Skip to content
  • Srbija
  • Evropa
    • Andora
    • Austrija
    • Belgija
    • Belorusija
    • Bugarska
    • Bosna i Hercegovina
    • Crna Gora
    • Danska
    • Estonija
    • Finska
    • Francuska
    • Holandija
    • Hrvatska
    • Italija
    • Kipar
    • Letonija
    • Lihtenštajn
    • Litvanija
    • Luksemburg
    • Malta
    • Nemačka
    • Norveška
    • Poljska
    • Portugal
    • Rumunija
    • Rusija
    • San Marino
    • Severna Makedonija
    • Slovačka
    • Slovenija
    • Španija
    • Švajcarska
    • Švedska
    • Turska
    • Ukrajina
    • Vatikan
  • Daleke destinacije
    • Azerbejdžan
    • Indija
    • Izrael
    • Južnoafrička Republika
    • Kambodža
    • Katar
    • Kazahstan
    • Kirgistan
    • Kolumbija
    • Kuba
    • Tajland
    • Ujedinjeni Arapski Emirati
    • Uzbekistan
  • Putnički kutak
  • O Nama
Meni
zajedno oko sveta logo
  • Srbija
  • Evropa
    • Andora
    • Austrija
    • Belgija
    • Belorusija
    • Bugarska
    • Bosna i Hercegovina
    • Crna Gora
    • Danska
    • Estonija
    • Finska
    • Francuska
    • Holandija
    • Hrvatska
    • Italija
    • Kipar
    • Letonija
    • Lihtenštajn
    • Litvanija
    • Luksemburg
    • Malta
    • Nemačka
    • Norveška
    • Poljska
    • Portugal
    • Rumunija
    • Rusija
    • San Marino
    • Severna Makedonija
    • Slovačka
    • Slovenija
    • Španija
    • Švajcarska
    • Švedska
    • Turska
    • Ukrajina
    • Vatikan
  • Daleke destinacije
    • Azerbejdžan
    • Indija
    • Izrael
    • Južnoafrička Republika
    • Kambodža
    • Katar
    • Kazahstan
    • Kirgistan
    • Kolumbija
    • Kuba
    • Tajland
    • Ujedinjeni Arapski Emirati
    • Uzbekistan
  • Putnički kutak
  • O Nama
Hit enter to search or esc to close
Početna / Evropa • Litvanija / Viljnus — upoznajte neobičnu prestonicu Litvanije
Posted inEvropa Litvanija

Viljnus — upoznajte neobičnu prestonicu Litvanije

Posted - Kaća&Marko Posted on 08.09.2018.
0

Viljnus je prvi baltički grad u kom smo bili — i uprkos njegovom neospornom šarmu — grad koji nam se najmanje dopao na putovanju po baltičkim zemljama.

Moguće je da bismo imali drugačije mišljenje o ovom gradiću u kome živi nešto više od pola miliona ljudi da nas je vreme bolje poslužilo ili da nakon njega nismo nastavili dalje u Letoniju i Estoniju čije prestonice su — prosto i jednostavno — zanimljivije.

Pročitajte još:
Riga — bajkovita prestonica Letonije

Poput starih gradskih jezgara Rige i Talina, i Stari grad Viljnusa je uvršten na Uneskovu listu svetske baštine zbog lepih građevina i srednjevekovne atmosfere. 2009. godine je proglašen za Evropsku prestonicu kulture, delivši laskavu titulu sa austrijskim gradom Lincom.

Osim impresivne arhitekture, glavni grad Litvanije je nekada bio poznat i kao Jerusalim Severa, kako ga je nazvao Napoleon prolazivši kroz zemlju. Nadimak je naravno dobio zbog velikog broja Jevreja koji su u njemu živeli sve do Drugog svetskog rata.

Pogled na Viljnus sa Gediminas kule.

Iako je prostor današnjeg Viljnusa naseljen mnogo pre, sam grad se prvi put spominje u prvoj polovini 14. veka kao prestonica Velikog vojvodstva Litvanije. Za nastanak Viljnusa je vezana zanimljiva legenda.

Naime, Veliki vojvoda Gediminas je jednom prilikom otišao u lov u neku dolinu blizu koje se reka Viljna uliva u drugu reku, Neris. Umoran nakon dugog dana, Gediminas je brzo zaspao i sanjao ogromnog čeličnog vuka kako stoji na vrhu brda i zavija kao stotinu vukova. Kada se probudio, vojvoda je upitao paganskog sveštenika da mu odgonetne san. Ovaj mu je rekao:

Ovo je suđeno vladaru i državi Litvaniji: čelični vuk predstavlja zamak i grad koji ćeš ti osnovati na ovom mestu. Ovaj grad će biti prestonica litvanske zemlje i dom njenih vladara i slava njihovih dela će odzvanjati čitavim svetom.

Poštujući volju bogova, Gediminas je podigao grad i nazvao ga Viljnus. Danas, u prestonici Litvanije i dalje postoje spomenici i građevine koje nose imena po slavnim litvanskim vojvodama iz prošlosti — i upravo su ove znamenitosti najzanimljivija mesta u Viljnusu.

Osim srednjevekovnog šmeka koji je neraskidivo povezan sa predanjima iz doba kada je Litvanija bila paganska zemlja, Viljnus je karakterističan po tome što ima veliki broj crkava i umetnički kvart koji su stvaraoci proglasili republikom.

Svetog Stanislausa i Svetog Ladislausa
Katedralni trg u samom centru Viljnusa.

Šta videti u Viljnusu

Ono što ćete prvo primetiti u litvanskoj prestonici jesu crkve. Naime, u Starom gradu ima 28 crkava, što dođe na 1 crkvu na 700 stanovnika.

Ovo je zaista visok broj, pogotovo imajući u vidu da se staro gradsko jezgro prostire na oko 3.6 km2.. Ako vam treba još veći dokaz da su Litvanci ludi za crkvama, samo ćemo reći da ih u čitavom Viljnusu ima čak 65.

Crkva Svete Ane — impozantna građevina kao iz bajke.

Za vreme sovjetske okupacije Litvanije, većina crkava je bila zatvorena ili pretvorena u skladišta, muzeje i sportske hale. Danas su sve crkvene fasade obnovljene, ali unutrašnjost nekih bogomolja i dalje izgleda isto kao i za vreme okupacije.

Od svih crkava koje smo videli, najlepše su Crkva Svete Ane, gotska građevina koja ostavlja bez daha i izgleda kao zdanje koje je izašlo iz Gospodara prstenova, i Crkva Svetog Kazimira, barokna crkva podignuta početkom 17. veka.

Crkva Svetog Kazimira.

Osim ove dve crkve, svakako treba videti i impozantnu Baziliku Svetog Stanislausa i Svetog Ladislausa, glavnu litvansku katedralu i još jednu građevinu sa prilično neobičnim imenom.

Ovu katedralu svakako ne možete promašiti jer se nalazi u samom centru grada, na Katedralnom trgu, glavnom i najvećem trgu u Viljnusu.

U bazilici su krunisane litvanske vojvode i sahranjene mnoge poznate ličnosti iz istorije ove male zemlje — vojvode Vitajtas, Žigimantas, Švitrigajla (nismo izmislili ova imena).

Katedrala Svetog Stanislausa i Svetog Ladislausa.

Na Katedralnom trgu se nalazi i statua Gediminasa, najpoznatijeg litvanskog vojvode i osnivača dinastije koja je vladala Litvanijom, Poljskom, Mađarskom i Bohemijom.

Odmah iza ćoška je smeštena zgrada Nacionalnog muzeja i statua legendarnog kralja Mindaugasa, prvog Velikog vojvode i jedinog kralja Litvanije.

Nažalost, muzej nije radio kada smo mi bili, ali verujem da je postavka jako interesantna ako želite da znate više o litvanskoj istoriji.

Statua kralja Mindaugausa ispred jedne od mnogih zgrada Nacionalnog muzeja.

Na par minuta od muzeja se nalazi najčuvenija atrakcija Viljnusa — Gediminas kula, jedini preostali deo nekadašnjeg Gornjeg zamka. Do kule možete doći peške ili žičarom.

Gediminas kula, jedan od nacionalnih simbola Litvanije.

Kula je danas muzej u kome su smešteni arheološki artefakti pronađeni u okolini. Možete i da izađete na krov kule odakle se pruža neverovatan pogled na Viljnus i reku Viljnu koja razdvaja Stari i Novi grad.

Pogled na centar grada sa prozora Gediminas kule.

Čitajući o Viljnusu smo saznali da možete i da se vozite balonom iznad grada, ali mi nismo videli nijedan kad smo bili — verovatno jer je kiša neumorno padala, a temperatura bila oko 15 stepeni.

Inače, u Baltičkim zemljama može da bude jako hladno leti, tako da svakako ponesite topliju odeću i kišobran.

Pročitajte još:
Vodič za Talin — top 10 nezaobilaznih atrakcija

Mi smo išli na Baltik početkom septembra i dok je u Srbiji bilo oko 35 stepeni, u Viljnusu smo se baš smrzli iako smo imali džempere i jakne.

Osim Katedralnog trga, od kog laganim hodom možete doći do Nacionalnog muzeja i Gediminas kule, u Viljnusu se nalazi još jedan veliki gradski trg na kome je smeštena zgrada većnice.

Drugi veći trg u Viljnusu.

Lutajući gradom od većnice ćete naići na čuvenu gradsku kapiju, Kapiju zore, sagrađenu u 16. veku radi odbrane grada, mnogobrojne kafiće i štandove sa suvenirima (posebno suvenire sa ćilibarom) i pregršt kaldrmisanih uličica od kojih jedna vodi do preslatke Literarne ulice, ulične galerije koja slavi umetnost Litvanije.

Uličica koja vodi do Literarne ulice.

Kad smo kod umetnosti, u Viljnusu se nalazi takozvana Užupis republika koja nije zapravo republika već umetnički kvart grada.

Naime, nakon što su nacisti pobili Jevreje iz ovog dela grada u Drugom svetskom ratu i Sovjeti uništili Staro jevrejsko groblje, ovu četvrt su naselili uglavnom beskućnici i prostitutke.

Međutim, kada je Litvanija proglasila nezavisnost od Sovjeta 1990. godine, umetnici su počeli da se okupljaju u ovom delu grada da bi 1997. godine osnovali svoju republiku.

Užupis republika ima svoju zastavu (zapravo četiri zastave, jednu za svako godišnje doba), himnu, valutu, predsednika, vojsku (od desetak ljudi) i ustav.

Uzupis republika
Dobro došli u Užupis!

Sledi prevod ustava Užupis republike:

  1. Svako ima pravo da živi pokraj reke Viljne, a reka Viljna ima pravo da teče pokraj svih.
  2. Svako ima pravo na toplu vodu, grejanje zimi i pocrepljen krov.
  3. Svako ima pravo da umre, ali ovo nije obaveza.
  4. Svako ima pravo da pogreši.
  5. Svako ima pravo da bude jedistven.
  6. Svako ima pravo na ljubav.
  7. Svako ima pravo da bude nevoljen, ali ovo nije obaveza.
  8. Svako ima pravo da se ne razlikuje i bude nepoznat.
  9. Svako ima pravo da bude besposlen.
  10. Svako ima pravo da voli i da se brine o mački.
  11. Svako ima pravo da se brine o psu dok neko od njih ne umre.
  12. Pas ima pravo da bude pas.
  13. Mačka nije u obavezi da voli svog vlasnika, ali mora mu pomoći u stanju nužde.
  14. Svako ponekad ima pravo da bude nesvestan svojih dužnosti.
  15. Svako ima pravo da sumnja, ali ovo nije obavezno.
  16. Svako ima pravo da bude srećan.
  17. Svako ima pravo da bude nesrećan.
  18. Svako ima pravo da ćuti.
  19. Svako ima pravo da veruje u nešto.
  20. Niko nema pravo na nasilje.
  21. Svako ima pravo da ceni svoju nebitnost.
  22. Niko nema pravo na večnost.
  23. Svako ima pravo da razume.
  24. Svako ima pravo da ne razume ništa.
  25. Svako ima pravo da bude bilo koje nacionalnosti.
  26. Svako ima pravo da slavi ili ne slavi svoj rođendan.
  27. Svako će zapamtiti svoje ime.
  28. Svako može da deli ono što poseduje.
  29. Niko ne može da deli ono što ne poseduje.
  30. Svako ima pravo da ima braću, sestre i roditelje.
  31. Svako može da bude nezavistan.
  32. Svako je odgovoran za svoju slobodu.
  33. Svako ima pravo da plače.
  34. Svako ima pravo da bude pogrešno shvaćen.
  35. Niko nema pravo da učini drugu osobu krivom.
  36. Svako ima pravo da bude jedistven.
  37. Svako ima pravo da nema nikakva prava.
  38. Svako ima pravo da se ne plaši.
  39. Nemoj poraziti nikoga.
  40. Nemoj uzvraćati udarce.
  41. Nemoj se predati.

Kao ni do susedne Rige ili Talina, ni do Viljnusa ne postoji direktan let iz Srbije ili okolnih zemalja. Dok se ovo ne promeni, možemo jedino da preporučimo da u obilazak baltičkih zemalja krenete iz Helsinkija ili Minska. Drugi način je da krenete na putovanje preko turističke agencije.

Dobre vesti su da je Viljnus grad sa prilično razumnim cenama, jeftiniji od Rige i posebno Talina. Za obilazak grada je sasvim dovoljan 1 dan, ali naravno, ukoliko duže ostanete u prestonici Litvanije, bolje ćete je i upoznati.

Ukoliko imate neka pitanja u vezi sa putovanjem u Viljnus, slobodno nam se javite ili ostavite komentar ispod teksta. Ako vam se dopada naš sajt, zapratite nas na Instragram profilu. Hvala na čitanju!

Prethodni članak Bratislava — idealna destinacija za produženi vikend
Sledeći članak Vodič za Briž — sva bajkovitost Belgije u jednom gradu

Ostavite komentar

Odustani od odgovora

Naša Priča

Kaca i Marko

Dobrodošli na naš blog o putovanjima! Mi smo Kaća i Marko — i volimo da putujemo i pišemo o putovanjima. Na našem sajtu ćete naći iskrene utiske iz preko 40 zemalja, neobrađene fotke sa mesta koja smo posetili i savete za jeftina i odgovorna putovanja. Niko nas ne plaća da reklamiramo nešto, nemamo sponozore i ne pokušavamo da prodamo išta. Ako vam se sviđa ovo što radimo, ostavite nam komentar ispod tekstova, pratite nas na Instagramu, pustite nam poruku ili nam kupite virtuelnu šolju kafe.

Instagram

Ako pratite naše objave ili čitate naš blog, on Ako pratite naše objave ili čitate naš blog, onda znate da smo se baš oduševili Dubaijem iako smo mislili da nam se uopšte neće svideti. 

Toliko smo se oduševili da mislimo da bismo mogli jednom godišnje da odemo tamo na par dana i da nam ne bi dosadilo. 

Iako, što se nas tiče, Dubai uvek jeste dobra ideja, ako hoćete da vidite i iskusite najbolje od grada, onda idite kada je kod nas zima. 

Znali smo da je veoma vruće u avgustu, ali kada smo na telefonu videli da je subjektivni osećaj kao da je napolju 57 stepeni, nije nam baš bilo svejedno. 

Na takvim temperaturama je sve teško, a da ne pričamo što mnogo toga po gradu nije ni otvoreno jer Dubajćani nisu ludi da provode vreme napolju tokom letnjih meseci. 

U svakom slučaju, o Dubaiju smo naširoko pisali na blogu, u vodiču koji je jedan od najpopularnijih i najčitanijih na našem sajtu, pa ako vas zanima da saznate više o ovom futurističkom gradu na Bliskom istoku, bacite pogled na www.zajednookosveta.com. 🥂

#dubai #uae #putujemo #putopis #zajednookosveta
Pošto nam je povratni let za Beograd iz Abu Dabij Pošto nam je povratni let za Beograd iz Abu Dabija pomeren za jedan dan — a u Emiratima smo već bili u januaru ove godine — bez razmišljanja smo se složili da želimo opet da vidimo Dubai. Jeste da smo ga baš onako fino obišli prošli put, ali u Dubaiju uvek ima nešto da se radi. 

Opet smo otišli u isti hotel — Millenium Place Dubai Marina — za koji i dalje mislimo da je jedan od najboljih hotela u kojima smo ikad bili, i prvi od dva dana u Dubaiju otišli da vidimo Muzej budućnosti (na kraju smo ga samo i videli jer su karte uveliko bile rasprodate) i onda predveče na krstarenje sa večerom koje smo platili 115 EUR za oboje. 

Krivo nam je što nismo uspeli da uđemo u muzej, mada smo videli robota u holu, ali nema veze, ostaće nam nešto za sledeći put, a krstarenje je bilo pun pogodak jer nam na jahti konačno nije bilo toliko nepodnošljivo vruće. 

Drugi dan u Dubaiju smo odlučili da ne radimo ništa, a to ništa je značilo da smo otišli u Soluna beach club na Palmi, gde smo proveli jedno 7 sati u bazenu, sve dok nije krenula da nadolazi peščana oluja. Odlazak u ovaj beach resort smo preko našeg hotela platili 50 EUR za nas dvoje, s tim što smo 25 EUR iskoristili kao vaučer za hranu i piće. Prilično dobar kraj dugačkog putovanja. 🙃
Zadnji dan u Almatiju smo morali da napustimo apar Zadnji dan u Almatiju smo morali da napustimo apartman u 12, a let nam je bio u 10 uveče, tako da smo hteli sa sve prtljagom da odemo na polu-dnevni izlet da ubijemo vreme. 

Prvo nismo mogli da nađemo ništa povoljno — svi izleti su bili oko ili više od 100 EUR po osobi, što je stvarno puno — a onda kada smo na kraju našli prihvatljivu ponudu, ispostavilo se da su putevi ka jezerima u okolini, uključujući Veliko Almati jezero, svi zatvoreni, što zbog radova, što zbog kiša. 

Bio nam je zanimljiv izlet i u kanjon, ali za to nismo imali vremena jer se samo do tamo putuje oko 4 sata (i onda još toliko nazad).

Par dana ranije smo razmatrali i da odemo sa agencijom preko koje idu lokalci do 3 kanjona i jezera (za nekih 25 EUR po osobi), ali imajući u vidu da se kretalo u 5 ujutru, a vraćalo posle 11 uveče, od ovoga smo odustali. 

Iz ove perspektive, malo nam je žao što nismo uspeli da vidimo ništa van Almatija, ali tamo smo bili previše umorni da bismo proveli oko 20 sati na izletu. 

Na kraju smo otišli u Centralni državni muzej Kazahstana (na slici) i onda u restoran u kome smo popili nekoliko odličnih mohita — nije ispalo baš onako kako smo želeli, ali nam je bogami bilo baš fino. 

Izgleda da jesmo malo omatorili kad više ne jurcamo da vidimo sve. :) 

#almati #almaty #kazahstan #centralnaazija #azija #putujemo #putopis #zajednookosveta
Čim smo došli u Almati, odmah nam je bilo jasno Čim smo došli u Almati, odmah nam je bilo jasno da je ovo jedan moderan grad i da ne može da se poredi ni sa Taškentom, a kamoli sa Biškekom. Osećali smo se, gle čuda, kao da smo došli u neki ruski grad gde život ipak izgleda veoma slično kao kod nas. Daleko od toga da nas je Almati oduševio, ali nismo ni ostali razočarani. 

Evo šta sve ima da se vidi u Almatiju: 

📌Panfilov park — veliki park u centru grada u kome se nalazi nekoliko atrakcija, uključujući prelepu Zenkov katedralu, navodno drugu najveću drvenu crkvu na svetu, mali ali interesantni Muzej kazahstanskih narodnih instrumenata, i monumentalni memorijal posvećen Panfilov herojima koji su poginuli u Drugom svetskom ratu.

📌Kok-Tobe — brdo do kog se stiže uspinjačom i sa kog se pruža lep pogled na ceo grad. Nažalost, gore se nalazi vašar, što nam je pokvarilo utisak, ali hej, vašari su veoma popularan vid zabave u Stanovima. 

📌Kazahstanski umetnički muzej — nismo mnogo očekivali od ovog muzeja, ali nam se baš, baš dopao. 

📌Centralni državni muzej Kazahstana — imali smo višak vremena, pa smo obišli i ovaj muzej. Nije sjajan, ali nije ni loš, tako da sve zavisi koliko vremena imate u Almatiju. 

📌Pamfilov + Arbat pešačke zone — veoma fino sređeni delovi grada u kojima možete da prošetate i sednete na piće ili klopu.

📌Trg republike — nema šta puno da se radi u ovom delu grada, ali možete da vidite spomenik nezavisnosti pored koga se nalaze fontane, kao i predsedničku rezidenciju.

Još je samo bitno da napomenemo da u Almatiju, kao i u Tašketnu i Biškeku, treba koristiti Yandex aplikaciju za kretanje po gradu. Ako zavisite od gradskog prevoza, nećete se puno usrećiti, a Yandex radi savršeno i veoma je povoljan.

#almaty #kazahstan #centralnaazija #azija #putujemo #putopis #zajednookosveta
Udaljenost između Biškeka i Almatija je samo 230 Udaljenost između Biškeka i Almatija je samo 230 km, ali to malo znači u zemljama poput Kirgistana i Kazahstana u kojima su putevi u nimalo zavidnom stanju. 

Na stanicu u Biškeku smo došli oko 9 ujutru, nekih sat vremena pre polaska busa (bus ide u 8, 10, 12, 14 i 16h), kupili karte, ukrcali se unutra i čak i krenuli na vreme! Klima nije baš radila najbolje i autobus je bio toliko štrokav da se i dan danas pitamo kako nismo dobili neku kugu, ali smo bili srećni što idemo u Almati — odakle smo kretali nazad kući! 

Ovaj put smo bili spremni za prelazak granice i za WC bez vrata, a i kazahstanski graničari nam sada nisu pravili nikakav problem pri ulasku u zemlju! Sve je manje više bilo ok, osim što nismo imali baš vazduha na drugom spratu dabl dekera i što je autobus uglavnom išao, kako se nama činilo, 20 na sat. 

U svakom slučaju, u Almati smo stigli nako nešto više od 6 sati puta, na stanicu koja je neuporedivo bolja od one u Biškeku, ali je problem bio što na stanici ne postoji menjačnica i što su nam svi taksisti tražili suludo mnogo para za nešto što je trebalo da bude prilično kratka vožnja. 

Videviši da smo izmoreni i besni što taksisti oko nas obigravaju kao kobci, prišao nam je jedan vozač maršutke i pitao da li nam treba pomoć. 

Nismo se baš najbolje razumeli, i isprva smo mislili da je on samo još jedan od mnogih koji na neki način žele da nas prevare na ovom putu, ali se na kraju ispostavilo da je čovek zapravo stvarno hteo da nam pomogne (spasiba!). 

I to ne zbog para, nego eto onako! Nemamo pojma tačno šta se desilo, ali on je zaustavio neki auto, pričao nešto sa vozačem, ubacio nas unutra i poželeo nam sreću. 

U kolima na putu do smeštaja nam je palo na pamet da možda nismo trebali da uđemo u kola sa nekim nepoznatim Kazahstancem, ali smo se onda setili gde smo — i da u ovom delu sveta tako stvari funkcionišu, ljudi se snalaze, i to i nije uopšte tako loše. A i stigli smo u apartman sa novčanikom i oba bubrega! 

#almaty #kazahstan #centralnaazija #putopis #putujemo #zajednookosveta
Da ne bude da smo potpuno neprevedni prema Biškek Da ne bude da smo potpuno neprevedni prema Biškeku — ili Kirgistanu — treba napomenuti da ono malo turista što dolazi u zemlju uglavnom obilazi prirodne lepote. 

Mi smo videli jedan od najpoznatijih nacionalnih parkova u Kirgistanu, Al Arču, i iskreno možemo da kažemo da su nas prizori tamo ostavili bez reči — a mi smo samo išli u laganu šetnju. 

Ako možete i želite da provedete više vremena u Kirgistanu i pogotovo ako vas zanima planinarenje i istraživanje divljine, sigurno će vaš utisak biti dosta drugačiji nego naš. 

I naravno, sve ovo što smo dosad napisali o Biškeku ne znači da ga ne treba posetiti ako vas put navede ovde ili da se mi kajemo što smo ga videli — samo da ne treba imati velika očekivanja. 

#biskek #alarcha #kirgistan #azija #putujemo #zajednookosveta
Pošto u Biškeku nema bog zna šta da se radi, je Pošto u Biškeku nema bog zna šta da se radi, jedan dan smo izdvojili za posetu nacionalnom parku Al Arča koji se nalazi na svega 40 km od kirgistanske prestonice. 

Al Arča je popularna destinacija za planinarenje, piknik i istraživanje prirode, kako među lokalnim stanovništvom tako i među turistima. 

U parku imaju dve staze, jedna koja je veoma lagana i prati reku — ovo je staza kojom smo mi išli — i jedna koja ide uzbrdo, do vodopada, i koja je zahtevnija i za koju treba ipak imati neku opremu. I nakon vodopada imaju staze, ali su one rezervisane za iskusne planinare koji se penju na vrhove planinskog lanca Tian Šan. 

Da bismo došli do Al Arče, unajmili smo kola sa vozačem za 70 EUR. Realno nas je agencija odrala, ali takve su cene za turiste, plus nam alternativni način dolaska do parka nije delovao nimalo interesantno. 

Naime, gradski prevoz do parka ne postoji, a ako hoćete samostalno da dođete do Al Arče, onda morate da hvatate maršutku kod Oš bazara, da nekako namolite vozača da vas ostavi kod prve kapije za nacionalni park (srećno ako ne znate ruski) i da onda nađete nekog ko će vas besplatno ili za pare prebaciti 12 km do ulaska u park. 

Ako se odlučite na ovo, srećno! I ne zaboravite da sve morate isto i u povratku. 

Elem, uprkos tome što smo bili lakši za 70 EUR nakon posete Al Arči, svakome bismo preporučili da ode i vidi ovaj nacionalni park jer je priroda zaista ne-ve-ro-va-tna, plus ćete možda, kao mi, imati sreće i videti pokoju životinju kojoj je park dom (pozdrav za 3 veverice koje su prišle da nam se jave). 

#alarcha #kyrgyzstan
#kirgistan #centralnaazija
#azija #putujemo #putopis #zajednookosveta
Žao nam je što to moramo da kažemo, ali Biškek Žao nam je što to moramo da kažemo, ali Biškek je baš jedan ružan, otužan grad. Verovatno najružniji i najotužniji koji smo do sad videli. 

Ali nam je takođe ostao u dragom sećanju, jer za razliku od Taškenta, sve je jako blizu i bukvalno na svakom ćošku ima prodavnica i restorana, plus smo se mnogo bolje proveli i osećali nego u uzbekistanskoj prestonici (ako izuzmemo stomačne tegobe koje su počele negde ovde). 

Ako nas pitate šta morate da vidite u Biškeku, naš odgovor je — ništa. Sve je manje više bezveze, ali ako želite spisak stvari, evo šta bismo mi izdvojili:

📌Ala-Too trg — glavni gradski trg na kome se nalazi statua Manasa, legendarnog kirgistanskog junaka.

📌Istorijski muzej — smešten na glavnom trgu, ovaj muzej je zapravo ok (ako ništa drugo, videćete pravu jurtu izbliza). Iza Muzeja se nalazi ogromna statua Lenjina. 

📌Ruska crkva — simpatična belo plava pravoslavna crkva.

📌Parkovi — šetajući centrom grada, proći ćete kroz nekoliko lepo sređenih parkova, uključujući Dubov i Panfilov.

📌Oš bazar — buvljak sličan onome u Taškentu.

Lutajući gradom, verovatno ćete naići i na parlament, pozorište, cirkus i razne spomenike, ali ništa od ovoga se ni po čemu ne izdvaja, osim po tome što izgleda kao da je, kao i čitav grad, ostalo zarobljeno negde tamo u prošlom veku. 

#biskek #kirgistan #centalnaazija #azija #putujemo #putopis #zajednookosveta
🇰🇬Dobrodošli u Kirgistan — horor priča i 🇰🇬Dobrodošli u Kirgistan — horor priča iz noćnog busa 

Sada kad je prošlo neko vreme, ne možemo da se ne zapitamo zašto smo mislili da je dobra ideja da idemo noćnim busom iz Uzbekistana u Kirgistan koji na nekih sat vremena vožnje od Taškenta prelazi u Kazahstan i satima putuje kroz njega da bi tek na nekih 45 minuta od Biškeka zapravo ušao u Kirgistan. Šalu na stranu, ovo putovanje busom nam je jedno od najgorih do sad — ili smo mi malo omatorili pa nam više ovakve avanture nisu preterano zabavne. 

U svakom slučaju, na papiru ceo put zvuči podnošljivo. Kreće se iz Taškenta u 8 uveče, putuje se oko 12 sati, a karta košta samo 20 i nešto EUR. U praksi, ovo je značilo celu noć u drndavom busu u kome smo mi bili jedini stranci (okej, bilo je Rusa, ako se oni računaju kao stranci) i u kome je bio čitav razdragani kik-boks tim iz Uzbekistana. 

Ovo je dobro mesto da kažemo da Uzbekistanci iz nekog razloga nikako ne vole slušalice — ali obožavaju da gledaju klipove na telefonima satima. Svaki član kik-boks tima koji nas je okruživao je satima uživao u blagodetima Jutjuba i baš nikome nisu smetali zvuci koji dopiru iz drugih telefona. Ako su Kinezi poznati po mučenju vodom, onda Uzbekistanci treba da se proslave po mučenju Jutjubom! 

Na sve ovo, napolju je bilo pakleno vruće, čak i nakon zalaska sunca, ali je naš vozač smatrao da klima nije neophodna na 40 stepeni u smrdljivom busu — ruku na srce, palio je klimu nakon što bi se neko požalio i onda je ugasio za 7 do 10 minuta. 

Ali nije to bio kraj našim mukama. Prelazak granice sa Kazahstanom nam je bio gori i stresniji nego prelazak granice Tajland-Kambodža — prvo moraš da vadiš sve svoje stvari na granici koja više izgleda kao vašar nego granica, pa onda pratiš masu ljudi kroz silne hodnike, pa prolaziš granične formalnosti (i ubeđuješ kazahstanskog graničara da tebi stvarno ne treba viza), pa onda pređeš granicu u vašar sa druge strane i nemaš pojma gde ti je bus. I kao šlag na tortu, onda odeš u WC (čučavac, naravno) koji nema vrata. 

To je to, ovde ćemo da se zaustavimo. Jedino pozitivno je što smo znali šta nas čeka na graničnom prelazu sa Kirgistanom. I što smo stigli u Biškek u jednom komadu.
Učitaj još... Prati nas na Instagramu

NAJČITANIJE

  • Vodič kroz Istanbul — 15+ mesta koja ne treba propustiti
  • Top 40 najboljih filmova za ljubitelje putovanja
  • Vodič za Sarajevo — šta nikako ne treba propustiti
  • prtljag Kako se spakovati za put avionom
  • Berlin Vodič kroz Berlin — top 15+ stvari koje treba videti
  • Vize za državljane Republike Srbije
  • Kuba Šta treba znati pre putovanja na Kubu
  • Vodič za Lisabon — 25+ mesta koja ne treba propustiti
  • Vodič za Trst — top 5 stvari koje vredi videti (za 1 dan)
  • Wizzair za početnike — uputstvo za kupovinu avio karata
Copyright © 2023 ZajednoOkoSveta.com Preuzimanje tekstova bez saglasnosti ZajednoOkoSveta.com nije dozvoljeno. Za svaki vid saradnje, pišite na zajednookosveta@gmail.com