Skip to content
  • Srbija
  • Evropa
    • Austrija
    • Belgija
    • Belorusija
    • Bugarska
    • Bosna i Hercegovina
    • Crna Gora
    • Estonija
    • Finska
    • Francuska
    • Holandija
    • Hrvatska
    • Letonija
    • Lihtenštajn
    • Litvanija
    • Luksemburg
    • Nemačka
    • Poljska
    • Portugal
    • Rumunija
    • Rusija
    • Severna Makedonija
    • Slovačka
    • Slovenija
    • Španija
    • Švajcarska
    • Turska
    • Ukrajina
  • Daleke destinacije
    • Azerbejdžan
    • Indija
    • Izrael
    • Južnoafrička Republika
    • Kambodža
    • Katar
    • Kolumbija
    • Kuba
    • Tajland
  • Putnički kutak
  • O Nama
Meni
zajedno oko sveta logo
  • Srbija
  • Evropa
    • Austrija
    • Belgija
    • Belorusija
    • Bugarska
    • Bosna i Hercegovina
    • Crna Gora
    • Estonija
    • Finska
    • Francuska
    • Holandija
    • Hrvatska
    • Letonija
    • Lihtenštajn
    • Litvanija
    • Luksemburg
    • Nemačka
    • Poljska
    • Portugal
    • Rumunija
    • Rusija
    • Severna Makedonija
    • Slovačka
    • Slovenija
    • Španija
    • Švajcarska
    • Turska
    • Ukrajina
  • Daleke destinacije
    • Azerbejdžan
    • Indija
    • Izrael
    • Južnoafrička Republika
    • Kambodža
    • Katar
    • Kolumbija
    • Kuba
    • Tajland
  • Putnički kutak
  • O Nama
Hit enter to search or esc to close
Početna / Evropa • Rumunija / Vodič za Brašov sa posetom Branu & Pelešu
Posted inEvropa Rumunija

Vodič za Brašov sa posetom Branu & Pelešu

Posted - Kaća&Marko Posted on 01.10.2021.
0

Brašov je verovatno najčuveniji transilvanijski grad, ne toliko zbog atrakcija u starom gradskom jezgru koliko zbog relativne blizine najpoznatijim rumunskim dvorcima — Branu i Pelešu. Međutim, iako je Brašov zaista odlična baza za obilazak onog najboljeg što Transilvanija ima da ponudi, ovaj nekadašnji saksonski grad je i jedan od najlepših gradova u čitavoj zemlji.

Kao i Sibinj i Segešvar, Brašov — čije ime je nekada bilo Korona (ozbiljno) — su osnovali Sasi u 12. veku, a grad je tek krajem Prvog svetskog rata pripojen Rumuniji. U Brašovu su i dalje očigledni nemački i mađarski uticaji, zahvaljući karakterističnoj transilvanijskoj srednjevekovnoj arhitekturi, kaldrminsanim ulicama i ostacima nekadašnje gradske fortifikacije.

Brašov je jedan od onih gradova koje stvarno ne treba da propustite na putovanju kroz Rumuniju, a ako bismo trebali da izdvojimo ono što nam se najviše dopalo tokom naše transilvanijske avanture — to bi onda definitivno bio dvorac Peleš (mada su jako blizu i dvorac Hunedoara i Transfagarašan put).

Pročitajte još:
Vodič kroz Transilvaniju (putovanje kolima)
Brašov, pogled sa vrha planine Tampa.

Šta videti u Brašovu

Iako je Brašov jedan od većih gradova u Rumuniji, sam centar je prilično mali. U centralnom gradskom jezgru se i nalaze sve brašovske atrakcije — i do svih znamenitosti je moguće stići peške, mada do nekih nije baš lako doći.

Obilazak Brašova savetujemo da počnete u srcu grada, na glavnom trgu (Piața Sfatului) koji je centar gradskih zbivanja već više od 600 godina. Na ovom trgu su se vekovima sastajali ljudi, prodavala roba i kažnjavali prestupnici a nekada davno i veštice.

Glavni trg u Brašovu.

Trg je i danas najživlje mesto u gradu, a oko njega se nalaze neke od najstarijih i najlepših kuća u Brašovu — od kojih su mnoge pretvorene u restorane tradicionalne hrane i klasične picerije. Na glavnom trgu je smeštena i jedna od najznačajnijih brašovskih znamenitosti, Većnica iz 15. veka u kojoj je sada istorijski muzej.

Nekadašnja Većnica, danas Istorijski muzej.

Sa trga se vidi i simbol i najpoznatija atrakcija Brašova, zaista veličanstvena Crna crkva čija izgradnja je započeta u 14. veku. Ovu luteransku crkvu su sagradili Sasi, a pre nego što je dobila nadimak Crna crkva, bila je poznata kao Bogorodičina crkva. Zanimljivo je da većina ljudi misli da je ova gotska crkva dobila sadašnje ime zato što je pocrnela u požaru u 17. veku — istina je ipak da je fasada postala sivkasta zbog zagađenja nakon što je Brašov u 19. veku pretvoren u industrijski grad. U ovoj trobrodnoj bazilici danas možete da vidite impresivne orgulje sa preko 4,000 cevi kao i pozamašnu kolekciju tepiha koju su srednjevekovni Sasi donirali crkvi.

Crna crkva, pogled sa glavnog trga.

Ukoliko od crkve produžite dalje, udaljujući se od glavnog trga, ubrzo ćete naići i na još neke zanimljive atrakcije. Prvo, na manje od 3 minuta od crkve nalazi se interesantna Sfori ulica, najuža ulica u Brašovu i jedna od najužih u Evropi — široka je između 111 i 135 cm, a dugačka oko 80 m. Ova ulica je napravljena u 17. veku da bi vatrogasci mogli brže da se kreću kroz grad, a danas je sastajalište i turistička atrakcija. Maltene odmah nakon ove ulice, izbija se na prelepu sinagogu, a odmah zatim i na Šej kapiju koja ja napravljena kao klasična trijumfalna kapija i kroz koju prolazi saobraćaj.

Sinagoga u centru Brašova.

Pored Šej kapije smeštena je mnogo impozantnija i starija Katarinina kapija koju je sagradio krojački esnaf u 16. veku. Iako zaista mnogo lepa, ova kapija je kao i mnoge slične kroz Transilvaniju služila u odbrambene svrhe — a iako su u ovoj regiji maltene sve odbrambene kapije i tornjeve dizali razni esnafi po kojima su i građevine dobijale ime, Katarinina kapija je ponela ime po istoimenom manastiru koji se ovde nekada nalazio.

Ova kapija je jedina originalna srednjevekovna gradska kapija (mada nisu svi delovi originalni), a zanimljivo je da se nekada još zvala i Vlaška kapija jer je bila jedina od pet brašovskih kapija kroz koju su Rumuni iz obližnjih sela mogli da uđu u Brašov. Naime, za vreme saksonske vladavine, Rumunima nije bilo dozvoljeno da imaju posed unutar zidina grada, a samo su određenim danima mogli da uđu u Brašov — i to su morali da plate da bi ušli i prodavali svoju robu u gradu.

Katarinina kapija.

Na nekoliko minuta peške od Katarinine kapije, u pravcu planine na kome se nalazi znak Brašov poput onog u Holivudu, nalazi se Bastion tkalja (Bastionul Țesătorilor), najočuvaniji deo nekadašnje gradske fortifikacije. U ovom bastionu je danas mali muzej, u kome između ostalog može da se vidi ogromna maketa srednjevekovnog Brašova.

Bastion tkalja.

Ako od ovog bastiona krenete Tampa promenadom, usput ćete videti još nekoliko jako dobro očuvanih srednjevekovnih tornjeva, ali to nije jedini razlog zašto treba prošetati ovom promenadom. Naime, negde na pola promenade se nalazi ulaz za žičaru koja vodi na vrh planine Tampa koja se nadvija nad Brašovom.

Pogled iz žičare. Pogled sa vrha planine smo okačili na samom početku putopisa.

Tampa je visoka samo 960 metara, ali ne preporučujemo da idete peške do vrha — iako je i ovo moguće, samo će vam trebati baš mnogo vremena. Pogledi sa vrha su naravno fenomenalni, ali ono što je najinteresantnije jeste da može da se dođe sve do znaka Brašov i odavde posmatra čitav grad.

Ne znamo zašto su Rumuni u Brašovu napravili ovaj znak — možda jer je nekolicina holivudskih filmova snimljena ovde, možda jer ima bezbroj filmova o transilvanijskim vampirima, a možda samo jer kul izgleda. Bilo kako bilo, ovaj znak je jedan od najprepoznatljivijih atrakcija u Brašovu — a i susedni grad Rašnov takođe može da se pohvali svojim holivudskim znakom. Usput, u Rašnovu ima fenomenalna tvrđava, ali je tokom naše posete Rumuniji bila zatvorena tako da nažalost nismo imali prilike da je posetimo.

Znak Brašov u daljini, pogled sa glavnog trga.

Elem, nazad na Brašov — kada se, nakon uspona i spusta žičarom, nastavi Tampa promenadom na ulicu Eroilor, jako brzo se izbija na predivnu zgradu Opštinskog veća (na slici ispod), preko puta koje je ulica Republike — u ovoj ulici se nalazi ogroman broj restorana i drugih ugostiteljskih objekata, čak i Srpska kafana (Taverna Sarbului). A inače, ulica Republike se nadovezuje na glavni gradski trg, tako da ako pratite ovu našu rutu, bukvalno ćete napraviti krug oko istorijskog centra Brašova.

Zgrada opštinskog veća.
Srpska kafana u Brašovu. 🙂

Međutim, ovo nije sve što ima da se vidi u Brašovu. Tu su još Crni toranj, Beli toranj i Citadela. Do sve tri građevine je teško doći, a za Citadelu smo čuli da je zatvorena, tako da smo mi na kraju otišli samo do Belog tornja — i to kolima. Do oba tornja može da se dođe peške, ako od Katarinine kapije krenete u suprotnom pravcu od Tampa planine, odete iza zgrada i dođete do jednog malog kanala, brzo ćete videti stepenice za Crni toranj koji se onda nadovezuje na Beli toranj. Sami tornjevi nisu ništa posebno, ali je pogled na Brašov sa Belog tornja stvarno odličan.

Pogled sa Belog tornja.

Ovo su glavne znamenitosti u Brašovu, ali kao i Sibinj, i Brašov je čitav zapravo jedan veliki muzej na otvorenom. U koju god ulicu ili prolaz da skrenete, možete da nađete nešto zanimljivo — plus, centar grada je dovoljno mali da može da se zađe u maltene svaki ćošak za samo jedan dan.

Poseta Branu i Pelešu

Bran je udaljen oko pola sata kolima od Brašova, a Peleš oko sat vremena. Iako je moguće obići oba dvorca u jednom danu, ne preporučujemo ovo zbog toga što će vam em biti previše naporno, em će vas u jednom od ova dva dvorca sigurno zateći ogromne gužve.

I Bran i Peleš je najbolje obilaziti rano ujutro — i to po mogućstvu doći do dvoraca malo pre otvaranja. Karte za Bran (45 lei) mogu da se kupe preko interneta, a za Peleš (40 lei za kraću turu, 80 lei za dužu turu) ih je jedino moguće kupiti na licu mesta (i to primaju samo keš). U Branu je dozvoljeno fotografisanje mobilnim telefonom i fotoaparatom, ali u Pelešu morate da platite naknadu za ovo zadovoljstvo (35 lei).

Elem, sada kada smo podelili osnovne informacije o oba dvorca, red je i da vas sprovedemo kroz njih.

Zamak Bran

Bran je najpoznatiji i najposećeniji dvorac u Rumuniji koji svoju popularnost duguje Brem Stokerovom Drakuli. Dvorac je sagrađen u 14. veku između Transilvanije i Vlaške, a tokom istorije je uglavnom imao odbrambenu ulogu.

Kada se Transilvanija pripojila Rumuniji, Bran je pripao rumunskoj kraljevskoj porodici — kraljici Mariji, inače majci jugoslovenske kraljice Marije Karađorđević, se dvorac posebno dopao, te je uložila znatna sredstva u njegovu obnovu. Kraljica Marija je Bran ostavila svojoj drugoj kćerci, princezi Ileani koja je pretvorila dvorac u bolnicu tokom Drugog svetskog rata. Kasnije je dvorac pripao komunistima — i tek pre nekoliko godina vraćen naslednicima princeze Ileane.

Danas je Bran naravno otvoren za javnost i njemu se nalazi muzej sa stvarima koje su pripadale kraljici Mariji. Međutim, dvorac godišnje privlači na stotine hiljada turista ne zbog svega ovoga — nego zato što je poznat kao Drakulin dvorac.

Drakulin dvorac, doduše, nema maltene nikakve veze sa Drakulom, odnosno Vladom Cepešom, a nema nikakvih dokaza ni da je Brem Stoker znao za postojanje Brana, a kamoli da mu je Bran bio inspiracija za Drakulin oronuli zamak.

Moderni istoričari se slažu da Vlad Cepeš najverovatnije nikada nije ni kročio u Bran — prvobitno se mislilo da je Cepeš bio zarobljen u Branu, ali sada se misli da je zapravo bio zarobljen u nekom drugom zamku, najverovatnije u Solomonovoj Kuli u Višegradskoj tvrđavi nadomak Budimpešte.

Što se tiče fiktivnog Drakule, da, Stoker jeste čitao o okrutnom vlaškom vojvodi kog su prozvali Nabijač na kolac. Nakon što je saznao za Cepešovu brutalnost, Stoker jeste odlučio da nazove glavnog junaka svog romana Drakula — ali je i sam rekao da Cepeš nije jedina inspiracija za Drakulu.

Možda se pitate zašto je onda Bran poznat kao Drakulin zamak? Odgovor naravno leži u turizmu. Rumunska komunistička partija je u jednom trenutku želela da se više približi zapadu — i tako je, zbog ovih slabašnih veza između Brana i Cepeša, krenula da reklamira Bran kao pravi Drakulin zamak. Ostalo je istorija.

Što se tiče mojih utisaka o Branu, lagala bih kada bih rekla da je ispunio sva moja očekivanja. Neosporno je lep — i nalazi se na sjajnom mestu — ali sam ga ipak zamišljala malo drugačije, malo lepše, malo mističnije. Reklama je naravno učinila svoje, pa zato i verovatno razočarenje. Da se nije digla tolika fama oko dvorca, prilično sam sigurna da bi mi utisak bio mnogo, mnogo bolji. Naravno, ovo ne znači da mi se Bran nije dopao, samo sam očekivala malo više.

Plus, razočarenju doprinosi i vašar ispred dvorca gde rumunski trgovci samo gledaju kako da vam uvale neki beskorisni bofl suvenir. A ne pomaže ni to što je nekoliko prostorija u dvorcu pretvoreno u neukusnu izložbu strašnih bića iz rumunskog folklora — shvatamo da pogotovo za vreme korone Bran mora da se izmuze koliko god može, ali stvarno negde treba podvući liniju.

Dvorac Peleš

S druge strane, Peleš me je potpuno oduvao s nogu. Iako mnogo mlađi, Peleš je sve ono kako ja zamišljam da jedan dvorac treba da izgleda. Smešten u Karpatima, blizu Sinaje, Peleš je neorenesanso-gotski dvorac čija gradnja je započeta krajem 19. veka.

Ovaj raskošni dvorac koji bi bez problema mogao da se nađe u Diznijevom filmu sagrađen je kao letnja rezidencija rumunskog kralja Karola I — koji se, kako legenda kaže, zaljubio u ovaj predeo čim ga je video i odlučio da baš tu podigne jedan od najdivnijih dvoraca ikad.

Za izgradnju dvorca je potrošeno današnjih 120 miliona dolara (prava sitnica), a oko 400 ljudi je radilo na njegovoj izgradnji — nije ni čudo što je toliko savršen i spolja i iznutra.

Slično kao i Bran, i Peleš je u pao u ruke komunistima, nakon čega je otvoren za javnost kao muzej — ali je ubrzo i zatvoren jer se nije dopadao rumunskom diktatoru Čaušesku. Dvorac je bio zatvoren preko 15 godina, a nakon revolucije je opet otvoren za javnost kao mesto od izuzetnog kulturnog značaja.

Peleš ima preko 170 soba, a od onih prostorija u koje turisti mogu da uđu se ne zna koja je lepša i bogatije ukrašena. Iako osnovna tura uključuje samo prvi sprat, savetujemo da idete na turu koja obuhvata i drugi sprat — na drugom spratu ima podjednako lepih soba, a gužva je dosta manja pošto većina turista obilazi samo prvi sprat. U dvorcu mogu da se vide raznorazni predmeti od nepocenljive vrednosti — tu su slike, skulpture, zlato, srebro, slonovača, tapiserije…nema čega nema. Pošto je teško opisati toliku raskoš, sledi nekoliko slika iz Peleša.

Kao što možete da vidite, Peleš nas je sasvim oduševio — a kako i ne bi kada izgleda kao dvorac iz bajke. Iako izvikan i pretvoren u turističku klopku ispred koje milion prodavaca želi da vam uvali neku glupost, Bran je isto jedan od najlepših dvoraca na svetu. Možda nije baš ono što se od njega očekuje, ali za to je kriv marketing, ne Bran. Ako imate prilike da ga poput nas makar na par minuta vidite dok još prodavci nisu otvorili tezge i ostali turisti nisu počeli da jurcaju po njemu, videćete i zašto je postao tako poznat — sasvim zasluženo. I na kraju, Brašov koji je svakako više nego samo mesto gde treba prespavati da bi se ujutru obišao Bran — u Brašovu ćete videti pravu Transilvaniju koja možda nije strašna, ali bogami jeste mnogo lepa.

Da li ste već bili u Brašovu? Kakvi su vaši utisci — voleli bismo da vas čujemo u komentarima! Ako vam se sviđa naš blog, zapratite nas na Instagramu i Fejsbuku. Hvala na čitanju — do sledećeg putopisa!

Prethodni članak Transfagarašan — najlepši put koji smo izvozali
Sledeći članak Vodič kroz Transilvaniju (putovanje kolima)

Ostavite komentar

Odustani od odgovora

Naša Priča

Kaca i Marko

Mi smo zaljubljenici u putovanja – i želimo da inspirišemo i vas da krenete na to putovanje o kome dugo maštate. Na našem sajtu ćete naći iskrene utiske iz raznih zemalja, neobrađene fotke sa mesta o kojima pišemo, savete za jeftina i odgovorna putovanja i informacije koje vam mogu pomoći da nađete jeftine avio karte iz Srbije i regiona.

Instagram

Naš sajt je u aprilu imao preko 20,000 organskih Naš sajt je u aprilu imao preko 20,000 organskih poseta! 🥳🥳🥳

Hvala što nas čitate! ❤️

#blogoputovanjima #putopisi #zajednookosveta
Nas dvoje pre 4 godine u Kijevu. 4 godine kasni Nas dvoje pre 4 godine u Kijevu. 
 
4 godine kasnije, na današnji dan, moj kolega Roman iz Lavova je otišao na front. 
 
Jedva čekam da se Roman vrati na posao, a ja opet odem u prelepu Ukrajinu. 

Slava Ukraïni!
3 godine braka, 8+ godina veze, 40 država zajedno 3 godine braka, 8+ godina veze, 40 država zajedno. ❤️
🎭🇮🇹Venecija🇮🇹🎭 Jedan od najdivn 🎭🇮🇹Venecija🇮🇹🎭

Jedan od najdivnijih i najposećenijih gradova na svetu, Venecija — ili Serenisima, Kraljica Jadrana, Grad vode ili Nevesta mora — teško da ikoga može da ostavi ravnodušnim, što zbog svoje neosporne lepote, što zbog ogromnog broja turista koji svakodnevno prodefiluju njenim trgovima, ulicama i kanalima. 

U Veneciji ima i ogroman broj turističkih atrakcija, od kojih se posebno izdvajaju Duždeva palata, Crkva Svetog Marka, Veliki kanal, Most uzdaha, Most Rialto, Crkva Santa Marija dela Salute, Galerija Akademije i mnoge druge, ali Venecija je zapravo čitava muzej na otvorenom — bukvalno gde god da krenete, videćete nešto neverovatno lepo. 

A da vam čitav doživljaj ne bi pokvarili ostali turisti, savetujemo da:

🎟Kupite ulaznice za sve atrakcije preko neta (inače ćete čekati jako dugo u redovima).

🧳Skrenete sa utabanih turističkih staza (i vidite manje poznate ali ništa manje šarmantne delove grada).

⏰️Dođete u Veneciju baš, baš rano ujutru ili ostanete baš, baš kasno (da biste možda uspeli da vidite kako izgleda kada nije poplavljena turistima).

Inače, u pokušaju da reše problem masovnog turizma, gradske vlasti u Veneciji su odlučile da počnu da naplaćuju ulaz u grad — smatraju da će ovim potezom da smanje broj posetioca, ali mi iskreno sumnjamo da će to da se desi. 

S obzirom na to da sam u Veneciji bila 3 puta i da je zapravo ovaj sad put bilo najviše ljudi, verujem da nema šanse da će nekakva gradska taksa da spreči ikoga da dođe ovde — jer ipak, ko na svetu ne želi da vidi Veneciju makar jednom?!

#venice #venecija #italy #bellaitalia #italija #putovanja #putopis #putuj #putovanjasusreca #zajednookosveta
🇮🇹Top 3 mesta koja vredi videti u Trstu🇮🇹

1️⃣Veliki kanal (fotke 6 i 9) — ovo je verovatno najfotkaniji deo grada i idealna polazišna tačka za obilaženje Trsta. Na samom kraju kanala se nalazi crkva Svetog Antonija, najveća katolička bogomolja u Trstu, a odmah pored je i velelepna srpska pravoslavna crkva Svetog Spiridona iz 1751.

2️⃣Trg ujedinjena Italije (fotka 7) — Glavni gradski trg i jedna od glavnih atrakcija u Trstu svoj raskošni izgled duguje periodu kada je čitav tršćanski zaliv pripadao Austrougarskoj. Kažu da je ovo ujedno i najveći trg u Evropi koji se nalazi odmah do mora. 

3️⃣Dvorac Miramare (fotke 1,2 i 3) — Nekih 8 km od centra Trsta nalazi se Miramare, prelepi dvorac pored obale okružen zelenilom i besprekorno uređenim parkovima koji se prostiru na 22 hektara. Miramare je danas pretvoren u muzej i ovde su gužve bile znatno veće nego u samom Trstu pa ako planirate posetu nije na odmet kupiti karte onlajn kako bi izbegli dugo čekanje u redovima.  

🏆Osim ovih atrakcija, u Trstu još treba obići antički amfiteatar iz 2. veka nove ere (fotka 8) koji se nalazi u blizini Trga ujedinjenja Italije, kao i tvrđavu San Đusto (fotke 4 i 5) sa koje se pruža sjajan pogled na centar grada, luku i more.

#trieste #trst #italija #italy #putujemo #putovanja #zajednookosveta
Svratili malo do Zagreba. ❤️🇭🇷 #zagreb Svratili malo do Zagreba. ❤️🇭🇷

#zagreb #hrvatska #putujemo #putovanja #zajednookosveta
🇱🇮Lihtenštajn vol. 2🇱🇮 U Lihtenštaj 🇱🇮Lihtenštajn vol. 2🇱🇮

U Lihtenštajnu se super živi, ali je ovo takođe najdosadnija zemlja u kojoj smo ikada bili — i bukvalno ne znamo šta bismo radili sa sobom da smo tamo proveli više od jednog dana!

U Vaducu se maltene sve što ima da se vidi u gradu nalazi u jednoj ulici — i sva ta mesta su maksimalno udaljena jedna od drugih 10 minuta.

Od zanimljivih stvari bismo izdvojili Lihtenštajnsku riznicu u kojoj se nalazi Faberžeovo jaje i kamen sa meseca, Muzej pošte u kome možete da vidite sve poštanske markice ikada proizvedene u zemlji, skulpturu kolumbijskog umetnika Fernanda Botera i još par zanimljivih skulptura i instalacija poput ove na prvoj fotki. 

Na 5 minuta od ove ulice već kreću vile i kuće sa vinogradima, a ukoliko imate snage i želje, možete da se popnete i blizu dvorca na vrhu brda u kome živi lihtenštajnski princ sa porodicom — samo imajte u vidu da do gore ima baš puno da se pešači, a u dvorac ne može da se uđe. 

I to je bukvalno to! Ako hoćete da saznate više o Vaducu, na našem sajtu je okačen putopis iz ovog grada (link u profilu). 

#vaduz #vaduc #lihtenstajn
#putujemo #putovanja #putopis #zajednookosveta
🇱🇮VADUC, LIHTENŠTAJN🇱🇮 Lihtenštajn 🇱🇮VADUC, LIHTENŠTAJN🇱🇮

Lihtenštajn je 4. najmanja država u Evropi i 6. najmanja na svetu koja se prostire na samo 160km² i ima samo 38,000 stanovnika — međutim, Lihtenštajn je i jedna od najbogatijih zemalja na svetu, sa prosečnom platom sličnom ili čak nešto višom nego u Švajcarskoj i sa najbogatijim monarhom u Evropi čije lično bogatstvo je procenjeno na 4-5 milijardi evra.

Ako se pitate kako je jedna tako mala zemlja postala toliko bogata, odgovor je jednostavan — do skora je bila poreski raj za bogataše. Nedavno je Lihtenštajn postao transparentniji u vezi sa svojim poreskim i bankarskim sistemima, ali ovo ništa preterano nije promenilo u zemlji u kojoj i dalje ima više registrovanih kompanija nego stanovnika.

Od drugih zanimljivosti o Lihtenštajnu bismo izdvojili da u čitavoj zemlji ima oko 100 policajaca, da zatvorenici osuđeni na više od 2 godine zatvorske kazne služe u Austriji — i da ne postoji vojska. Doduše, vojska je nekada postojala — ukinuta je nakon austrijsko-pruskog rata u kome je Lihtenštajn učestvovao sa čak 80 vojnika! Međutim, da stvari budu još smešnije, u zemlju su se vratili sa jednim čovekom više!

Možda ćete sad misliti da izmišljamo, ali još treba znati da je Švajcarska slučajno napala Lihtenštajn 2 puta. Prvi put su slučajno zapalili deo lihtenštajnske šume tokom vojne vežbe — i onda se „izmirili” uz sanduk vina. Drugi put su Švajcarci upali u zemlju i vratili se nazad kada su shvatili da nisu više u Švajcarskoj, na šta su Lihtenštajnci rekli da „nema veze i da se takve stvari dešavaju.”

#vaduz #lihtenstajn #putujemo #putovanja #putopis #putovanjasusreca #zajednookosveta
🇨🇭Šta raditi u Cirihu — top 3 stvari🇨🇭

🚆🏞Prošetati Banhof ulicom od železničke stanice do ciriškog jezera — U ovoj ulici se nalaze sve žive luksuzne radnje, poput Hermesa, Diora, Luj Vitona i mnogih drugih. Međutim, čak i ako vas ne fasciniraju skupi brendovi, svakako vredi prošetati ovom ulicom jer se u njoj nalaze neke od najlepših zgrada u Cirihu, plus Bajer muzej satova koji sadrži jednu od najvećih privatnih kolekcija satova od kojih su najstariji iz vremena pre nove ere. 

💒Obići 4 ciriške crkve —  U istorijskom centru grada ima bezbroj simpatičnih kuća, radnjica i restorančića, a tu se nalaze i 4 glavne crkve u gradu — Grosmunster, koja je postala simbol Ciriha, Prediger, Fraumunster i Crkva Svetog Petra. Prve 2 se nalaze sa desne strane Limata, a druge 2 su na levoj obali. 

🏙Popeti se na vidikovce — Izdvojili bismo 2, jedan koji se nalazi kod univerziteta i do kojeg se dolazi malim crvenim funikularom i jedan koji se nalazi blizu Crkve Svetog Petra, na brdašcu Lindenhof. 

Iako pojedinačne atrakcije možda nisu nešto, grad kao celina je veoma lep. Zato je zapravo možda najbolje samo šetati pa kud vas put odvede. 😊🌎 

Da li ste bili u Cirihu i šta vam se najviše dopalo ovde? 

#cirih #svajcarska #putovanja
#putopis #zajednookosveta
Učitaj još... Prati nas na Instagramu

NAJČITANIJE

  • Ultimativni vodič kroz Istanbul – top 16 stvari koje treba videti
  • prtljag Kako se spakovati za put avionom
  • Top 40 najboljih filmova za ljubitelje putovanja
  • Vize za državljane Republike Srbije
  • Berlin Vodič kroz Berlin – top 15 stvari koje treba videti
  • Kuba Šta treba znati pre putovanja na Kubu
  • Priče iz Medeljina – Pablo Eskobar
  • 20+ virtuelnih tura sa kojima možete da obiđete svet
  • Kako provesti dan na Kosmaju
  • Šta videti u Beču – mesta koja stvarno vredi posetiti
Copyright © 2022 ZajednoOkoSveta.com Preuzimanje tekstova bez saglasnosti ZajednoOkoSveta.com nije dozvoljeno. Za svaki vid saradnje, pišite na zajednookosveta@gmail.com