Španije (na kome ima stanica metroa) i vožnja do vrha traje oko 20 minuta. Ovaj bus takođe staje i kod stanice žičare Telefèric de Montjuïc. 

Ako do tvrđave hoćete da idete žičarom, onda treba da odete do metro stanice Para-lel, odakle ćete uhvatiti funikular do stanice žičare Telefèric de Montjuïc. Cena povratne karte je u ovom slučaju 13.50 EUR. 

#montjuic #barselona #spanija #putujemo #putuj #putovanja #zajednookosveta
🇪🇸Jedno od najlepših mesta u Barseloni — 🇪🇸Jedno od najlepših mesta u Barseloni — i pravi skriveni dragulj grada — Muzička palata Katalonije je najspektakularnija koncertna dvorana koju smo ikada videli. Sagrađena početkom 20. veka za potrebe hora Orfeo Katala, palata je remek-delo arhitekte Ljuisa Domeneka i Muntanera.

Iako je gradnju palate najvećim delom finansirao hor, bogati građani Barselone su takođe dali svoj doprinos. Zajedno, oni su tražili od arhitekte da napravi palatu koja simbolizuje duh Katalonije — kao odgovor na ovaj zahtev, Domenek i Muntaner je angažovao lokalne umetnike da naprave dekorativne elemente i ukrase po kojima je palata postala poznata. 

Palata je uvrštena na Uneskovu listu svetske baštine 1997. godine, a u njoj se još uvek održavaju koncerti. Međutim, ne morate da odete na neki koncert da biste videli palatu pošto je tokom prepodneva i podneva otvorena za javnost. 

💰 Cena ulaznice: 16 EUR 

#barselona #spanija #putovanja #putujemo #zajednookosveta
🇪🇸Gaudijeva Barselona V deo: Kasa Batljo🇪 🇪🇸Gaudijeva Barselona V deo: Kasa Batljo🇪🇸 

Kasa Batljo je poznata među lokalcima kao Kuća od kostiju pošto njena spoljašnja struktura podseća na skelet. Kao i druga Gaudijeva dela, i ovu kuću karakterišu nepravilni oblici, krivudav krov i fasada ukrašena polomljenim keramičkim pločicama. 

Građevina koja je sada Kasa Batljo je podignuta krajem 18. veka, a početkom 19. veka je kupio Josep Batljo, član jedne od najbogatijih porodica tog vremena. Iako kuća nije bila ništa posebno, gospodin Batljo je kupio zbog lokacije — i veoma brzo unajmio Gaudija da renovira i dizajnira novu kuću koja će biti najlepša i najneobičnija u ulici. 

Porodica Batljo je živela ovde sve do 1954. godine, kada je osiguravajuća kuća otkupila Kasu Batljo i otvorila kancelarije u njoj. Nakon toga je sadašnji vlasnik kuće iznajmljivao prostorije za različite događaje, a Kasa Batljo je danas muzej u privatnom vlasništvu. Kasa je 2005. godine uvrštena na Uneskovu listu svetske baštine. 

Međutim, iako zaista fasinantna, Kuća Batljo je mnogo interesantnija spolja nego unutra. Nemojte pogrešno da nas shvatite, unutrašnjost je fascinantna, ali je cena ulaznice suludo visoka za ono što dobijete. Cena ulaznice počinje od 29 EUR — i to samo ako je kupite putem interneta — a neretko ide i do preko 40 EUR. Naš iskren savet — možete i da preskočite.

#barselona #spanija #putovanje #putopis #zajednookosveta
❤️🇪🇸Park Guelj, Barselona❤️🇪🇸 ❤️🇪🇸Park Guelj, Barselona❤️🇪🇸

Park Guelj je poznat po brojnim građevinama, skulpturama, fontanama i vrtovima — koje je osmislio i dizajnirao Gaudi. 

Sagrađen između 1900. i 1914. godine, park je provobitno zamišljen kao rezidencijalni projekat za bogate stanovnike Barselone. Međutim, na kraju su samo 2 kuće sagrađene, a nijednu od njih nije dizajnirao Gaudi. Jedna od tih kuća je bila napravljena kao izložbena kuća koja bi trebalo da privuče kupce, ali kada je zapravo stavljena na prodaju — niko se nije javio da je kupi. 

Gaudi je na kraju kupio ovu kuću — i u njoj živeo od 1906. godine pa sve do svoje smrti 20 godina kasnije. Danas je ova kuća muzej posvećen Gaudiju u kome možete da vidite dekorativne predmete i nameštaj koje je arhitekta dizajnirao — ali pošto mi nismo hteli da doplatimo za ulaznicu, ne znamo da li vredi para ili ne.

U svakom slučaju, pošto je planirani rezidencijalni projekat propao, Guelj je pretvoren u javni park — s tim što se od 2013. godine plaća ulaz u park. Glavni delovi parka — uključujući ogromnu terasu koja je oivičena klupom u obliku morske zmije — preplavljeni su turistima, kao i većina Gaudijevih građevina u Barseloni. 

Ali ako zađete malo dalje, u manje popularne delove parka, onda je zapravo moguće malo se opustiti i uživati u prirodi i arhitekturi oko sebe. 

Još jedna velika mana ovog parka je što je ulaz prilično nepristupačan. Naime, morate da se popnete uz mnogo stepenika da biste ušli u park, što je daleko od idealnog, pogotovo ako ste stariji, imate poteškoće da se krećete ili putujete sa decom u kolicima. 

💰Cena ulaznice: 10 EUR

#barselona #spanija #gaudi #parkguelj #parkguell #putujemo #putopis #zajednookosveta
🇪🇸Gaudijeva Barselona III deo: Kasa Visens🇪🇸

Završena 1885. godine, Kasa Visens je prva značajna kuća koju je dizajnirao Gaudi. Kuća je smeštena u četvrti Grasia — koja je u to vreme bila zaseban grad, spojen sa Barselonom Pasažom de Grasia. 

1878. godine, Gaudijev prijatelj Manual Visens je unajmio tada nepoznatog arhitektu da dizajnira letnju kuću za njegovu porodicu. Kuća — koja je dizajnirana u orijentalnom stilu — proslavila je Gaudija i označila početak ne samo njegove blistave karijere već i početak modernizma u Kataloniji. 

Kada je Visens umro, njegova udovica je prodala kuću doktoru Antoniu Joveru koji je proširio građevinu. Jover je ponudio projekat Gaudiu, ali je arhitekta odbio jer je u to vreme bio zauzet projektovanjem Sagrade Familie. Umesto Gaudija, njegov štićenik Joan Baptista Sera je bio unajmljen za projekat. 

Tokom 20. veka, delovi poseda su prodati i na njihovom mestu izgrađene privatne kuće. Nažalost, veliki deo bašte — u kojoj je nekada bio i vodopad — tada je uništen. Takođe je uništena kapela koja je pripadala imanju. 

Kuća Visens je bila u vlasništvu porodice doktora Jovera sve do 2014. godine, kada je prodata banci iz Andore. Banka je renovirala kuću i otvorila je za javnost 3 godine kasnije. I ova kuća se nalazi na Uneskovoj listi svetske baštine. 

S obzirom na to da je ova kuća najmanje posećena od Gaudijevih kuća u Barseloni, naš topli savet je da je stavite na svoju listu stvari koje treba videti u gradu. Kada smo je mi obilazili, maltene smo bili sami u čitavom muzeju — što je potpuno drugačiji doživljaj od onoga u drugim Gaudijevim kućama. 

💰Cena ulaznice: 18 EUR

#barselona #spanija #casavicens #putujemo #putopis #zajednookosveta
Učitaj još... Prati nas na Instagramu

NAJČITANIJE

  • Vodič kroz Istanbul — 15+ mesta koja ne treba propustiti
  • Top 40 najboljih filmova za ljubitelje putovanja
  • prtljag Kako se spakovati za put avionom
  • Vodič za Sarajevo — šta nikako ne treba propustiti
  • Berlin Vodič kroz Berlin — top 15+ stvari koje treba videti
  • Vize za državljane Republike Srbije
  • Kuba Šta treba znati pre putovanja na Kubu
  • Vodič za Lisabon — 25+ mesta koja ne treba propustiti
  • Wizzair za početnike — uputstvo za kupovinu avio karata
  • Vodič za Trst — top 5 stvari koje vredi videti (za 1 dan)
Copyright © 2023 ZajednoOkoSveta.com Preuzimanje tekstova bez saglasnosti ZajednoOkoSveta.com nije dozvoljeno. Za svaki vid saradnje, pišite na zajednookosveta@gmail.com