Skip to content
  • Srbija
  • Evropa
    • Austrija
    • Belgija
    • Belorusija
    • Bugarska
    • Bosna i Hercegovina
    • Crna Gora
    • Estonija
    • Finska
    • Francuska
    • Holandija
    • Hrvatska
    • Letonija
    • Lihtenštajn
    • Litvanija
    • Luksemburg
    • Nemačka
    • Poljska
    • Portugal
    • Rumunija
    • Rusija
    • Severna Makedonija
    • Slovačka
    • Slovenija
    • Španija
    • Švajcarska
    • Turska
    • Ukrajina
  • Daleke destinacije
    • Azerbejdžan
    • Indija
    • Izrael
    • Južnoafrička Republika
    • Kambodža
    • Katar
    • Kolumbija
    • Kuba
    • Tajland
  • Putnički kutak
  • O Nama
Meni
zajedno oko sveta logo
  • Srbija
  • Evropa
    • Austrija
    • Belgija
    • Belorusija
    • Bugarska
    • Bosna i Hercegovina
    • Crna Gora
    • Estonija
    • Finska
    • Francuska
    • Holandija
    • Hrvatska
    • Letonija
    • Lihtenštajn
    • Litvanija
    • Luksemburg
    • Nemačka
    • Poljska
    • Portugal
    • Rumunija
    • Rusija
    • Severna Makedonija
    • Slovačka
    • Slovenija
    • Španija
    • Švajcarska
    • Turska
    • Ukrajina
  • Daleke destinacije
    • Azerbejdžan
    • Indija
    • Izrael
    • Južnoafrička Republika
    • Kambodža
    • Katar
    • Kolumbija
    • Kuba
    • Tajland
  • Putnički kutak
  • O Nama
Hit enter to search or esc to close
Početna / Putnički kutak / Volontiranje u Africi — humanost ili kompleks belog spasioca?
Posted inPutnički kutak

Volontiranje u Africi — humanost ili kompleks belog spasioca?

Posted - Kaća&Marko Posted on 20.09.2019.
2

U zadnjih par godina, sve više i više ljudi kako iz sveta tako i iz regiona odlučuje da volontira u inostranstvu, pre svega u Africi. Iako bi volontiranje samo po sebi trebalo da bude humano i nesebično, istina je nažalost često drugačija. Tako je nastao i termin volonturizam, kovanica koja najbolje opisuje moderni način volontiranja u takozvanim zemljama trećeg sveta.

Volonturizam nažalost ne donosi mnogo toga dobrog. Ovaj tip volontiranja može da unazadi lokalnu ekonomiju jedne zajednice, ostavi emotivne posledice na decu i promoviše negativne stereotipe o zemlji u kojoj se volontira (ili čak o čitavom kontinentu). Zašto se onda mnogi ipak odlučuju na volonturizam?

Istina je da mnogi volunuturisti imaju najbolje namere i da zaista žele da pomognu. Međutim, onaj ko se odluči da, uslovno rečeno, pokloni svoje vreme da bi pomogao onima koji su manje srećni ima obavezu da dobro istraži svoje opcije i ne podrži onu koja je loša po zajednicu kojoj želi da pomogne.

Ko su volonturisti?

Kada se kaže volonturizam, pre svega se misli na zapadnjake koji su spremni da potroše dosta novca da bi putovali i u isto vreme doprineli nekoj zajednici. Volonturisti se okreću specijalizovanim agencijama koje plaćaju da bi našli zajednicu kojoj treba pomoć i zadaci koje dobijaju su uglavnom fizički poslovi poput izgradnje škola ili domova.

Sve ovo na površini deluje i više nego pohvalno i plemenito. Međutim, ljudi iz lokalne zajednice koji su vični sa drvetom i koji se razumeju u graditeljstvo bi mnogo brže, spretnije i jeftine uradili isti posao. Pitanje je zašto neko ko nema dana iskustva u izgradnji kuća i škola misli da treba da gradi kuće i škole. Još bolje, zašto želi da plati da to radi kada bi to neko iz lokalne zajednice mogao da uradi i na taj način i zaradi.

I na kraju, bitno je napomenuti i da volonturisti ostaju u dodeljenoj lokalnoj zajednici nekoliko nedelja — što je, priznaćete, nedovoljno vremena za bilo kakvu stvarnu promenu.

Iako ovo nije ono što potencijalni volonteri ili oni koji su proveli neko vreme volontirajući u Africi žele da čuju, lokalne zajednice bi imale mnogo više koristi da im se pošalje sav taj novac koji je utrošen na agenciju, avio karte i ostale troškove putovanja kroz Afriku.

Pročitajte još:
Kako biti odgovoran turista u svetu masovnog turizma

Kada se stvari postave ovako, moramo i da se zapitamo šta volonteri žele da dobiju iz ovog iskustva? Pročitala sam sjajan tekst u kome jedna Južnoafrikanka savetuje potencijalne volontere da postave sebi nekoliko pitanja pre nego što se odluče da krenu da spašavaju Afriku. Jedno od njih je — da li biste volontirali u inostranstvu i da ne možete da ponesete fotoaparat?

I zaista, da li bi svi ti volonteri išli da pomažu po afričkim selima da ne mogu da dokumentuju ono što rade i podele sa svojim pratiocima na društvenim mrežama? Da li volontiraju jer zaista žele da promene nešto ili da bi im CV izgledao bolje? Da dobiju medijsku pažnju? Da ih drugi nazivaju herojima?

Bez sumnje, mnogi volonteri odlaze u Afriku jer su dobri ljudi i žele nešto da učine, ali kratkoročna pomoć neće ništa promeniti ni u jednoj zajednici.

Svako ko želi da volontira u zemljama trećeg sveta mora da razmisli dobro o posledicama svojih dela u lokalnoj zajednici i da bude siguran da će učiniti više dobrog nego lošeg tokom svog volontiranja. I pre svega, da dovoljno nauči o lokalnoj kulturi i da se ne ponaša kao takozvani beli spasilac.

Šta je sindrom belog spasioca?

Kompleks belog spasioca je pojam koji se odnosi na belce koji pokušavaju da spasu ljude druge boje kože i time im donose više štete nego koristi. Volonturizam je samo jedan od aspekata ovog kompleksa.

Volonteri koji imaju sindrom belog spasioca neretko pričaju o tome na koji način je volontiranje njima promenilo život, objavljuju fotografije sa članovima lokalne zajednice, uglavnom decom, hvale se svojim dostignućima, porede svoju zemlju sa zemljom domaćina, naravno uvek naglašavajući koliko je zemlja domaćina siromašna i lošija od zemlje iz koje dolaze, i generalno se osećaju kao da su predodređeni da baš oni učine nešto dobro za tu lokalnu zajednicu.

Jasno, volonter koji ode u Afriku i vidi neki drugačiji svet od njegovog i pomogne da se sagradi škola misli da je mnogo uradio. Problem je u tome što volontiranje u Africi ne treba da se vrti oko volontera i toga koliko su oni sposobni, pametni i dobri.

Instagram nalog Barbie Savior na satiričan način opisuje kompleks belog spasioca, šireći poruku o štetnosti volonturizma u kome je volonturistima dozvoljeno da rade poslove koje nikad ne bi mogli da rade kod kuće i da se ponašaju na način koji je krajnje neprimeren ljudima koji tvrde da samo žele da pomognu.

Da li neko ko nikad nije uzeo čekić u ruke treba da gradi škole? Da li bi bilo ok da neko dođe i fotografiše decu u bolnici ili školi u Evropi ili Americi? Da li biste vi grlili male Grke na plaži kao što to konstantno i volonteri i turisti rade po Africi? Sigurna sam da biste negativno odgovorili na sva ova pitanja.

Kako volonturizam škodi lokalnim zajednicama?

Kompleks belog spasioca i volonturizam su pre svega opasni zato što su agencije koje spajaju volonturiste i lokalne zajednice našle odličan način da profitiraju na siromaštvu. Tim agencijama je u cilju da se lokalne siromašne zajednice konstantno eksploatišu, ne da im se zapravo pomogne. Kada bi se zaista desila prava promena u siromašnim krajevima Afrike, od čega bi onda te agencije zarađivale?

Verovali ili ne, ovo je sve otišlo toliko daleko da danas postoji i podvrsta volonturizma koja eksploatiše siročiće. Naime, znajući koliko novca mogu da dobiju od volontera, sirotišta namerno pogoršavaju uslove života svojim štićenicima da bi se volonteri još više sažalili i ostavili još više novca.

Osim što ovo ima direktne posledice po dobrobit dece u sirotištima, mora se spomenuti i psihološki uticaj koji konstantna cirkulacija ljudi ima na sve te mališane. Njima treba istinska sigurnost, ne volonteri koji će doći na par nedelja i onda ih napustiti.

Na kraju, još jedan način na koji moderno volontiranje negativno utiče na lokalne zajednice jeste konstatno promovisanje negativnih stereotipa o Africi kao o prljavoj, siromašnoj, nebezbednoj, nesposobnoj.

Volonturisti odlaze u siromašne delove Afrike da poprave neku zemlju dok se u isto vreme ponašaju potpuno superiorno prema lokalnom narodu. Ovakav način razmišljanja je sličan kolonizatorskom načinu razmišljanja gde lokalno tamno stanovništovo apsolutno ništa ne bi umelo ili imalo da beli čovek nije došao. Ovakve stvari su i dovele do svih onih problema koji danas postoje u zemljama takozvanog trećeg sveta.

Volontiranje na pravi način

Afrika se sastoji od 54 zemlje u kojoj svaka ima svoje probleme, neke manje, neke veće, baš poput ostatka sveta. Mnoge afričke zemlje su daleko od siromaštva i taj mit koji možete da čujete praktično na svakom ćošku jednostavno nije tačan.

Isto tako, kao i svugde, i na afričkom kontinentu ima genijalnih ljudi koji će promeniti stvari na bolje u svojim zemljama. Ovo ne znači da zapadnjaci ne mogu da pomognu, samo da treba da pomognu na pravi način i da ne pokušavaju da budu heroji narativa koji im ne pripada.

Volontiranje u Africi može da pomogne siromašnim zajednicama — ali samo ako je u pitanju pomoć na duže staze i sa jasnim planom. Kvalifikovani radnici poput doktora ili građevinskih inženjera koji znaju šta rade i zašto to rade mogu da budu od nemerljive koristi zajednici u razvoju.

Ako ste došli na ovu stranicu jer vas zanima kako da volontirate u Africi, sigurno niste našli odgovore koje tražite ali ćete možda razmisliti o volontiranju iz drugačije perspektive. Ukoliko i dalje želite da idete, znate za projekat koji odgovara vašem obrazovanju i iskustvu i spremni ste da mu se posvetite na duge staze, jedino mogu da vam poželim sreću.

S druge strane, ako više niste tako sigurni u svoju odluku, razmislite o tome da pomognete u svom gradu. U našem svetu nažalost ima siromaštva i nesreće gde god se okrenete. Nema potrebe prelaziti pola sveta i pomagati zajednicama o čijim problemima i traumama znamo jako malo i kojima ćemo pre odmoći nego pomoći.

I ovde ima puno onih kojima treba pomoć i čije živote zapravo možemo zaista da promenimo na bolje. To možda nije tako romanticizirano i hvalospeva vredno kao odlazak u Afriku — ali ako želite da ovaj svet učinite malo boljim mestom, počnite od svog dvorišta.

Ako vam se dopada ovaj tekst, značilo bi nam da ga podelite sa prijateljima. Možete nas zapratiti i na Fejsbuk i Instragram stranici i tako podržati rad našeg sajta. Hvala na čitanju!

Prethodni članak Ženeva — grad bogatih i srećnih
Sledeći članak Vize za državljane Republike Srbije

2 Comments

  1. Miroljub Špijunović
    31.12.2020. at 11:47

    Vaš članak me je potpuno oduševio. Slažem se sa svim što ste napisali, a naročito mi se sviđa što ste pomenuli one koji odu tamo da se fotografišu, „prodaju pamet“…
    Naime, ja sam čitao jedan članak gde momak iz BiH opisuje kako je tamo imao obezbeđen smeštaj i hranu. U ovom vašem članku se pominje da taj koji ode da volontira, snosi sve svoje troškove. To me malo buni…
    Ja planiram da u skorije vreme apliciram , za neku od Afričkih država, da volontiram.
    Planirao sam da tamo provedem nekoliko meseci, pa i godina, ukoliko je to moguće.
    Tako da bi mi koristile detaljnije informacije.

    Reply
    • Kaća&Marko
      19.01.2021. at 19:22

      Ćao, mi nemamo iskustvo sa volontiranjem u Africi, tako da vam ne možemo pomoći. Svakako se dobro raspitajte o svemu pre nego što odlučite da negde volontirate.
      Sve najbolje i puno pozdrava!

      Reply

Ostavite komentar

Odustani od odgovora

Naša Priča

Kaca i Marko

Mi smo zaljubljenici u putovanja – i želimo da inspirišemo i vas da krenete na to putovanje o kome dugo maštate. Na našem sajtu ćete naći iskrene utiske iz raznih zemalja, neobrađene fotke sa mesta o kojima pišemo, savete za jeftina i odgovorna putovanja i informacije koje vam mogu pomoći da nađete jeftine avio karte iz Srbije i regiona.

Instagram

Naš sajt je u aprilu imao preko 20,000 organskih Naš sajt je u aprilu imao preko 20,000 organskih poseta! 🥳🥳🥳

Hvala što nas čitate! ❤️

#blogoputovanjima #putopisi #zajednookosveta
Nas dvoje pre 4 godine u Kijevu. 4 godine kasni Nas dvoje pre 4 godine u Kijevu. 
 
4 godine kasnije, na današnji dan, moj kolega Roman iz Lavova je otišao na front. 
 
Jedva čekam da se Roman vrati na posao, a ja opet odem u prelepu Ukrajinu. 

Slava Ukraïni!
3 godine braka, 8+ godina veze, 40 država zajedno 3 godine braka, 8+ godina veze, 40 država zajedno. ❤️
🎭🇮🇹Venecija🇮🇹🎭 Jedan od najdivn 🎭🇮🇹Venecija🇮🇹🎭

Jedan od najdivnijih i najposećenijih gradova na svetu, Venecija — ili Serenisima, Kraljica Jadrana, Grad vode ili Nevesta mora — teško da ikoga može da ostavi ravnodušnim, što zbog svoje neosporne lepote, što zbog ogromnog broja turista koji svakodnevno prodefiluju njenim trgovima, ulicama i kanalima. 

U Veneciji ima i ogroman broj turističkih atrakcija, od kojih se posebno izdvajaju Duždeva palata, Crkva Svetog Marka, Veliki kanal, Most uzdaha, Most Rialto, Crkva Santa Marija dela Salute, Galerija Akademije i mnoge druge, ali Venecija je zapravo čitava muzej na otvorenom — bukvalno gde god da krenete, videćete nešto neverovatno lepo. 

A da vam čitav doživljaj ne bi pokvarili ostali turisti, savetujemo da:

🎟Kupite ulaznice za sve atrakcije preko neta (inače ćete čekati jako dugo u redovima).

🧳Skrenete sa utabanih turističkih staza (i vidite manje poznate ali ništa manje šarmantne delove grada).

⏰️Dođete u Veneciju baš, baš rano ujutru ili ostanete baš, baš kasno (da biste možda uspeli da vidite kako izgleda kada nije poplavljena turistima).

Inače, u pokušaju da reše problem masovnog turizma, gradske vlasti u Veneciji su odlučile da počnu da naplaćuju ulaz u grad — smatraju da će ovim potezom da smanje broj posetioca, ali mi iskreno sumnjamo da će to da se desi. 

S obzirom na to da sam u Veneciji bila 3 puta i da je zapravo ovaj sad put bilo najviše ljudi, verujem da nema šanse da će nekakva gradska taksa da spreči ikoga da dođe ovde — jer ipak, ko na svetu ne želi da vidi Veneciju makar jednom?!

#venice #venecija #italy #bellaitalia #italija #putovanja #putopis #putuj #putovanjasusreca #zajednookosveta
🇮🇹Top 3 mesta koja vredi videti u Trstu🇮🇹

1️⃣Veliki kanal (fotke 6 i 9) — ovo je verovatno najfotkaniji deo grada i idealna polazišna tačka za obilaženje Trsta. Na samom kraju kanala se nalazi crkva Svetog Antonija, najveća katolička bogomolja u Trstu, a odmah pored je i velelepna srpska pravoslavna crkva Svetog Spiridona iz 1751.

2️⃣Trg ujedinjena Italije (fotka 7) — Glavni gradski trg i jedna od glavnih atrakcija u Trstu svoj raskošni izgled duguje periodu kada je čitav tršćanski zaliv pripadao Austrougarskoj. Kažu da je ovo ujedno i najveći trg u Evropi koji se nalazi odmah do mora. 

3️⃣Dvorac Miramare (fotke 1,2 i 3) — Nekih 8 km od centra Trsta nalazi se Miramare, prelepi dvorac pored obale okružen zelenilom i besprekorno uređenim parkovima koji se prostiru na 22 hektara. Miramare je danas pretvoren u muzej i ovde su gužve bile znatno veće nego u samom Trstu pa ako planirate posetu nije na odmet kupiti karte onlajn kako bi izbegli dugo čekanje u redovima.  

🏆Osim ovih atrakcija, u Trstu još treba obići antički amfiteatar iz 2. veka nove ere (fotka 8) koji se nalazi u blizini Trga ujedinjenja Italije, kao i tvrđavu San Đusto (fotke 4 i 5) sa koje se pruža sjajan pogled na centar grada, luku i more.

#trieste #trst #italija #italy #putujemo #putovanja #zajednookosveta
Svratili malo do Zagreba. ❤️🇭🇷 #zagreb Svratili malo do Zagreba. ❤️🇭🇷

#zagreb #hrvatska #putujemo #putovanja #zajednookosveta
🇱🇮Lihtenštajn vol. 2🇱🇮 U Lihtenštaj 🇱🇮Lihtenštajn vol. 2🇱🇮

U Lihtenštajnu se super živi, ali je ovo takođe najdosadnija zemlja u kojoj smo ikada bili — i bukvalno ne znamo šta bismo radili sa sobom da smo tamo proveli više od jednog dana!

U Vaducu se maltene sve što ima da se vidi u gradu nalazi u jednoj ulici — i sva ta mesta su maksimalno udaljena jedna od drugih 10 minuta.

Od zanimljivih stvari bismo izdvojili Lihtenštajnsku riznicu u kojoj se nalazi Faberžeovo jaje i kamen sa meseca, Muzej pošte u kome možete da vidite sve poštanske markice ikada proizvedene u zemlji, skulpturu kolumbijskog umetnika Fernanda Botera i još par zanimljivih skulptura i instalacija poput ove na prvoj fotki. 

Na 5 minuta od ove ulice već kreću vile i kuće sa vinogradima, a ukoliko imate snage i želje, možete da se popnete i blizu dvorca na vrhu brda u kome živi lihtenštajnski princ sa porodicom — samo imajte u vidu da do gore ima baš puno da se pešači, a u dvorac ne može da se uđe. 

I to je bukvalno to! Ako hoćete da saznate više o Vaducu, na našem sajtu je okačen putopis iz ovog grada (link u profilu). 

#vaduz #vaduc #lihtenstajn
#putujemo #putovanja #putopis #zajednookosveta
🇱🇮VADUC, LIHTENŠTAJN🇱🇮 Lihtenštajn 🇱🇮VADUC, LIHTENŠTAJN🇱🇮

Lihtenštajn je 4. najmanja država u Evropi i 6. najmanja na svetu koja se prostire na samo 160km² i ima samo 38,000 stanovnika — međutim, Lihtenštajn je i jedna od najbogatijih zemalja na svetu, sa prosečnom platom sličnom ili čak nešto višom nego u Švajcarskoj i sa najbogatijim monarhom u Evropi čije lično bogatstvo je procenjeno na 4-5 milijardi evra.

Ako se pitate kako je jedna tako mala zemlja postala toliko bogata, odgovor je jednostavan — do skora je bila poreski raj za bogataše. Nedavno je Lihtenštajn postao transparentniji u vezi sa svojim poreskim i bankarskim sistemima, ali ovo ništa preterano nije promenilo u zemlji u kojoj i dalje ima više registrovanih kompanija nego stanovnika.

Od drugih zanimljivosti o Lihtenštajnu bismo izdvojili da u čitavoj zemlji ima oko 100 policajaca, da zatvorenici osuđeni na više od 2 godine zatvorske kazne služe u Austriji — i da ne postoji vojska. Doduše, vojska je nekada postojala — ukinuta je nakon austrijsko-pruskog rata u kome je Lihtenštajn učestvovao sa čak 80 vojnika! Međutim, da stvari budu još smešnije, u zemlju su se vratili sa jednim čovekom više!

Možda ćete sad misliti da izmišljamo, ali još treba znati da je Švajcarska slučajno napala Lihtenštajn 2 puta. Prvi put su slučajno zapalili deo lihtenštajnske šume tokom vojne vežbe — i onda se „izmirili” uz sanduk vina. Drugi put su Švajcarci upali u zemlju i vratili se nazad kada su shvatili da nisu više u Švajcarskoj, na šta su Lihtenštajnci rekli da „nema veze i da se takve stvari dešavaju.”

#vaduz #lihtenstajn #putujemo #putovanja #putopis #putovanjasusreca #zajednookosveta
🇨🇭Šta raditi u Cirihu — top 3 stvari🇨🇭

🚆🏞Prošetati Banhof ulicom od železničke stanice do ciriškog jezera — U ovoj ulici se nalaze sve žive luksuzne radnje, poput Hermesa, Diora, Luj Vitona i mnogih drugih. Međutim, čak i ako vas ne fasciniraju skupi brendovi, svakako vredi prošetati ovom ulicom jer se u njoj nalaze neke od najlepših zgrada u Cirihu, plus Bajer muzej satova koji sadrži jednu od najvećih privatnih kolekcija satova od kojih su najstariji iz vremena pre nove ere. 

💒Obići 4 ciriške crkve —  U istorijskom centru grada ima bezbroj simpatičnih kuća, radnjica i restorančića, a tu se nalaze i 4 glavne crkve u gradu — Grosmunster, koja je postala simbol Ciriha, Prediger, Fraumunster i Crkva Svetog Petra. Prve 2 se nalaze sa desne strane Limata, a druge 2 su na levoj obali. 

🏙Popeti se na vidikovce — Izdvojili bismo 2, jedan koji se nalazi kod univerziteta i do kojeg se dolazi malim crvenim funikularom i jedan koji se nalazi blizu Crkve Svetog Petra, na brdašcu Lindenhof. 

Iako pojedinačne atrakcije možda nisu nešto, grad kao celina je veoma lep. Zato je zapravo možda najbolje samo šetati pa kud vas put odvede. 😊🌎 

Da li ste bili u Cirihu i šta vam se najviše dopalo ovde? 

#cirih #svajcarska #putovanja
#putopis #zajednookosveta
Učitaj još... Prati nas na Instagramu

NAJČITANIJE

  • Ultimativni vodič kroz Istanbul – top 16 stvari koje treba videti
  • prtljag Kako se spakovati za put avionom
  • Top 40 najboljih filmova za ljubitelje putovanja
  • Vize za državljane Republike Srbije
  • Berlin Vodič kroz Berlin – top 15 stvari koje treba videti
  • Kuba Šta treba znati pre putovanja na Kubu
  • Priče iz Medeljina – Pablo Eskobar
  • 20+ virtuelnih tura sa kojima možete da obiđete svet
  • Kako provesti dan na Kosmaju
  • Šta videti u Beču – mesta koja stvarno vredi posetiti
Copyright © 2022 ZajednoOkoSveta.com Preuzimanje tekstova bez saglasnosti ZajednoOkoSveta.com nije dozvoljeno. Za svaki vid saradnje, pišite na zajednookosveta@gmail.com