Skip to content
  • Srbija
  • Evropa
    • Andora
    • Austrija
    • Belgija
    • Belorusija
    • Bugarska
    • Bosna i Hercegovina
    • Crna Gora
    • Estonija
    • Finska
    • Francuska
    • Holandija
    • Hrvatska
    • Italija
    • Kipar
    • Letonija
    • Lihtenštajn
    • Litvanija
    • Luksemburg
    • Malta
    • Nemačka
    • Poljska
    • Portugal
    • Rumunija
    • Rusija
    • San Marino
    • Severna Makedonija
    • Slovačka
    • Slovenija
    • Španija
    • Švajcarska
    • Turska
    • Ukrajina
    • Vatikan
  • Daleke destinacije
    • Azerbejdžan
    • Indija
    • Izrael
    • Južnoafrička Republika
    • Kambodža
    • Katar
    • Kolumbija
    • Kuba
    • Tajland
    • Ujedinjeni Arapski Emirati
  • Putnički kutak
  • O Nama
Meni
zajedno oko sveta logo
  • Srbija
  • Evropa
    • Andora
    • Austrija
    • Belgija
    • Belorusija
    • Bugarska
    • Bosna i Hercegovina
    • Crna Gora
    • Estonija
    • Finska
    • Francuska
    • Holandija
    • Hrvatska
    • Italija
    • Kipar
    • Letonija
    • Lihtenštajn
    • Litvanija
    • Luksemburg
    • Malta
    • Nemačka
    • Poljska
    • Portugal
    • Rumunija
    • Rusija
    • San Marino
    • Severna Makedonija
    • Slovačka
    • Slovenija
    • Španija
    • Švajcarska
    • Turska
    • Ukrajina
    • Vatikan
  • Daleke destinacije
    • Azerbejdžan
    • Indija
    • Izrael
    • Južnoafrička Republika
    • Kambodža
    • Katar
    • Kolumbija
    • Kuba
    • Tajland
    • Ujedinjeni Arapski Emirati
  • Putnički kutak
  • O Nama
Hit enter to search or esc to close
Početna / Evropa • Rusija / Sankt Peterburg — vodič za putovanje u prestonicu carske Rusije
Posted inEvropa Rusija

Sankt Peterburg — vodič za putovanje u prestonicu carske Rusije

Posted - Kaća&Marko Posted on 05.11.2019.
6

Smešten na ušću Neve u Baltičko more, Sankt Peterburg je drugi najveći grad u Rusiji i jedan od najlepših gradova na svetu u kome se oslikava sav sjaj nekadašnjeg Ruskog carstva.

Sa izuzetno bogatim kulturnim nasleđem, spektakularnom arhitekturom, komplikovanom istorijom i geografskim položajem blizu i zapada i polarne regije, Sankt Peterburg je mesto o kome može da se priča danima.

U ovom vodiču ćemo dati sve od sebe da vam predstavimo Sankt Peterburg i sve ono što ga je oblikovalo kroz vekove, počevši od najbitnijih istorijskih trenutaka preko najvažnijih znamenitosti pa sve do onoga šta treba znati pre putovanja u ovaj deo Rusije.

Bronzani konjanik, statua posvećena Petru Velikom, osnivaču Sankt Peterburga.

Kratka istorija Sankt Peterburga

Dobivši ime po Svetom Petru, zaštitniku svecu cara Petra Velikog koji ga je osnovao polaganjem kamena temeljca za Petropavlovsku tvrđavu u maju 1703. godine, Sankt Peterburg je svega par godina kasnije postao prestonica carske Rusije.

Rešen da modernizuje Rusiju po ugledu na zapad, Petar Veliki je unajmio najbolje evropske arhitekte, ineženjere i graditelje da pomognu u izgradnji Sankt Peterburga, posebno se oslanjajući na učene ljude iz Holandije, zemlje koja je vekovima unazad vodila borbu sa vodom.

Uzevši najbolje i od zapadne Evrope i Rusije, Sankt Peterburg se razvijao neverovatnom brzinom, izrastavši u imperijalni grad kome nijedan drugi na svetu nije bio ravan. Nažalost, treba napomenuti i da je narod Rusije podneo velike žrtve da bi se sagradio Sankt Peterburg. Po nekim procenama, do 100,000 prinudnih radnika je umrlo tokom njegove izgradnje.

Prešavši put od nenaseljive močvare do raskošnog simbola ruske moći, Sankt Peterburg je danas pravi muzej na otvorenom, sa preko 4,000 zaštićenih spomenika istorije, kulture i arhitekture. O veličanstvenosti Sankt Peterburga dovoljno govori to da je preko 15% svih građevina u gradu uvršteno na Uneskovu listu svetske baštine.

U gradu su tokom vekova živeli i stvarali neki od najvećih ruskih umetnika poput Puškina, Dostojevskog, Gogolja, Ahmatove, Musorgskog, Čajkovoskog, Stravinskog i mnogih drugih, proslavivši Sankt Peterburg kao epicentar evropske kulture.

Izuzev par godina nakon smrti Petra Velikog, Sankt Peterburg je služio kao glavni grad carstva oko 200 godina, sve do 1918. godine, kada je Lenjin vratio prestonicu u Moskvu. Sankt Peterburg, koji je tokom Prvog svetskog rata preimenovan u Petrograd, nakon Lenjinove smrti 1924. godine postaje Lenjingrad, ime koje je nosio sve do pada Sovjetskog Saveza 1991. godine.

Osim toga što su totalitarni režimi Lenjina i Staljina ostavili duboki trag na čitavu zemlju pa samim tim i Sankt Peterburg, grad je tokom Drugog svetskog rata bio pod opsadom 2 i po godine, kada je preko milion stanovnika umrlo od gladi i mnoge građevine od kulturnog značaja uništene ili sravnjene sa zemljom.

Odmah nakon rata je započet dugotrajan projekat obnavljanja Sankt Peterburga, Grada heroja Sovjetskog Saveza, koji je simbolički završen restauracijom čuvene Ćilibarske sobe u Katarininoj palati u Carskom selu 2003. godine uz pomoć donacija Nemačke.

Sankt Peterburg, koga Rusi zovu Vratima ka Zapadu ili Vratima ka Evropi, danas je jedan od najposećenijih gradova na planeti, čuven i po mnogobrojnim kanalima zbog kojih deli nadimak Venecija Severa sa gradovima poput Briža i Amsterdama i po belim noćima, prirodnom fenomenu usled kog su noći izuzetno svetle u periodu između kraja maja i sredine jula.

Šta videti u Sankt Peterburgu

U Sankt Peterburgu ima preko 200 muzeja, 2,000 biblioteka, 80 pozorišta, 40 umetničkih galerija i ko zna koliko još kulturnih institucija i centara.

S obzirom na to da u gradu ima zaista ogroman broj znamenitosti, čovek bi mesecima (ako ne i godinama) mogao da istražuje Sankt Peterburg i svaki dan otkrije nešto novo — možda već znate da je samo za obilazak Ermitaža potrebno 7 godina, pod uslovom da se kod svakog eksponata zadržite samo 1 minut.

Imajući sve ovo u vidu, nije nimalo lako odlučiti koje znamenitosti obići a koje preskočiti u Sankt Peterburgu. Slede znamenitosti koje su na nas ostavile najveći utisak prilikom planiranja putovanja i tokom boravka u gradu.

Ermitaž

Ukoliko bismo mogli da posetimo samo jedno mesto u gradu, to bi svakako bio Ermitaž, drugi najveći umetnički muzej na svetu koji može da se pohvali i više nego impresivnom kolekcijom od preko 3 miliona eksponata, od kojih je samo mali deo izložen u čak 6 zgrada na obali reke Neve.

U muzeju su izložena dela najvećih svetskih umetnika poput Da Vinčija, Mikelanđela, Rafaela, Ticijana, El Greka, Velaskeza, Rubensa, Rembranta i drugih. Postavka uključuje i predmete iz praistorije, starog Egipta i antičkog doba.

Zimski dvorac ruskih careva, današnji Ermitaž.

Zanimljivo je spomenuti da u Ermitažu živi preko 60 mačaka o kojima se brine nekoliko ljudi. Osim što postoji predstavnik za medije koji se isključivo bavi mačkama iz Ermitaža, muzejski četvoronožni stanovnici imaju na raspolaganju i kuhinju u kojoj im se priprema hrana i malu veterinarsku kliniku.

Glavna i najlepša zgrada muzeja je Zimski dvorac, nekadašnja zvanična rezidencija ruskih careva u kojoj verovali ili ne ima 1,500 prostorija, skoro 1,800 vrata i nešto malo manje od 2,000 prozora.

Dvorski trg — Zdanje Generalnog štaba i Aleksandrov stub.

Zimski dvorac je smešten na Dvorskom trgu, glavnom gradskom trgu koji je svedočio bitnim istorijskim događajima poput Krvave nedelje, kada su vojnici imperijalne garde pucali na nenaoružane demonstrante, i dešavanjima tokom Oktobarske revolucije, kada su u palatu upali vojnici Crvene armije.

U samom centru ovog prostranog trga je podignut Aleksandrov stub, simbol ruske pobede nad Napoleonovom Francuskom, a preko puta Zimskog dvorca se nalazi monumentalna građevina, Zdanje Generalnog štaba čije istočno krilo takođe danas pripada Ermitažu.

  • Cena ulaznice: 500 RUB (karte se trenutno mogu kupiti samo onlajn)
  • Radno vreme: od 11:00 do 18:00 sredom, četvrtkom i nedeljom; od 11:00 do 20:00 utorkom, petkom i subotom; muzej ne radi ponedeljkom
  • Zvaničan sajt muzeja: https://www.hermitagemuseum.org

Crkva spasa na krvi

Crkva spasa na krvi, poznata i kao crkva Hristovog vaskrsenja, jedan je od najlepših i najpoznatijih hramova ruske pravoslavne crkve i takođe jedan od simbola i glavnih turističkih atrakcija u Sankt Peterburgu — iako je stara samo nešto više od 100 godina i jako kratko služila u duhovne svrhe.

Podignuta početkom 20. veka na mestu gde je smrtno ranjen ruski car Aleksandar II Nikolajevič, crkva se nalazi pored kanala Gribojedov, jednog od bitnijih mesta u Dostojevskovom romanu Zločin i kazna.

Crkva spasa na krvi, najlepša crkva u gradu.

Kanal je morao da bude sužen tokom izgradnje crkve, da bi unutrašnjost hrama obuhvatila tačno mesto na kome je car ubijen. Naime, Aleksandar II je kočijom prolazio pored kanala kada su anarhisti aktivirali bombu. Nepovređen u eksploziji, car je izašao iz kočije i počeo da se prepire sa čovekom za koga je mislio da je odgovoran za bombaški napad. Utom je drugi anarhista bacio još jednu bombu, ubivši i sebe i naposletku cara.

Samo 10 godina nakon što je završena, ova velelepna crkva je opljačkana i vandalizovana. Onda su je komunisti zatvorili 1932. godine, a tokom Drugog svetskog rata je korišćena kao mrtvačnica. Nakon rata je pretvorena u skladište.

Crkva spasa na krvi je danas muzej i u njoj se samo ponekad održavaju službe.

Radovi na restauriranju crkve su započeti tek krajem 70ih godina prošlog veka i trajali skoro 30 godina, sve do 1997. godine, kada je hram ponovo otvoren za javnost. Međutim, uprkos tome što je obnovljena, crkva je danas muzej mozaika. Službe se odvijaju samo vikendom i na verske praznike.

  • Cena ulaznice: 450 RUB
  • Radno vreme: od 10:30 do 18:00 cele godine; večernje posete moguće od 18:00 do 21:30 od početka maja do kraja septembra; muzej ne radi sredom
  • Zvaničan sajt muzeja: http://eng.cathedral.ru/

Peterhof

Smešten u istoimenom gradu 20 kilometara od Sankt Peterburga, Peterhof je jedan od najlepših spomenika ruske kulture koji se sastoji iz mnoštva prelepih palata i vrtova.

Sagrađen kao letnja rezidencija za ruskog cara Petra Velikog, Peterhof je čuven kao Ruski Versaj, nadimak koji nosi jer je podignut po ugledu na palatu Luja XIV.

Peterhof, prednja fasada.

Bez obzira da li je nekome raskošniji francuski ili ruski Versaj, jedno je sigurno — Peterhof je jedan od najveličanstvenijih kompleksa palata u čitavoj Evropi.

Velike kaskade Peterhofa su svakako ono po čemu je kompleks najpoznatiji. Ove impresivne zlatne fontane počinju kod Velike palate i završavaju se kanalom koji izbija na Baltičko more, novoosvojenom teritorijom u vreme Petra Velikog.

Nažalost, kao i mnoge druge neverovatne građevine u Sankt Peterburgu, i Peterhof je bio uništen za vreme Drugog svetskog rata.

Kod kaskada po kojima je Peterhof najpre poznat.

Nacisti su zauzeli Peterhof već 1941. godine, ostavši u njemu sve do 1944. godine. Velika palata i Velike kaskade su sravnjene sa zemljom tokom bombardovanja kompleksa, iz kog su sovjetske vlasti uspele da spasu samo jedan mali deo vrednih predmeta pre nemačkog osvajanja.

Rekonstrukcija Peterhofa, jedne od najvećih turističkih atrakcija u zemlji, počela je skoro odmah nakon kraja rata i traje i dan danas.

  • Cena ulaznice: 1,500 RUB
  • Radno vreme: od 10:30 do 18:00 (zimski raspored); od 10:30 do 21:00 (letnji raspored); muzej ne radi ponedeljkom i poslednjeg utorka svakog meseca
  • Zvaničan sajt muzeja: https://en.peterhofmuseum.ru/

Katarinina palata

Smeštena nekih 25 kilometara od Sankt Peterburga, u gradu Puškin, Katarinina palata je bila još jedna letnja rezidencija ruskih careva.

Muzejski kompleks koji obuhvata Katarininu palatu, Katarinin park, Aleksandrovu palatu i Aleksandrov park se zove Carsko selo, kako se Puškin zvao pre nego što je poneo ime po jednom od najboljih ruskih pesnika.

Veličanstvena Katarinina palata.

Iako mnogi misle da je Katarina Velika izgradila palatu u Carskom selu, zapravo je carica Katarina I, supruga Petra Velikog, započela gradnju prvobitne palate, koju je kasnije njena kćerka carica Jelisaveta srušila, podigavši na istom mestu mnogo veću i lepšu građevinu.

S druge strane, Katarina II nije bila oduševljena palatom, smatrajući je previše staromodnom. Carica je, međutim, dosta izmenila enterijer palate i sagradila nekoliko građevina i struktura u Katarininom parku.

Jedna od mnogih prelepih prostorija u palati.

Nažalost, za vreme Drugog svetskog rata su mnoge građevine u Carkom selu pretprele ogromnu štetu. Nemci su u potpunosti uništili unutrašnjost Katarinine palate, od koje je ostala samo spaljena fasada. Mnogi spomenici u Katarininom parku su takođe bili uništeni.

Iako treba još vremena da prođe da bi se palati povratio nekadašnji sjaj, Katarinina palata je dobrim delom obnovljena, uključujući i čuvenu Ćilibarsku sobu, takozvano osmo svetsko čudo, koja je za vreme rata razmontirana i odnešena u današnji Kalinjingrad. Nakon bombardovanja grada, originalnoj Ćilibarskoj sobi, sačinjenon od nekoliko tona ćilibara, gubi se svaki trag.

  • Cena ulaznice: 1,330 RUB (za vreme letnjeg rasporeda se dodatno naplaćuje ulaz u Katarinin park 120 RUB)
  • Radno vreme: od 10:00 do 18:00 od oktobra do aprila; od 12:00 do 17:45 tokom maja i septembra; od 12:00 do 18:45 od juna do avgusta; muzej je zatvoren utorkom i poslednjeg ponedeljka u mesecu od oktobra do aprila
  • Zvaničan sajt muzeja: https://tzar.ru/en

Nevski prospekt

Nevski prospekt je glavna i najduža ulica u Sankt Peterburgu, nazvana po Aleksandro-nevskoj lavri koja se nalazi na istočnom kraju ulice i koja je ime dobila po istoimenom ruskom knezu i heroju.

Dugačak 4,5 kilometara, Nevski prospekt se na zapadu završava kod Admiraliteta, glavnog štaba ruske mornarice i jednog od posećenijih mesta u gradu.

U parku ispred Admiraliteta.

Duž ove ulice, koja se smatra centrom šopinga i noćnog života u Sankt Peterburgu, se nalazi nekoliko bitnih kulturno-istorijskih građevina:

Kazan katedrala — Ova monumentalna crkva je nakon Oktobarske revolucije bila ugašena i onda nekoliko godina kasnije pretvorena u marksistički Muzej istorije religije i ateizma da bi tek 1996. godine bila vraćena ruskoj pravoslavnoj crkvi. Zanimljivo je spomenuti da je baš Kazan katedrala poslužila kao model na osnovu kog je sagrađena glavna katedrala u Helsinkiju. Ulaz u katedralu je besplatan.

Impresivna Kazan katedrala.

Singer kuća — Odmah preko puta Kazan katedrale je smeštena takozvana Singer kuća, izgrađena u 20. veku za potrebe ruskog okrajka Singera, američke kompanije poznate po proizvodnji šivaćih mašina. Prvobitni plan je bio da se za predstavništvo kompanije sagradi soliter, ali je u to vreme bilo zabranjeno graditi bilo šta što bi bilo više od Zimske palate. Zgrada je posle data na korišćenje državnoj izdavačkoj kući, zbog čega je postala poznata kao Kuća knjiga. Danas se u njoj nalazi nekoliko poslovnica.

Singer kuća (sa desne strane), pogled iz parka ispred Kazan katedrale.

Jelisejev emporium — U ovoj prelepoj zgradi je smeštena ogromna prodavnica hrane u kojoj možete da kupite sve od peciva, sireva i kavijara do vina, slatkiša i suvenira. Prodavnica je nedavno renovirana da bi povratila prvobitni izgled tako da je danas i turistička atrakcija.

Katedrala Svetog Isaka

Katedrala Svetog Isaka je druga najveća pravoslavna crkva na svetu, odmah iza još nedovršene pravoslavne crkve u Bukureštu čija izgradnja je započeta 2010. godine.

Posvećena Svetom Isaku Dalmatinskom, katedrala je sagrađena 1859. godine, čak 40 godina nakon početka radova, zbog čega se u finskom jeziku ustoličila izreka graditi kao crkvu Svetog Isaka za projekte koji predugo traju.

Ovo arhitektonsko čudo je za vreme komunizma doživelo istu sudbinu kao i druge crkve u zemlji, postavši prvo muzej istorije religije i ateizma a onda muzej katedrale.

Katedrala Svetog Isaka.

Interesantno je da su 1931. godine sovjetske vlasti u katedralu ugradile najteže Fukoovo klatno na svetu, predstavivši javnosti spravu koja pokazuje kako se zemlja rotira oko svoje ose.

Osim kao muzej, katedrala je tokom Drugog svetskog rata služila i kao skladište umetničkih dela sklonjenih iz drugih muzeja u gradu (Rusi su znali da nemačka artiljerija neće bombardovati katedralu jer im je bila glavni orijentir u gradu).

Crkva je trebalo da bude vraćena ruskoj pravoslavnoj crkvi pre par godina, ali su se stanovnici Sankt Peterburga pobunili, zahtevajući da katedrala ostane muzej. Ostaje da vidimo šta će se narednih godina dešavati sa katedralom, u kojoj se trenutno samo povremeno održavaju liturgije.

  • Cena ulaznice: 450 RUB
  • Radno vreme: od 10:00 do 18:00 cele godine; večernje posete od 18:00 do 22:30 od početka maja do kraja septembra; muzej ne radi sredom
  • Zvaničan sajt muzeja: http://eng.cathedral.ru/

Petropavlovska tvrđava

Kao što smo već rekli, Petar Veliki je osnovao Sankt Peterburg polaganjem temelja za Petropavlovsku tvrđavu na samom početku 18. veka. Prvobitno zdanje je bilo napravljeno od drveta i zamenjeno kamenom trvđavom nekoliko decenija kasnije.

Podignuta radi odbrane grada od Šveđana i njihovih saveznika tokom Velikog severnog rata, tvrđava zapravo nikada nije služila svojoj originalnoj svrsi.

Petropavlovska tvrđava uslikana iz hop on autobusa.

Jedno vreme je korišćena kao baza za gradski garnizon i ubrzo adaptirana u zatvor poznat kao Ruska bastilja u kome su između ostalog bili zatočeni Dostojevski, Košćuško, Gorki, Bakunjin — i čak i Tito!

Nakon osnivanja Sovjetskog Saveza, Petropavlovska trvđava je pretvorena u muzej. Danas se u ovoj tvrđavi smeštenoj na ostrvu u sred Neve nalazi Muzej istorije Sankt Peterburga ili Muzej lenjingradske istorije.

Petropavlovska katedrala.

U tvrđavi je smeštena i Petropavlovska katedrala, najstarija i najviša građevina u gradu u kojoj su sahranjeni skoro svi ruski carevi počev od 18. veka.

Ovde počivaju između ostalih Petar Veliki, Katarina Velika i Nikolaj II, poslednji ruski car koji je ubijen zajedno sa suprugom Aleksandrom Fjodornovom i njihovo petoro dece 17. jula 1918. godine.

  • Cena ulaznice: ulaz u tvrđavu je besplatan; ulaznica za katedralu košta 750 RUB
  • Radno vreme: u tvrđavu možete ući od 06:00; katedrala radi od 10:00 do 18:00
  • Zvaničan sajt: https://www.spbmuseum.ru/

Bronzani konjanik

Na Trgu Senata, nedaleko od zgrade Admiraliteta i odmah preko puta katedrale Svetog Isaka, nalazi se jedan od najistaknutijih simbola Sankt Peterburga — statua Petra Velikog na konju, poznata kao Bronzani konjanik.

Statua je dobila ime po Puškinovoj pesmi Bronzani konjanik, koja se smatra jednim od najvećih dela ovog ruskog književnika.

Konjanička statua stoji na ogromnom kamenom postolju, inače najvećem kamenu (težine oko 1,500 tona pre nego što je isklesan u postament) koji su ljudi ikada pomerili bez upotrebe životinja ili ikakvih mašina.

Statua Petra Velikog.

Izuzev toga što slavi Petra Velikog, Brozani konjanik je važan i zato što ga je podigla Katarina Velika svega nekoliko godina nakon što je odigrala bitnu ulogu u puču koji se završio smrću njenog supruga Petra III i početkom njene duge vladavine Rusijom.

S obzirom na to da je Katarina Velika bila nemačkog porekla i da nije polagala pravo na presto, carica je želela da je narod prihvati kao legitimnu naslednicu Petra Velikog.

Zato je podigla grandiozni spomenik osnivaču Sankt Peterburga, sa jednostavnom posvetom ispisanom na postamentu i na latinskom i na ruskom : Petru prvom od Katarine druge, 1782.

Otvaranje mostova na Nevi

Građen po ugledu na Amsterdam i Veneciju, Sankt Peterburg ima mnoštvo kanala i skoro 350 mostova. Međutim, ono po čemu je jedinstven je što se 13 mostova na Nevi otvara posle ponoći.

Iako ovaj spektakl prati klasična muzika i turisti i stanovnici svako veče posmatraju otvaranje ili sa obale ili sa brodova, bitno je napomenuti da se mostovi ne otvaraju zbog turista, uprkos tome što su postali jedna od najzanimljivijih atrakcija u gradu.

Naime, mostovi u Sankt Peterburgu se otvaraju noću da bi ogromni brodovi mogli da prođu ili od ili do Baltičkog mora. Mostovi se otvaraju noću iz praktičnih razloga — tada ima neuporedivo manje automobila i drugih prevoznih sredstava po ulici.

Otvaranje mostova na Nevi, spektakl koji ne treba propustiti.

Tokom boravka u Sankt Peterburgu, bitno je znati kada se mostovi tačno otvaraju, bez obzira na to da li želite da gledate ovaj spektakl ili prosto morate da pređete most da biste se vratili u smeštaj. Raspored otvaranja mostova možete naći na ovom sajtu.

Takođe treba znati da se neki mostovi otvaraju samo jednom, a neki dva puta u toku noći. Ponekad se mostovi i zatvore ranije ili se otkaže drugo otvaranje, u zavisnosti od toga koliko brodova treba da prođe Nevom taj dan. Otvaranje mostova možete gledati od aprila do novembra.

S obzirom na to da su najpoznatiji mostovi na Nevi Dvorski most i Troicki most, ljudi uglvanom posmatraju otvaranje sa Dvorskog keja, ulice u kojoj se nalazi Ermitaž, ili Admiralskog keja. Međutim, mi preporučujemo da odete na krstarenje Nevom jer ćete tako videti i neke od najlepših znamenitosti u gradu sa reke i otvaranje mostova. Krstarenje košta oko 10-15 evra po osobi.

Sanktpeterburški metro

Iako možda nije fascinantan poput moskovskog, sanktpeterburški metro je takođe svojevrsna turistička atrakcija sa nekoliko zaista predivnih stanica.

Prva linija sanktpererburškog metroa je izgrađena 1955. godine i svih 8 stanica na toj liniji se smatraju spomenicima od kulturnog značaja.

Avtovo metro stranica.

Danas u Sankt Peterburgu ima sve ukupno 5 linija sa 72 stanice, ukupne dužine od 124 kilometra. Zanimljivo je napomenuti da je sankpeterburški metro jedan od najdubljih podzemnih železnica na svetu — a najdublja stanica Admiralteyskaya se nalazi 86 metara ispod zemlje.

Evo koje su najpoznatije stanice sankpterburškog metroa:

Avtovo — Otvorena u okviru prve linije metroa, stanica Avtovo, čiju stanicu podupire 30 mermernih i 16 stubova ukrašenih staklom, prikazuje odbranu grada tokom opsade u Drugom svetskom ratu.

Pushkinskaya — Nazvana po Puškinu, ova stanica je čuvena po skulpturi ovog pesnika ispred koje lokalci često ostavljaju cveće i iza koje je naslikano Carko selo, mesto gde se književnik školovao.

Pushkinskaya metro stanica.

Kirovsky Zavod — Dobivši ime po istoimenoj fabrici u blizini, ova stanica oslikava razvoj teške industrije za vreme Sovjetskog Saveza.

Narvskaya — Ova stanica ima sličnu temu kao Kirovsky Zavod, samo što slavi razne profesije za vreme Sovjetskog Saveza.

Ploshchad Vosstaniya — Kao i ostale stanice, i Ploshchad Vosstaniya ima temu, prikazujući događaje iz Oktobarske revolucije. Na jednom od dva izlaza iz stanice se nalaze i 4 reljefa sa Lenjinom.

Šta treba znati pre putovanja u Sankt Peterburg

U ovom delu našeg vodiča ćemo se dotaći svega onoga što je bitno znati prilikom planiranja putovanja u Sankt Peterburg, od toga kada je najbolje ići u ovaj deo Rusije i koliko dana je potrebno za obilazak najvažnijih znamenitosti do toga u kom delu grada tražiti smeštaj i kako se kreću cene hotela, hrane i prevoza.

Kada otputovati u Sankt Peterburg

Iako je Sankt Peterburg lep čitave godine, najbolje vreme za putovanje u Veneciju Severa je između maja i septembra, kada se temperature kreću između 15-20 stepeni.

Mi smo u Sankt Peterburgu bili krajem avgusta i početkom septembra i dok su temperature kod kuće dobrano prelazile 30 stepeni, nama su trebali džemperi i jakne čak i u toku dana. Pored reke je posebno hladno, pogotovo kad duva vetar (što je baš često).

Još nešto što treba imati u vidu je da tokom letnjih meseci jako često pada kiša, posebno u julu i avgustu, i da nije neobično da se smeni više godišnjih doba za svega par sati.

Kada su bele noći u Sankt Peterburgu

Usled blizine Sankt Peterburga polarnoj regiji, između kraja maja i sredine jula sunce nikad u potpunosti ne zalazi u gradu, tj. nebo ostaje svetlo i tokom čitave noći.

Sankt Peterburg je čuven po ovom prirodnom fenomenu pa ne čudi da ogroman broj turista upravo dolazi u grad u ovom periodu. Početak belih noći takođe označava početak sezone slavlja u Sankt Peterburgu.

Osim toga što se za vreme trajanja ovog fenomena slave čak 3 državna praznika, uključujući 27. maj, dan osnivanja Sankt Peterburga, 9. maj, dan pobede, i 12. jun, dan nezavisnosti, u gradu se za vreme belih noći održavaju festivali, koncerti i mnoge druge aktivnosti.

Koliko ostati u Sankt Peterburgu

Već smo rekli da je Sankt Peterburg prepun kulturno-istorijskih sadržaja i da čoveku tamo ne bi bilo dosadno ni nakon par meseci (ili godina).

Međutim, pošto retko ko može da ostane toliko dugo u nekom gradu, idealna dužina boravka u Sankt Peterburgu je nedelju dana. Treba napomenuti i da je moguće videti najbitnije atrakcije u gradu i za nekih 4 dana, ukoliko obilazak počnete rano ujutru i završite kasno uveče svakog dana.

Mi smo u Sankt Peterburgu proveli 6 dana i iako smo videli većinu onoga što smo želeli, ipak nam je falilo još vremena da bismo mogli u potpunosti da uživamo u ovom veličanstvenom gradu.

Gde odsesti u Sankt Peterburgu

Najveći broj turista bira smeštaj ili u Centralnom distriktu ili u Admiraltejskom okrugu, širem centru grada. Cene u ovim oblastima se kreću od 40, 50 evra pa do nekoliko stotina evra po noći. Ležaj u hostelu može da se nađe i za 20 evra.

Ukoliko vam budžet dozvoljava, svakako birajte smeštaj koji je blizu glavnih atrakcija i metro stanica. Ako tražite jeftinije hotele ili hostele, obratite pažnju na udaljenost od metro stanica.

Sankt Peterburg je ogroman i iako treba da se pripremite na to da ćete hodati više od 10 kilometara dnevno gde god da odsednete, bolje je i po vas i po vaše noge da ste smešteni odmah pored gradskog prevoza.

Kakve su cene u Sankt Peterburgu

Iako su u gradu cene niže nego u ruskoj prestonici, ne možemo da kažemo da je Sankt Peterburg jeftin. Nije skup poput velikih gradova u zapadnoj Evropi, ali su cene svakako više nego kod nas.

Poređenja radi, prosečna plata u čitavoj Rusiji u martu 2023. godine je bila 60,915 rublja, što dođe oko 720 evra. Međutim, plate u Sankt Peterburgu su dosta više, odmah iza Moskve i gradova na krajnjem severu i istoku zemlje u kojima prosečna zarada prelazi 1,400 evra.

Prosečna cena smeštaja koju turisti plaćaju za smeštaj je oko 80 evra po noći.. Cene jela u jeftinijim restoranima se kreću oko 5-10 evra po porciji, pivo košta 2-3 evra, kapućino je oko 2 evra.

Što se tiče prevoza, pojedinačna karta za metro je 70 RUB (oko 0.83 evra) a cena za ostale tipove prevoza iznosi 65 RUB (autobus, tramvaj, trolejbus). Karta koja važi 90 minuta u svim prevoznim sredstvima je 78 RUB (oko 0.90 evra). Postoje i celodnevne karte koje se kreću od 270 RUB (oko 3,30 evra) za dnevnu kartu do 920 RUB (oko 11 evra) za petodnevnu kartu. Cene svih karata možete naći na zvaničnom sajtu gradskog metroa.

***

Javite nam se ako imate neka pitanja o putovanju u Sankt Peterburg i daćemo sve od sebe da vam pomognemo. Ukoliko vam se dopada tekst o nekadašnjoj prestonici ruskog carstva, značilo bi nam da ga podelite sa prijateljima. Pratite nas na Instagramu i tako dodatno podržite rad našeg bloga. Hvala na čitanju! 🙂

Prethodni članak Okrutna strana turizma — životinje kao atrakcije
Sledeći članak Vodič za Lisabon — 25+ mesta koja ne treba propustiti

6 Comments

  1. Vladimir.
    08.11.2019. at 10:00

    Vrlo lijepo. Hvala.

    Reply
    • Kaća&Marko
      08.11.2019. at 10:28

      Drago nam je da vam se dopada vodič. 🙂

      Reply
  2. Sanja
    04.12.2019. at 00:07

    Hvala na divnom i opsirnom članku! Da li znate cenu vozne karte Moskva – St.Petersburg? I da koja zeleznica je najbolja/najpovoljnija?
    Pozdrav
    Sanja

    Reply
    • Kaća&Marko
      04.12.2019. at 09:42

      Hvala vama na lepim rečima! 🙂
      Najbolje je da cene voznih karata proverite na ovom sajtu – https://pass.rzd.ru/main-pass/public/en
      Ovde možete da vidite cene i red vožnje za neka tri meseca unapred (mi smo kao primer uzeli dan u martu i piše da je cena 35 evra za drugu klasu).
      Pozdrav!

      Reply
  3. Anđelina
    12.12.2019. at 11:29

    Baš ste ovo lijepo i objektivno napisali,nadam se skorom putovanju tamo i slijedit cu vase smjernice i prijedloge..Pratim Vas i dalje .Sretno

    Reply
    • Kaća&Marko
      13.12.2019. at 16:51

      Hvala vam puno! 🙂

      Reply

Ostavite komentar

Odustani od odgovora

Naša Priča

Kaca i Marko

Dobrodošli na naš blog o putovanjima! Mi smo Kaća i Marko — i volimo da putujemo i pišemo o putovanjima. Na našem sajtu ćete naći iskrene utiske iz preko 40 zemalja, neobrađene fotke sa mesta koja smo posetili i savete za jeftina i odgovorna putovanja. Niko nas ne plaća da reklamiramo nešto, nemamo sponozore i ne pokušavamo da prodamo išta. Ako vam se sviđa ovo što radimo, ostavite nam komentar ispod tekstova, pratite nas na Instagramu, pustite nam poruku ili nam kupite virtuelnu šolju kafe.

Instagram

🇪🇸Još 3 stvari koje treba videti u Barselon 🇪🇸Još 3 stvari koje treba videti u Barseloni🇪🇸

📌Gotska četvrt (Barri Gòtic) je istorijski centar stare Barselone, odnosno najstariji deo grada u kome još uvek mogu da se vidi ostaci rimskih zidina i srednjevekovne građevine. 

Najpoznatija atrakcija u Gotskoj četvrti je Katedrala de la Santa Kruz i Santa Eulalia, koja je prelepa i spolja i unutra — a nikako ne treba propustiti ni priliku da vidite Barselonu sa krova katedrale (do vrha vodi lift). Cena ulaznice je 9 EUR. 

Osim katedrale, savetujemo još da prošetate do obližnjeg Trga del Rei na kome se nalaze srednjevekonve palate (u jednoj je smešten Istorijski muzej Barselone), nađete ostatke rimskog hrama i obiđete Trg Reial koji je uokviren istorijskim zgradama i u čijoj sredini se nalazi zanimljiva fontana. 

📌Sant Pau bolnica je verovatno najveličanstvenija bolnica ikada napravljena. Ujedno, ona je i najveći art nouveau kompleks na svetu koji se sastoji od 27 zgrada (a arhitektin original plan ih je imao čak 48). 

Sant Pau je korišćena kao bolnica sve do ranih 2000. godine, nakon čega je renovirana pretvorena u muzej i kulturni centar. Cena ulaznice je 16 EUR 

📌Citadela park je ogroman javni park u centru Barselone u kome se nalazi nekoliko turističkih atrakcija. Za početak, pre nego što dođete do parka videćete ogromnu Trijumfalnu kapiju koja je napravljena kao glavni ulaz za Svetski sajam u Barseloni 1888. godine. Ova kapija vodi do parka — koji je podignut na mestu gde se sajam održao. 

Na samom ulazu u park nalazi se fenomenalan Dvorac 3 zmaja, a pored njega su smeštene 2 botaničke bašte. U Citadelu parku se još nalaze Parlament Katalonije, malo jezero po kome možete da provozate čamcem, zoo vrt — i ogromna fontana inspirisana Trevi fontanom u Rimu. 

#barselona #spanija #gotskacetvrt #santpau #putujemo
#putopis #zajednookosveta
🇪🇸La Rambla, Barselona🇪🇸 Najčuvenija 🇪🇸La Rambla, Barselona🇪🇸

Najčuvenija i najposećenija ulica u čitavoj Barseloni, La Rambla se proteže sve od Trga Katalonije — koji se smatra glavnim trgom u gradu — do Kolumbovog spomenika u luci Vel.

La Rambla je neosporno prekrasna ulica, ali…takođe je toliko prepuna ljudi da nema neke poente šetati njome jer ćete se non-stop sudarati sa drugim ljudima i/ili brinuti o tome da vas neko ne opljačka. 

Duž ulice ima mnogo ugostiteljskih objekata i kioska koji prodaju suvenire, cveće i sveže sokove, a šetajući La Ramblom ćete videti i nemali broj uličnih performera (u nedostatku bolje reči) u veoma kompleksnim kostimima. 

Ulaz u popularnu pijacu Bokerija (La Boquería) se takođe nalazi u La Rambli — ovo je jedna od najčuvenijih pijaca na svetu koja je iz nekog razloga postala i jedna od glavnih turističkih atrakcija u Barseloni. Da, ovde možete da kupite svašta, ali pijaca kao pijaca. 

Na kraju, u jednoj ulici koja se uliva u La Ramblu se nalazi Palata Guelj, još jedna predivna privatna kuća koju je dizajnirao Gaudi. 

La Rambla se završava kod Kolumbovog spomenika koji je visok 60 metara i sagrađen u čast Kolumbovog prvog putovanja u Ameriku.

Ako hoćete, liftom možete da se popnete na vrh spomenika. Kada smo mi došli do spomenika, lift više nije radio, ali sam se ja već jednom pela do gore. Pogled je ok, ali imajte u vidu da se spomenik ljuljuška, što nije baš najprijatniji osećaj na toj visini. Ulaznica za lift košta 6 EUR. 

#larambla #barselona #katalonija #spanija #putopis #zajednookosveta
🇪🇸🎨Nacionalni umetnički muzej Katalonije 🇪🇸🎨Nacionalni umetnički muzej Katalonije🎨🇪🇸

Nedaleko od Trga Španije nalazi se impresivno zdanje Nacionalnog umetničkog muzeja Katalonije (MNAC). 

Muzej je od 1934. godine smešten u Nacionalnoj palati izgrađenoj za Expo, a u njemu se nalazi velika kolekcija romaničke umetnosti, ponajviše murala koji su ukrašavali crkve po staroj Kataloniji, kao i gotičke, renesansne, barokne i moderne umetnosti. 

Da budemo sasvim iskreni, nama se postavka i nije nešto preterano dopala — umetnički muzeji u Madridu imaju mnogo bolje postavke. Međutim, mi smo posetili muzej subotom posle 3, kada je ulaz besplatan, tako da ne možemo da se žalimo. Cena ulaznice ostalim danima je 12 EUR.

Inače, ispod muzeja se nalazi poznata Magična fontana. Ona je takođe podignuta za Expo u Barseloni — i od tada postala jedna od najvećih atrakcija u gradu. 

Fontana izbacuje preko 2,500 litara vode u sekundi, a mlaz može da dostigne visinu i do 50 metara. Nažalost, fontana nije radila tokom naše posete Barseloni, ali sam ja prethodni put imala prilike da vidim performans — i mogu vam reći da je ovo jedna od onih stvari koje treba da vidite u gradu. 

Pošto na netu nema zvaničan sajt gde može da se proveri kada se odigrava šou, najbolje što možemo da vam kažemo da se performans dešava između četvrtka i subote između 20:00 i 22:00 na svakih pola sata, u zavisnosti od godišnjeg doba. Imajte u vidu da ovo nisu 100% proverene informacije i da ne možemo da garantujemo da su sasvim tačne. 

#barselona #montzuik #katalonija #spanija #putujemo #putovanja #putopis #zajednookosveta
🇪🇸Vodič za Barselonu u opisu profila🇪🇸

Na vrhu Montžuika — brda koje se uzdiže iznad Barselone — tokom vremena je bilo nekoliko fortifikacija, a poslednja izgrađena u 17. veku stoji i dan danas — 

Dvorac Montžuik. Iako dvorac — ili bolje rečeno tvrđava — stvarno nije ništa posebno, vredi ući unutra zbog panoramskih pogleda na čitav grad. Cena ulaznice za tvrđavu je 9 EUR. 

Do vrha brežuljka možete doći na nekoliko načina, uključujući busom i žičarom. Pošto žičara nije radio tokom naše posete, mi smo išli do gore busom 150. Bus možete da uhvatite na Trgu Španije (na kome ima stanica metroa) i vožnja do vrha traje oko 20 minuta. Ovaj bus takođe staje i kod stanice žičare Telefèric de Montjuïc. 

Ako do tvrđave hoćete da idete žičarom, onda treba da odete do metro stanice Para-lel, odakle ćete uhvatiti funikular do stanice žičare Telefèric de Montjuïc. Cena povratne karte je u ovom slučaju 13.50 EUR. 

#montjuic #barselona #spanija #putujemo #putuj #putovanja #zajednookosveta
🇪🇸Jedno od najlepših mesta u Barseloni — 🇪🇸Jedno od najlepših mesta u Barseloni — i pravi skriveni dragulj grada — Muzička palata Katalonije je najspektakularnija koncertna dvorana koju smo ikada videli. Sagrađena početkom 20. veka za potrebe hora Orfeo Katala, palata je remek-delo arhitekte Ljuisa Domeneka i Muntanera.

Iako je gradnju palate najvećim delom finansirao hor, bogati građani Barselone su takođe dali svoj doprinos. Zajedno, oni su tražili od arhitekte da napravi palatu koja simbolizuje duh Katalonije — kao odgovor na ovaj zahtev, Domenek i Muntaner je angažovao lokalne umetnike da naprave dekorativne elemente i ukrase po kojima je palata postala poznata. 

Palata je uvrštena na Uneskovu listu svetske baštine 1997. godine, a u njoj se još uvek održavaju koncerti. Međutim, ne morate da odete na neki koncert da biste videli palatu pošto je tokom prepodneva i podneva otvorena za javnost. 

💰 Cena ulaznice: 16 EUR 

#barselona #spanija #putovanja #putujemo #zajednookosveta
🇪🇸Gaudijeva Barselona V deo: Kasa Batljo🇪 🇪🇸Gaudijeva Barselona V deo: Kasa Batljo🇪🇸 

Kasa Batljo je poznata među lokalcima kao Kuća od kostiju pošto njena spoljašnja struktura podseća na skelet. Kao i druga Gaudijeva dela, i ovu kuću karakterišu nepravilni oblici, krivudav krov i fasada ukrašena polomljenim keramičkim pločicama. 

Građevina koja je sada Kasa Batljo je podignuta krajem 18. veka, a početkom 19. veka je kupio Josep Batljo, član jedne od najbogatijih porodica tog vremena. Iako kuća nije bila ništa posebno, gospodin Batljo je kupio zbog lokacije — i veoma brzo unajmio Gaudija da renovira i dizajnira novu kuću koja će biti najlepša i najneobičnija u ulici. 

Porodica Batljo je živela ovde sve do 1954. godine, kada je osiguravajuća kuća otkupila Kasu Batljo i otvorila kancelarije u njoj. Nakon toga je sadašnji vlasnik kuće iznajmljivao prostorije za različite događaje, a Kasa Batljo je danas muzej u privatnom vlasništvu. Kasa je 2005. godine uvrštena na Uneskovu listu svetske baštine. 

Međutim, iako zaista fasinantna, Kuća Batljo je mnogo interesantnija spolja nego unutra. Nemojte pogrešno da nas shvatite, unutrašnjost je fascinantna, ali je cena ulaznice suludo visoka za ono što dobijete. Cena ulaznice počinje od 29 EUR — i to samo ako je kupite putem interneta — a neretko ide i do preko 40 EUR. Naš iskren savet — možete i da preskočite.

#barselona #spanija #putovanje #putopis #zajednookosveta
❤️🇪🇸Park Guelj, Barselona❤️🇪🇸 ❤️🇪🇸Park Guelj, Barselona❤️🇪🇸

Park Guelj je poznat po brojnim građevinama, skulpturama, fontanama i vrtovima — koje je osmislio i dizajnirao Gaudi. 

Sagrađen između 1900. i 1914. godine, park je provobitno zamišljen kao rezidencijalni projekat za bogate stanovnike Barselone. Međutim, na kraju su samo 2 kuće sagrađene, a nijednu od njih nije dizajnirao Gaudi. Jedna od tih kuća je bila napravljena kao izložbena kuća koja bi trebalo da privuče kupce, ali kada je zapravo stavljena na prodaju — niko se nije javio da je kupi. 

Gaudi je na kraju kupio ovu kuću — i u njoj živeo od 1906. godine pa sve do svoje smrti 20 godina kasnije. Danas je ova kuća muzej posvećen Gaudiju u kome možete da vidite dekorativne predmete i nameštaj koje je arhitekta dizajnirao — ali pošto mi nismo hteli da doplatimo za ulaznicu, ne znamo da li vredi para ili ne.

U svakom slučaju, pošto je planirani rezidencijalni projekat propao, Guelj je pretvoren u javni park — s tim što se od 2013. godine plaća ulaz u park. Glavni delovi parka — uključujući ogromnu terasu koja je oivičena klupom u obliku morske zmije — preplavljeni su turistima, kao i većina Gaudijevih građevina u Barseloni. 

Ali ako zađete malo dalje, u manje popularne delove parka, onda je zapravo moguće malo se opustiti i uživati u prirodi i arhitekturi oko sebe. 

Još jedna velika mana ovog parka je što je ulaz prilično nepristupačan. Naime, morate da se popnete uz mnogo stepenika da biste ušli u park, što je daleko od idealnog, pogotovo ako ste stariji, imate poteškoće da se krećete ili putujete sa decom u kolicima. 

💰Cena ulaznice: 10 EUR

#barselona #spanija #gaudi #parkguelj #parkguell #putujemo #putopis #zajednookosveta
🇪🇸Gaudijeva Barselona III deo: Kasa Visens🇪🇸

Završena 1885. godine, Kasa Visens je prva značajna kuća koju je dizajnirao Gaudi. Kuća je smeštena u četvrti Grasia — koja je u to vreme bila zaseban grad, spojen sa Barselonom Pasažom de Grasia. 

1878. godine, Gaudijev prijatelj Manual Visens je unajmio tada nepoznatog arhitektu da dizajnira letnju kuću za njegovu porodicu. Kuća — koja je dizajnirana u orijentalnom stilu — proslavila je Gaudija i označila početak ne samo njegove blistave karijere već i početak modernizma u Kataloniji. 

Kada je Visens umro, njegova udovica je prodala kuću doktoru Antoniu Joveru koji je proširio građevinu. Jover je ponudio projekat Gaudiu, ali je arhitekta odbio jer je u to vreme bio zauzet projektovanjem Sagrade Familie. Umesto Gaudija, njegov štićenik Joan Baptista Sera je bio unajmljen za projekat. 

Tokom 20. veka, delovi poseda su prodati i na njihovom mestu izgrađene privatne kuće. Nažalost, veliki deo bašte — u kojoj je nekada bio i vodopad — tada je uništen. Takođe je uništena kapela koja je pripadala imanju. 

Kuća Visens je bila u vlasništvu porodice doktora Jovera sve do 2014. godine, kada je prodata banci iz Andore. Banka je renovirala kuću i otvorila je za javnost 3 godine kasnije. I ova kuća se nalazi na Uneskovoj listi svetske baštine. 

S obzirom na to da je ova kuća najmanje posećena od Gaudijevih kuća u Barseloni, naš topli savet je da je stavite na svoju listu stvari koje treba videti u gradu. Kada smo je mi obilazili, maltene smo bili sami u čitavom muzeju — što je potpuno drugačiji doživljaj od onoga u drugim Gaudijevim kućama. 

💰Cena ulaznice: 18 EUR

#barselona #spanija #casavicens #putujemo #putopis #zajednookosveta
🇪🇸Gaudijeva Barselona II deo: Kasa Mila(Pedr 🇪🇸Gaudijeva Barselona II deo: Kasa Mila(Pedrera)🇪🇸

Kasa Mila — poznata i kao La Pedrera — poslednja je privatna kuća koju je dizajnirao Gaudi. Kuću su naručili bračni par Pere Mila i Rozer Segimon, planirajući da žive na prvom spratu i da iznajmljuju ostale. 

Izgradnju kuće su pratili mnogi problemi. Kako je gradnja napredovala, tako je Gaudi menjao dizajn. Osim toga, dobrano je prešišao dogovoreni budžet i nije se mnogo obazirao na građevinski kod.

Kada je kuća — inspirisana planinama — završena, bila je predmet kritike i podsmeha. Naime, tadašnji stanovnici Barselone su smatrali da je ova građevina previše nekonvencionalna, zbog čega su joj dali nadimak La Pedrera, što znači kamenolom. 

Vlasnici kuća u ulici Pasaž de Grasia su takođe bili ljuti na Gaudija, smatrajući da će Kasa Mila dovesti do smanjenja cena nekretnina u četvrti. 

Nekoliko godina nakon smrti Pere Mila, njegova udovica je prodala kuću agenciji za nekretnine. Ovo se desilo 1946. godine, a ona je nastavila da živi u apartmanu na prvom spratu do svoje smrti, 1964. godine.  Kuća je stavljena na Uneskovu listu svetske baštine 1984. godine i onda restaurirana i otvorena za javnost 1996. godine. 

Međutim, uprkos tome što je deo građevine muzej — za javnost je otvoren jedan apartman, potkrovlje, krovna terasa i unutrašnje dvorište — Kasa Mila ima i druge namene. Naime, osim što služi kao kulturni centar i komercijalni prostor, kuća i dalje ima nekoliko stanovnika! 

💰Cena ulaznice: počinje od 25 EUR

#barselona #spanija #casamila #lapedrera #putujemo
#putopis #zajednookosveta
Učitaj još... Prati nas na Instagramu

NAJČITANIJE

  • Vodič kroz Istanbul — 15+ mesta koja ne treba propustiti
  • Top 40 najboljih filmova za ljubitelje putovanja
  • prtljag Kako se spakovati za put avionom
  • Vodič za Sarajevo — šta nikako ne treba propustiti
  • Berlin Vodič kroz Berlin — top 15+ stvari koje treba videti
  • Vize za državljane Republike Srbije
  • Kuba Šta treba znati pre putovanja na Kubu
  • Vodič za Lisabon — 25+ mesta koja ne treba propustiti
  • Wizzair za početnike — uputstvo za kupovinu avio karata
  • Kako provesti dan na Kosmaju
Copyright © 2023 ZajednoOkoSveta.com Preuzimanje tekstova bez saglasnosti ZajednoOkoSveta.com nije dozvoljeno. Za svaki vid saradnje, pišite na zajednookosveta@gmail.com